Snimio Silvano JEŽINA
Želimo biti strateški investitor u Rijeci, nismo financijski investitor na kratko razdoblje. Prvi korak je razgovarati s klijentima i ponuditi im ne samo usluge na Baltičkom moru, već i na Jadranu, u Rijeci
Vijest da je Luka Rijeka u dokapitalizaciji dobila uglednog strateškog partnera, poljsku kompaniju OT Logistics, ovoga je ljeta bila veliko iznenađenje jer je malo tko očekivao da će ova tvrtka investirati u kupnju novih dionica Luke, kao i da će steći čak 20,83 posto vlasničkog udjela u Luci Rijeka d.d.
Nova vlasnička struktura potvrđena je odlukama Glavne skupštine Luke Rijeka o imenovanju novog Nadzornog odbora, koji je konstituiran početkom prošlog tjedna. Na dužnost zamjenika predsjednika NO-a Luke imenovan je Piotr Ambrozowicz, inače dopredsjednik Uprave OT Logisticsa i on će u budućnosti svakako imati značajan utjecaj u kreiranju poslovnih odluka Luke Rijeka. Ambrozowicz ima respektabilno iskustvo u nizu tvrtki na visokim menadžerskim pozicijama u kompanijama koje se bave logistikom, lučkim, pomorskim, željezničkim, riječnim i cestovnim prometom, rođen je 1972. godine i doktor je ekonomije. U razgovoru za naš list Ambrozowicz prvi put javno govori o planovima OT Logisticsa, razlozima ulaganja u Luku Rijeka i poslovnim planovima razvoja koridora Baltik-Jadran. Odgovarajući na pitanje što je u stvari OT Logistics, naglašava kako je riječ o najvećem lučkom operateru na Baltiku i u Poljskoj. Dodaje kako je OT Logistics snažno prisutan u prometu unutarnjim vodama, riječnom prometu, gdje je kompanija na prvom mjestu u Poljskoj i trećem u Njemačkoj.
Dobra investicija
– Bavimo se i željezničkim transportom i logističkim servisima u Poljskoj, Njemačkoj, Češkoj, Slovačkoj i drugim zemljama, ovisno o tome što naši partneri trebaju. Naša temeljna strategija je fokusirati se i rasti na prometnom pravcu Baltik – Jadran, jer vjerujemo da je to trenutno najatraktivniji prometni koridor u logistici. Razvijali smo se na Baltičkom moru, a sada smo prepoznali trenutak za snažniji iskorak u inozemstvu. Tražili smo dobru investiciju i dobrog partnera na Jadranu.
Sličnog smo mentaliteta
Prve informacije o Luci Rijeka su nam odmah bile zanimljive, jer su vrlo bliske našoj strategiji razvoja. Kad smo vidjeli da je moguće krenuti u takvu stratešku investiciju, odlučili smo se investirati i graditi zajedno s Lukom Rijeka našu poziciju na Jadranu. Naglašavam da želimo biti strateški investitor u Rijeci, nismo financijski investitor na kratak period. Vjerujemo da ćemo imati investicije tijekom niza godina, kao i da će naše iskustvo i naša globalna povezanost s klijentima dati snažan poticaj razvoju Luke Rijeka. Kada smo vidjeli da je Luka Rijeka spremna krenuti u kooperaciju sa strateškim investitorom, brzo smo u Upravi OT Logisticsa postigli dogovor o tome da će upravo Luka Rijeka biti točka našeg iskoraka na Jadran.
Možete li dodatno predstaviti OT Logistics?
