Maškarano buđenje počinje na sam blagdan Tri kralja u Žejanama i Munama, a prvu subotu nakon blagdana u domovima kulture na istoku riječkog prstena
RIJEKA Iako se još uvijek u mnogim glavama 2010. godina nije preoblikovala u jednu više, naglašavajući po tko zna koji put neminovnost prolaznosti, u tim istim glavama, ako pričamo o Primorju i njegovoj tradiciji, već zvoni na maškarano buđenje.
Od vrča do vrča
»Dobru ruku« dobiju jednako svećenici koji blagoslivljaju kuće, koledvari, mali i veliki, te djeca.
U gradskim sredinama danas je dobije eventualno župnik, dok su se drugi čestitari tijekom godina pogubili.
Prigrad još tu i tamo njeguje koledvu i »dobru ruku«, ponegdje, kao primjerice u Kastvu kao obnovljeni običaj, a ponegdje, istina u rijetkim mjestima, on nikad nije ni izumro.
Ako zavirimo u zapise Ive Jardasa, odnosno u bibliju svakog Kastavca, »Zbornik za narodni život i običaje«, knjigu 39, naslovljenu kao Kastavština, doznat ćemo kako je narod toga kraja živio od Mladog leta do blagdana Sveta tri kralja.
Koledva je počela na Mlado leto popodne, ona sa smiješnim predznakom jer onu tzv. ozbiljnu i pobožnu obavili su na Stipanju ili Sv. stjepana. U svakoj kući počinjali bi s »došli smo vas pohoditi, nove glase navestiti…«, potom bi uslijedila još dva-tri napjeva, a onda bi gospodar kuće izašao s vrčem vina na vrata i rekao »da bi Bog dal i k letu prišli«.
Koledvari bu mu odgovorili: »Bog daj, i seh vas va zdravjen našli«. I tako od kuće do kuće, od vrča do vrča, od pjesme do pjesme, jer stara izreka kaže da tko se na Mlado leto veseli, veselit će se tijekom cijele godine. Dakako da vrijedi i obrnuto.
Kod tog istog Jardasa zapisano je da su Kastavci nekad na Tri kralja prije svitanja odlazili na brdo Vršak s ciljem da vide kako će sunce izaći, jer ukoliko se ono pomolilo iz oblaka bilo je dobro jer je to bio znak da će biti dobra godina, puno sijena i ljetine.
Ako je pak izašlo iz vedrine, značilo je da će biti sušna godina i slab urod na njivama. Pričešćeni su na blagdan Tri kralja pili crno vino jer se u narodu govorilo da koliko na taj blagdan popiješ vina, toliko ćeš krvi dobiti. Ujutro se odlazilo na misu s koje se kući donosila blagoslovljena voda kojom su gospodari blagoslovili štale i njive. Za svaki slučaj, jer što je sigurno je sigurno, isto su činili i 25. siječnja, na blagdan Obraćanja sv. Pavla.
Za »dobru ruku«
Popodne na Tri kralja svaka je dobra gospodarica, piše Jardas, svojoj skuškinji poklanjala pinku kruha i rubac koje bi ova odnosila majci za »dobru ruku«.
Taj dan kretali su i župnici u blagoslov kuća. Nekad, nažalost to se ne može reći i danas, nije postojala kuća koju župnik nije blagoslovio.
Karnevalski vlak grada na Rječini kreće po reguli zapada, odnosno podizanje karnevalske zastave slijedi na Antonju, 17. siječnja. Smjena vlasti zbit će se 21. siječnja tijekom velebnog Izbora kraljice karnevala, kad će gradonačelnika Obersnela na čelu grada zamijeniti Meštar Toni. Maškarani puk vladat će Rijekom gotovo dva mjeseca, a svi oni koji ove godine dođu na Riječki karneval, neka nikako ne promaše subotu 26. veljače kad se Rijeci sprema mali maškarani udar ili Dječja karnevalska povorka, te nedjelju 6. ožujka ili riječki maškarani Dan D. Taj dan i velika karnevalska povorka sa 100 maškaranih skupina, više od 10 tisuća karnevalista i 150 tisuća gledatelja već odavno su poznati diljem svijeta, baš kao što je Rijeka prepoznata kao karnevalska metropola.
Ondašnji božji pastiri nisu gledali tko ima, a tko nema dati im što za već spominjanu »dobru ruku«. Jardas piše da je na Kastavštini postojao i jedan pop koji nije uzimao već davao onim obiteljima za koje je znao da su siromašne. Nekad bilo, sad se spominjalo.
Baš kao što više niti u jednoj kući ne gori badnjak od Vilje Božje do Tri kralja, baš kao što više nitko u džepove ili pod jasle ne stavlja ugarke od Badnjaka kako bi ih štitili od uroka. Tako ni »dobra ruka« nije ono što je nekad bila. Modificirao se običaj kao što se modificirao život.
Ono što je ostalo jest raspored, odnosno činjenica da Tri kralja i dalje jahahu, a kad odjašu, nastaje vrijeme pusta, mesopusta, karnevala, maškara… Ove godine trajat će ohoho. Na istočnom dijelu riječkog prigrada devet, a na zapadnom sedam subota. Sasvim dovoljno da svatko bude ono što želi, i to preko nekoliko puta. Pa, kako bi rekli stari – dobru zabavu i pame
