Iniciran proces spajanja

Pero Lučin: Sveučilište u Rijeci i KBC – zajedno u osvajanje tržišta i novca EU

Ingrid Šestan Kučić

Razgovarao sam s »riječkim« ministrima, gradonačelnikom, županom, ravnateljem KBC-a, kolegama i svim dekanima. Dugo se razgovaralo o tome, a jedino županu baš nije posve pravo, rekao je rektor Pero Lučin



Iako u Hrvatskoj ne postoji takva praksa spajanje Sveučilišta u Rijeci i KBC-a Rijeka kojim će KBC postati sveučilišna sastavnica prema mišljenju rektora prof. dr. Pere Lučina nužno je, jer Hrvatska ima hibridni model koji je neefikasan i u zemljama Europske unije ne postoji. Za potez pripajanja zeleno je svjetlo dao i Senat riječkog Sveučilišta, a pojašnjavajući razloge zbog kojih je sadašnji sustav neodrživ rektor ističe kako se radi o modelu u kojem je jedan dio sustava pod jednim ministarstvom, a drugi dio pod drugim ministarstvom i to se isprepliće na način da su 300 djelatnika KBC-a zapravo zaposlenici Sveučilišta.


– Na neki način Sveučilište gostuje u KBC-u s 300 ljudi i logično je da KBC, odnosno Sveučilišna bolnica bude dio Sveučilišta, jer to je praksa koja svugdje u Europskoj uniji postoji, osim u Sloveniji i Litvi. Ne samo u EU nego i u svim zapadnim naprednim sustavima. Ovdje nije riječ samo o KBC-u, jer imamo i druge nastavne baze Sveučilišta, kao što je bolnica u Lovranu ili Thalassotherapia u Opatiji. Sada uz Medicinski fakultet, imamo i Fakultet za zdravstvene studije koji je u procesu formiranja, imamo Odjel za biotehnologiju, Odsjek za psihologiju, a KBC je nastavna baza i tih sastavnica Sveučilišta. Čini nam se nužno da idemo tim procesom pripajanja. Ono što treba biti misija Sveučilišta je pitanje regionalnog razvoja i pitanje pametne specijalizacije. Koncept pametne specijalizacije je politika EU, a pametna specijalizacija se vrlo tvrdo oslanja na politike regionalnog razvoja. Radi se o tome da se od svih europskih regija traži da pametno promišljaju svoj razvoj, a to pametno specijaliziranje podrazumijeva povezivanje poduzeća i javnih institucija s centrima znanja. Taj centar znanja u Rijeci je Sveučilište. Kako bi se razvoj temeljio na istraživanju potrebno je maksimalno koristiti resurse javnih institucija i u to uključiti poduzeća. Mi moramo naći što je to pametno što ćemo raditi i razvijati gospodarstvo regije, i to na način da smo vidljivi u cijeloj Europi kao mjesto izvrsnosti u kojem postoji pametna specijalizacija za ono za što imamo dovoljno snage i znanja. Nositelji toga su Sveučilišta, a cijeli proces organiziraju regije.  

 Zdravstvena industrija


To znači da je pametna specijalizacija za nas zdravstvo?


– Ono što mi vidimo kao jedan od bitnih segmenata pametne specijalizacije je zdravstvena industrija. O njoj smo počeli pričati i Primorsko-goranska županija je zauzela svoj stav. Zdravstvena industrija podrazumijeva daleko više od onoga o čemu se do sada pričalo pod pojmom zdravstvenog turizma. Neki od segmenata te zdravstvene industrije su se već razvili, a to su pokazali naši poduzetnici u zdravstvu. Ono što je bitno je da to treba dignuti na skalu 10, 20 ili 100 puta više gdje se zapošljava jako veliki broj ljudi. Imamo tradiciju, sustav, imamo koncentraciju ljudi, razvijamo projekt centra za translacijsku medicinu, nabavljamo opremu od EU. U tom kontekstu vidimo spajanje s KBC-om što podrazumijeva početak stvaranja Sveučilišne bolnice, jednog dugog procesa koji se prvenstveno odnosi na način rada, specijaliziranje u pojedinim segmentima u kojima možemo biti centar izvrsnosti, barem Jugoistočne Europe. To podrazumijeva znatno veće ulaganje u istraživanja, za to treba institucijski okvir, a taj proces sa spajanjem tek počinje. Ono što je cilj je napraviti jak centar znanja u području medicine koji se naslanja na pametnu specijalizaciju i povezati se s industrijom koju treba ojačati. Zbog toga smo kao Sveučilište ušli u zdravstveni klaster na razini Hrvatske, a s druge strane da sve to možemo treba nam nova bolnica koja će se graditi iz državnog proračuna. Što se pak dijela pametne specijalizacije tiče želimo se boriti za financiranje kroz strukturne fondove, jer oni su konstruirani upravo zbog toga. Radi se o tisuću milijardi eura koje stoje na raspolaganju i mislimo da možemo izboriti svoj dio kolača. Naravno, iza toga slijedi organizacija koja podrazumijeva čim bolje i pametnije korištenje resursa koji je na raspolaganju. Primjerice. mi imamo 12 informatičkih službi na Sveučilištu, a KBC jednu i kada bi se to spojilo imali bi jednu puno funkcionalniju informatičku službu i daleko više snage. Isto tako, i druge segmente treba ujedinjavati. Jedan od njih je i jačanje centra za EU projekte.  