– Imamo godišnje prihode na razini od oko 250 milijuna eura. Imamo oko 1.300 zaposlenika u Poljskoj i Njemačkoj, ali i urede u Engleskoj, Nizozemskoj i SAD-u. Aktivni smo diljem svijeta. OT Logistics je kompanija koja je na Varšavskoj burzi od 2013. godine, sjedište je u Szczecinu. Specijalizirani smo za pojedine vrste tereta, koje su prisutne i u riječkoj luci, što je komplementarno. Imamo i manje terminale za kontejnere, ali to nije ključan element našeg poslovanja. Teret na moru logistički je povezan s oblicima prijevoza na kopnu, prije svega na željeznici, gdje imamo svoje operatere. Naša flota je jedna od najvećih u EU s oko 800 plovila u floti. Mnoge od njih su barže za riječni prijevoz, ali imamo i druge vrste brodova, te smo po tome prvi u Poljskoj, a treći u Njemačkoj. Imamo različitu strukturu proizvoda za sve navedene aktivnosti.
Kakav je vaš poslovni plan za razvoj riječke luke? Imate li spremne i neke konkretne projekte u bližoj budućnosti?
– Prije svega želimo koristiti naše poslovne veze s klijentima diljem svijeta. Primjerice, kada pregovaramo o ugovorima za iduću godinu, nastojimo u to uključiti i Luku Rijeku kao opciju. Prvi korak koji želimo napraviti je razgovarati s klijentima i ponuditi im ne samo usluge na Baltičkom moru, već i na Jadranu, odnosno u Rijeci. Najveći smo u prometu agrikulturnim proizvodima na Baltiku, pa snažno vjerujemo da možemo privući takve proizvode u Rijeku, ne samo za hrvatsko, već i tržište Srbije, Mađarske i tržišta drugih zemalja središnje Europe. Ne govorimo samo u uvozu, već i izvozu prema zemljama Afrike, Indije. Želimo iskoristiti naše poslovne veze s klijentima kako bi predstavnici u trgovini agrikulturnim proizvodima prepoznali Rijeku i Dalmaciju, a ne samo Kopar ili Costanzu na Crnom moru, što je sada slučaj.
Teret u Bakru
Za koje vrste tereta očekujete rast prometa u Luci Rijeka?
– Za promet žitaricama vidimo velik potencijal u pomorskim i tehničkim karakteristikama riječke luke, gdje možemo dovesti najveće brodove. Isto se odnosi i na rasute terete kao što su ugljen i koks, koji sada idu preko Amsterdama i jedne luke u blizini Hamburga. S Lukom Rijeka razgovarali smo o tome kako unaprijediti tehničke karakteristike pojedinih terminala i privući potencijalne klijente s najvećim brodovima.
Maksimalno iskoristiti projekt Škrljevo
Pretpostavljam da govorite o terminalu za rasute terete u Bakru?
– Da. To je zanimljiv projekt, naravno ne u kratkoročnim okvirima, ali je to svakako projekt koji može relativno brzo i značajno povećati promet u Luci Rijeka ukoliko privučemo nove klijente, koji bi došli u Bakar.
Navodno postoji ozbiljan interes tvrtke OT Logistics da zajedno s Lukom Rijeka sudjeluje u dokapitalizaciji HŽ Carga?
– Znamo da je željeznički promet izuzetno važan za poslovanje luke. Naravno da smo zainteresirani da imamo dobre i efikasne željezničke operatere u Luci Rijeka i ispitujemo tu razne mogućnosti s ciljem da podržimo rast Luke. Analizirat ćemo i odlučiti u budućnosti o tome hoćemo li investirati u HŽ Cargo ili ne, ali mogu reći da smo zainteresirani za taj projekt. To je otvorena mogućnost i još jedan projekt koji analiziramo u ovom dijelu Europe, jer je direktno povezan s našom poslovnom strategijom jačanja prometnog koridora Baltik – Jadran na maksimalno efikasan način. Ideja o HŽ Cargu je zanimljiva, ali je prerano reći kakva će na kraju biti odluka.
Postoji li mogućnost da budete zainteresirani za natječaj za koncesionara na novom kontejnerskom terminalu riječke luke na Zagrebačkoj obali?
