RIJEKA – Do 11. ožujka ove godine traju e-konzultacije na internetskim stranicama Grada Rijeke u vezi s prijedlogom dopuna Odluke o grbu i zastavi Grada Rijeke kojima se želi omogućiti da se donese odluka da svečana zastava Grada Rijeke postane povijesna riječka trobojnica iz 1870. godine.

Riječ je o zastavi u bojama tamnog karmina, zlatnožutoj i ultramarina na kojoj je dvoglavi orao. Predsjednik Liste za Rijeku Danko Švorinić, čija je stranka pokrenula ovu inicijativu, izražava nadu da bi se odluka mogla donijeti na sjednici Gradskoga vijeća ove godine.

Procedura traje

– Vjerujem da će ovaj prijedlog u ožujku biti izglasan velikom većinom, podsjećam da smo i prijedlog trobojnice kao službene gradske zastave 2016. godine u Gradskom vijeću izglasali jednoglasno. Listi za Rijeku, kao nositelju inicijativa kojima se štiti riječki identitet, potpuno je neprihvatljivo da se o riječkom identitetu i simbolima odlučuje u Zagrebu, a ne u Rijeci i oko toga neće biti kompromisa.

U grafičkom smislu ovaj prijedlog se razlikuje od prijedloga službene zastave iz 2016. godine u detaljima poput kraljevske krune s dvjema plavim vrpcama i natpisa ispod štita ‘Indeficienter’, koji ne mogu biti dijelom službenoga grba i zastave zbog pravila koje propisuje Pravilnik o postupku odobrenja grba i zastave. Prema dostupnim podacima, trenutačno oko 42 posto jedinica lokalne samouprave u RH ima neku vrstu svečane zastave. S obzirom na to da se ne radi o službenim zastavama, za donošenje takve odluke nije potrebno odobrenje nadležnog Ministarstva uprave, pojasnio je Švorinić. On je naglasio da prolazak inicijative za uvođenjem svečane zastave ne znači da se odustaje od trobojnice kao službene gradske zastave.

– Procedura koju smo pokrenuli prije četiri godine je i dalje u tijeku i trenutačno je stopirana isključivo iz političkih razloga. Siguran sam da ćemo se kad-tad izboriti za trobojnicu kao službenu zastavu i da će je na kraju potvrditi ova ili nova ekipa u Ministarstvu uprave, optimističan je Švorinić.

U obrazloženju dopuna gradske odluke navedeno je da najstariji pouzdani podaci govore da je kao gradska zastava upotrebljavana austrijska zastava s gradskim grbom u sredini, a potom mađarska također s gradskim grbom.

– No, činjenice o vremenskom prvenstvu, pa i dugotrajnosti uporabe (austrijska 32, ugarska 13 godina) ne govore u prilog ovim zastavama, ako čak i ostavimo na stranu upitnost upotrebe službenih obilježja drugih zemalja, već daju prvenstvo gradskoj zastavi prihvaćenoj 18. studenoga 1870. Ona je izvedena iz boja gradskog grba, koji se i nalazi u njezinom geometrijskom središtu, a također je bila u službenoj uporabi gotovo pola stoljeća – 48 godina, a s Riječkom državom ravno 50, dakle duže od bilo koje druge, pojašnjeno je u obrazloženju.

Problem od ‘90-ih

Cijeli problem s prihvaćanjem riječke trobojnice kao službene zastave počeo je krajem ‘90-ih godina prošlog stoljeća. Naime, iako je riječko Gradsko vijeće donijelo odluku da svečana zastava bude riječka trobojnica, Ministarstvo uprave je zaključak riječkoga parlamenta odbilo provesti. Tako je i do danas.

Foto: D. ŠKOMRLJ

– Vezano uz mišljenje Povjerenstva za davanje mišljenja u postupku odobravanja grba i zastave od 19. listopada 1998. godine ističemo kako se u slučaju, tada sporne, Udruge slobodne riječke općine u izbjeglištvu, iz današnje perspektive više ni u kojem slučaju ne može govoriti kao o iredentističkoj organizaciji jer priznaje legitimne institucije Republike Hrvatske i Grada Rijeke.

