Foto Marko GRACIN
Liburnije se mnogi sjećaju kao broda koji je održavao dužobalnu liniju od Rijeke do Dubrovnika, no taj brod je prvih godina plovidbe obišao i brojne svjetske luke, a poslužio je i kao ploveća gospodarska izložba u Latinskoj Americi, potom u Africi
Jadrolinijin brod Liburnija, koji je pet desetljeća povezivao hrvatsku obalu i otoke, u četvrtak je isplovio iz malološinjske luke na svoju posljednju plovidbu – prema rezalištu u turskoj luci Aliaga.
Jedan od najstarijih brodova u Jadrolinijinoj floti zaplovio je 1965. godine, a sagrađen je u nizozemskom brodogradilištu Scheepswerf & Machinefabriek “De Merwede” u Hardinxveldu, nedaleko Rotterdama. Ugovor o gradnji potpisan je u početku 1964., a brod, dugačak 89,33 metra, širine 16,22 metra, naručen je radi uspostave sezonske pruge Zadar-Ancona te za zimska kružna putovanja.
Liburnije se mnogi sjećaju kao broda koji je održavao dužobalnu liniju od Rijeke do Dubrovnika, no taj brod je prvih godina plovidbe obišao i brojne svjetske luke, a poslužio je i kao ploveća gospodarska izložba u Latinskoj Americi, potom u Africi.
Održavao je potom ljetnu liniju Zadar-Ancona, zimi kružna putovanja, zatim dužobalnu liniju, liniju Dubrovnik-Bari i druge linije.
Posebnu ulogu Liburnija je imala u Domovinskom ratu, povezujući ‘odsječeni’ Dubrovnik s ostatkom Hrvatske, primjerice u konvoju “Libertas”, kojim su prevezene namirnice i probijena blokada tog grada.
Liburnija radni vijek završava kao putnički brod, mogla je prevesti 671 osobu i 93 automobila, ima 73 kabine i 182 kreveta, restoran sa 192 mjesta, avio bar s 50 mjesta i bar sa 44 mjesta te salon za 90-ak putnika.
Poslovnom odlukom Uprave Jadrolinije, Liburnija je nedavno prodana pa je u četvrtak isplovila posljednji puta, prema rezalištu, kažu u Jadroliniji.