– To je sličan odgovor kao i u slučaju HŽ Carga. Prerano je dati pozitivan ili negativan odgovor, još uvijek imamo premalo informacija o ovom projektu. Znamo da je interes hrvatske Vlade gradnja novog kontejnerskog terminala. Za nas je ovaj dio Europe važan strateški element u našem razvoju i ispitat ćemo sve mogućnosti u budućnosti.
Kako vidite potencijal prometnog koridora Baltik – Jadran i što mislite o problemu da Rijeka službeno nije dio tog europskog koridora?
– Prije svega to je prometni koridor koji povezuje Skandinaviju, Baltik, centralnu Europu i Jadran, ali i sjevernu Afriku, arapske zemlje, Suez, pa za nas kraj koridora nipošto nije u Jadranu, već je to točka prema nizu drugih destinacija u svijetu. Imamo jak i dobro organiziran prometni koridor od sjevera Europe prema Italiji i to je također koridor Baltik – Jadran. Sada želimo učiniti atraktivnim prometni pravac koji povezuje Poljsku, Češku, Slovačku, Austriju, Mađarsku i Hrvatsku. Taj koridor postoji i sigurno ne počinjemo od nule, ali svakako moramo stabilizirati promet i dati klijentima maksimalno efikasne usluge na pravcu. Potencijal je uistinu golem, govorimo o transportu papira, drva i druge robe iz Skandinavije, također i agrikulturnih proizvoda, koji idu u Afriku i arapske zemlje, nešto manje u Indiju.
Imamo doista raznovrsne mogućnosti rasta prometa i većeg iskorištavanja potencijala prometnog koridora. Objektivno je riječ o tržišnom natjecanju ponajviše s Njemačkom i Italijom, koje imaju više iskustva i jače pozicije na tržištu od Poljske i Hrvatske, ali je naša prednost u tome što smo gladni uspjeha i možemo ponuditi manje troškove uz efikasnu uslugu na koridoru Baltik – Jadran. Vjerujem da je ta motivacija važan element u razvoju, jednako kao i otvaranje novog koridora kroz Suez, koji također nudi veliki potencijal, gotovo dvostruko veće mogućnosti pomorskog prometa. To nije kratkoročan proces, ali bi prvi izbor trebao biti Jadran i to je osnovna razlika između Rijeke i primjerice Amsterdama, jer je vrijeme putovanja brodova prema Rijeci kraće oko 6 dana, a i udaljenost kopnom od Rijeke prema Austriji ili južnoj Njemačkoj je manja. To su strateške prednosti, ali je prvi uvjet postići efikasnost usluga i biti dobro organiziran. Zato i želimo biti strateški partner Luke Rijeka. Trebamo vremena, ali ulažemo našu tržišnu poziciju, veze i poslovne odnose, kao i novac, kako bismo ostvarili pozitivan pomak. Primjerice, kad se budemo sastajali sa 6 najvećih predstavnika u trgovini agrikulturnim proizvodima s kojima surađujemo, ponudit ćemo im usluge Luke Rijeka također, ali moramo pritom biti sigurni da će u Rijeci biti ista kvaliteta usluga kao i u konkurentskim lukama.
Znamo što imamo
Planirate li i dodatne investicije na nekom od terminala riječke luke?
– Prerano je govoriti o detaljima, ali bili smo ovdje s našim timom i razgovarali s predstavnicima Luke Rijeka o našem iskustvu, njihovim idejama, situaciji na tržištu i načinima kako možemo ubrzati razvoj. Očekujem da ćemo tijekom idućih mjeseci odrediti prve korake. Moramo se dogovarati, kupili smo samo 21 posto vlasničkog udjela u Luci Rijeka, više od toga nije bilo moguće…
Željeli ste otkupiti još veći vlasnički udio? Možda će biti moguća i kupnja dodatnog paketa dionica u budućnosti?
– Da, željeli smo više. Ali sada znamo što imamo i primarno smo posvećeni poslovnim ciljevima i osiguranju kvalitete usluga u Rijeci.
