Međunarodni dan sestrinstva

Poziv, a ne posao: Medicinska sestra ne možeš biti ako ne voliš čovjeka

Barbara Čalušić

Puno bolji stav o sestrinstvu imaju liječnici nego medicinske sestre / Snimio Davor Kovačević

Puno bolji stav o sestrinstvu imaju liječnici nego medicinske sestre / Snimio Davor Kovačević

Sestra Melita Križanović radi kao medicinska sestra 39 godina, a od toga je čak 35 godina provela u patronaži. Na području Pehlin – Marinići skrbi o oko 5.000 ljudi i susreće se s raznim situacijama



Odlučiti se raditi ovaj posao i biti medicinska sestra ima samo jedan glavni uvjet: voljeti čovjeka. Ja sam se u svom poslu našla i svoj posao volim. Volim njegovu raznolikost u kojoj se krije velika privlačnost našeg posla, kaže patronažna sestra u Domu zdravlja Primorsko-goranske županije Melita Križanović koja je jučer poput većine njezinih kolegica u svijetu obilježila Međunarodni dan sestrinstva kao uspomenu na rođendan začetnice sestrinstva Florence Nightingale.


Sestra Melita radi kao medicinska sestra već 39 godina, a od toga je čak 35 godina provela u patronaži. Trenutačno je njezino područje Pehlin – Marinići i kao medicinska sestra koja skrbi o području od oko 5.000 ljudi kaže da se susreće s raznim situacijama, lijepim i manje lijepim. Svima se pristupa na jednak način.


– Najveća mi je sreća imati zdravo dijete i zdravu rodilju, a jednako mi je tako zadovoljstvo kad u suradnji s više ustanova riješimo neku tešku životnu situaciju i pomognemo nekome, kaže sestra Križanović.





Za razliku od razdoblja prije nekoliko desetljeća sestre danas završavaju diplomske studije i magisterije. Ipak, medicinske sestre nisu zadovoljne.


Kako je pokazalo istraživanje Rozmeri Tusić, glavne sestre Doma zdravlja PGŽ-a, medicinske sestre u ovoj ustanovi bez obzira na stručnu spremu nisu zadovoljne plaćom, prilikama za napredovanjem unutar struke, smatraju da njihov posao nije dovoljno cijenjen. Ohrabruje da dobro komuniciraju s kolegama i suradnicima, a ponajviše da vole obavljati posao koji rade te su ponosne na njega.


– Inače, puno bolji stav o sestrinstvu imaju liječnici nego medicinske sestre i to me je navelo na ovo istraživanje. U Domu zdravlja PGŽ-a 36 posto čine medicinske sestre, a ovo je istraživanje obuhvatilo 144 medicinske sestre i tehničara.


Upitnik je pokazao da je prosječna životna dob u Domu zdravlja 49 godina, a najviše je srednjih medicinskih sestra dok je diplomiranih i magistara vrlo malo, rekla je Tusić koja je za podizanje zadovoljstva među medicinskim sestrama predložila sufinanciranje specijalizacije medicinskih sestara od HZZO-a kao i donošenje akata koje bi reguliralo stimuliranje rada sestara.



Patronažna sestra, prema njezinim riječima, predstavlja specifičan dio sestrinstva. Njihova je uloga u prvom redu savjetodavna te nemaju mogućnosti kurative odnosno liječenja pacijenata već ih liječe edukacijom i upozoravanjem kao daljnjim usmjeravanjem na mjesta na kojima mogu dobiti pomoć za svoje zdravstveno stanje.


– Mi smo pomalo nutricionisti, pomalo psiholozi, pomalo savjetnici, a pomalo i fizički radnici, no osnovna naša zadaća je edukacija. U ovih 35 godina koliko sam provela radeći kao patronažna sestra, u ovom su se poslu dogodile velike promjene.


Patronažne sestre nekad su radile i kurativni dio, no u proteklih se 20 godina dogodilo razdvajanje te danas patronažne sestre rade samo edukativni dio dok kurativni dio pripada domeni liječnika. Na nama je olakšati ljudima novonastalu situaciju, počevši od novorođenog djeteta i rodilje pa do kroničara i osobe koja je u završnoj fazi života.


U svemu tome sudjelujemo s mogućnostima koje imamo. Ipak, najizazovniji dio ovog posla je sam početak života. Imate novorođeno dijete i rodilju koja prihvaća cijelu tu novonastalu situaciju s novim članom obitelji.


To je uvijek nešto posebno, a naš je cilj je da novorođeno dijete bude što zdravije i veselije, smatra sestra Križanović koja ističe i važnost obrazovanja svake medicinske sestre.