 Dva sustava, dva ministarstva


Međutim radi se o dva potpuno odvojena sustava pod različitim ministarstvima, a s obzirom na to da Hrvatska takvu praksu ne poznaje, koliko je spajanje izvedivo u postojećim zakonskim okvirima?




– To u biti nitko ne zna. Ne postoji zakonsko rješenje koje to onemogućava, a niti zakonsko rješenje koje to potiče. Iako se u Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju pokušalo to riješiti još 2003. godine, nije se uspjelo zbog jakih otpora, prije svega u Zagrebu. Ono što je bitno je da je Sveučilište državna institucija, kao i KBC. Država može odlučivati što će sa svojim institucijama. U segmentu dva odvojena ministarstva ne vidim veliki problem. Općenito vidim problem funkcioniranja cijelog sustava. Bolnica mora osigurati liječenje, a Sveučilišna bolnica mora pored toga i istraživati i održavati nastavu sa studentima. To i sada postoji, istraživanje i nastavu financira Ministarstvo obrazovanja, s tom razlikom da ta dva sustava sada nisu povezana. Treba ih preklopiti i izvući maksimum iz toga. Dakle, to baš nije izgovor da odustanemo od jednog takvog projekta.


Znači li to i ulaganje u postojeće objekte KBC-a?


– Riječki KBC nije održiv. Sve treba renovirati, ali naša iskustva koja imamo s renoviranjima starih sveučilišnih prostora po četvornom metru košta 1.500 eura, dok je gradnja Kampusa koštala u prosjeku tisuću eura po četvornom metru. Dakle, imamo prostor koji će biti skup i nefunkcionalan. Uz to zaboravlja se da je 2018. blizu i da je pitanje energetske učinkovitosti nešto što nas čeka. Ukoliko bismo išli ulagati u stare prostore i pokušali ih učiniti energetsko učinkovitima to bi još više koštalo.  

 »Čisti računi«


Dakle, ne pristajete ni na što drugo osim nove bolnice o kojoj se godinama priča, ali se ništa ne događa?


– Hrvatska je opterećena problemima. Osobno ne bih nikada vodio politiku restrikcija nego investiranja, to bi puno brže punilo proračun, ali Hrvatska nije iskoristila šanse. Novu je bolnicu već odavno trebalo započeti. Sada se traži način kroz model javno-privatnog partnerstva. Međutim kroz taj model se ne može raditi pametna specijalizacija. Ona zahtijeva »jurišanje« na Bruxelles.


Ali ipak se još uvijek ništa ne pokreće.


– Istina. Sve sporo ide. Sve je pitanje kako se na to gleda, kao na potrošnju ili kao na razvojnu investiciju. Za sada imam samo informaciju da to ide kroz model javno-privatnog partnerstva i da gradnja kreće iduće godine.


Kada se već spominju ekonomski aspekti, treba li Sveučilištu sastavnica koja je u financijskim problemima?


– U KBC-u su naši sugrađani, naše kolege. Ako meni malo bolje ide onda se moram brinuti malo bolje o susjedu i kolegi, tim više što smo već sada isprepleteni. Mislim da se Sveučilište mora brinuti o KBC-u. Naravno, to ne podrazumijeva preuzimanje dugova, kao ni miješanje financija. Tako nije unutar Sveučilišta ni u ovom trenutku, jer imamo sastavnica koje jako dobro stoje, a i one koje malo lošije stoje. Uvijek će postojati taj model »čistih računa«, onaj tko može održati svoje poslovanje se razvija, a onaj tko ne može se restrukturira. Dakle, spajanje KBC-a i Sveučilišta neće dovesti do stvaranja jednog računa.  

 Politička volja


Kakva je pozicija pacijenata u cijeloj toj priči?


– KBC ne rješava pitanje pacijenata, to je dio pitanja državnog sustava. Imali mi KBC ili Sveučilišnu bolnicu, to se teško može mijenjati, ali ono što je za građane dobro je naprednija zdravstvena usluga po koju neće morati ići u Zagreb ili inozemstvo, već to mogu ostvariti u svom gradu.


Spajanje s KBC-om prvenstveno ovisi o političkoj volji. Imate li saznanja kako ta ideja kotira?


– Razgovarao sam s »riječkim« ministrima, gradonačelnikom, županom, ravnateljem KBC-a, kolegama i svim dekanima. Dugo se razgovaralo o tome, a jedino županu baš nije posve pravo. Međutim, treba naglasiti da je početak priključivanja KBC-a Sveučilištu tek početak cijelog procesa pametne specijalizacije.


Zbog čega županu Komadini nije pravo?


– Nismo dovoljno razgovarali o tome.


Za sada imate samo podršku Senata. Koji su daljnji koraci u tom procesu?


– Odluku Senata treba poslati KBC-u na očitovanje, a ukoliko se slože krećemo u proces. To podrazumijeva izradu elaborata o priključivanju, što zapravo znači nacrt projekta Sveučilišne bolnice. Kada bi bili idealni uvjeti i kada bismo imali puno novca taj bi se projekt odvijao barem pet godina, ako ne i više.


A u ovakvoj situaciji?


– Nadam se da neće biti tako loše i da ćemo priliku da se možemo boriti za novac Europske unije iskoristiti.