Na tom principu je s Gradom Rijekom u posljednja dva desetljeća uspostavila suradnju na projektima iz kulture i povijesnih istraživanja s čime se ta organizacija danas u osnovi i bavi. Vezano uz spomenutu sličnost predloženog likovnog rješenja zastave sa zastavom koju koristi spomenuta udruga, ističemo kako prema našim saznanjima udruga nema zastavu, a za žig organizacije koristi jednoglavog orla kakav se koristio u gradskom grbu u razdoblju od 1926. godine do 1945. godine.

Konačno, Udruga slobodne riječke općine u izbjeglištvu je udruga građana, a Grad Rijeka je međunarodno priznata jedinica lokalne samouprave s neupitnim pravnim legitimitetom, tako da eventualna činjenica kako neka udruga građana sporno ili nelegalno koristi gradske simbole ne može ustvari biti preprekom da Grad usvoji i koristi svoje povijesne simbole.

U cjelovitom obliku u kojem je predložena (dvoglavi orao na crveno-žuto-plavoj trobojnici) zastava nije kompromitirana ni u jednom povijesnom razdoblju, podsjećaju pokretači inicijative.

U ovom trenutku i dalje traje postupak koji je pokrenulo Gradsko vijeće Grada Rijeke 14. srpnja 2016. godine kada je donijelo Odluku temeljem koje je od Ministarstva uprave ponovo zatraženo odobrenje za korištenje riječke trobojnice kao službene zastave Grada Rijeke.

Ponovljeni postupak

– Ministarstvo uprave je rješenjem 7. lipnja 2018. godine odbilo zahtjev Grada Rijeke za povratkom povijesne trobojnice kao službene zastave. Upravni sud u Rijeci poništio je ovu Odluku Ministarstva uprave te je Ministarstvo u ponovljenom postupku od Grada Rijeke zatražilo novo usklađivanje Odluke iz 2016. godine s Pravilnikom o postupku odobrenja grba i zastave i Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Iz tog razloga, predlaže se Gradskom vijeću donošenje Odluke o svečanoj zastavi koja bi se, uz službenu zastavu, isticala u svečanim prigodama te u dane blagdana, zaključuje se u pojašnjenu dopuna gradske odluke o grbu i zastavi. Sukladno nacrtu ove odluke, svečana zastava Grada Rijeke bila bi stalno istaknuta na stendarcu na Trgu Riječke rezolucije, u Gradskoj vijećnici i u Uredu gradonačelnika. Također, svečana zastava mogla bi se isticati u dane blagdana Republike Hrvatske i u dane koje Grad svečano obilježava na lokacijama koje odredi gradonačelnik.

Realno je očekivati da će prijedlog dopuna Odluke o grbu i zastavi Grada Rijeke proći s obzirom na to da je Lista za Rijeku postala partner vladajućoj riječkoj koaliciji kojoj je na čelu SDP i sada je politička konstelacija u gradskom parlamentu takva da dovoljan broj glasova dobivaju svi prijedlozi koje dogovori većina koja podržava gradonačelnika Vojka Obersnela i Lista za Rijeku.

Svečanu zastavu ima oko 42 posto JLS-a u Hrvatskoj

Prema dostupnim podacima, trenutačno oko 42 posto jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj ima neku vrstu svečane zastave. U lokalnoj legislativi ove se zastave nazivaju svečane ili počasne zastave.

U nekim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave kao svečane zastave koriste se povijesne zastave (npr. Varaždinska županija), a neki gradovi usvojili su svečanu zastavu kao inačicu one službene, ali u njoj umjesto službenog »modernog« grba, koriste svoj povijesni grb u izvornom oblikovanju, primjerice Ilok i Ravna Gora.