Pacijent koji je danas dobio uputnicu za pregled magnetskom rezonancijom, na pregled će biti naručen koncem srpnja / Foto Vedran KARUZA
Bili smo prisiljeni rashodovati stari mamograf, zbog stalnih kvarova, te se žene šalju na mamografiju u Dom zdravlja. Imamo obećanje ministarstva da bismo novi mamograf trebali dobiti tijekom ljeta, kaže pomoćnica ravnatelja za kvalitetu prof. dr. Larisa Prpić Massari
RIJEKA – Pacijent koji je danas dobio uputnicu za pregled magnetskom rezonancijom u Kliničkom bolničkom centru Rijeka na pregled će biti naručen najranije koncem srpnja. Za razliku od ovog pacijenta, koji će uslugu ipak dobiti za pet mjeseci, pacijentica koja treba mamografski pregled, uslugu u riječkoj bolnici neće dobiti jer je uređaj – rashodovan!
Umjesto u bolnici, svaka pacijentica koja treba mamografski pregled usmjerava se u Dom zdravlja, čije nalaze potom očitavaju radiolozi u KBC-a Rijeka. U riječkoj bolnici uvjeravaju da će novi mamograf stići ovog ljeta, kao što im je obećano u Ministarstvu zdravstva koje je također obećalo i nabavku novog magneta za riječki lokalitet.
Nedostaje angiosala
– Liste čekanja za magnetsku rezonanciju su nažalost i dalje visoke, budući da je u potpunosti funkcionalan samo jedan uređaj na Sušaku. Ministarstvo zdravstva obećalo je skoru nabavu novog uređaja za riječki lokalitet, što bi znatno utjecalo na smanjenje liste čekanja, koja uz najbolju organizaciju rada osoblja i iskoristivost aparata na Sušaku od 7 do 22 sata, iznosti trenutno pet mjeseci. Nažalost, bili smo prisiljeni rashodovati stari mamograf, zbog stalnih kvarova, te se žene šalju na mamografiju u Dom zdravlja, dok očitavanje nalaza i dalje rade naši radiolozi. Imamo obećanje ministarstva da bi novi mamograf trebali dobiti tijekom ljeta, što bi znatno ubrzalo i olakšalo rad te smanjilo liste čekanja, kaže pomoćnica ravnatelja za kvalitetu prof. dr. Larisa Prpić Massari.
Iako na riječkom Zavodu za kardiovaskularne bolesti rade kardiolozi koji su i službeno proglašeni kao liječnici koji su obavili najviše zahvata i dijagnostičkih postupaka u Hrvatskoj, na koronografiju se u riječkoj bolnici čeka četiri mjeseca. Uzrok tome ponovo je nedostatak opreme. KBC Rijeka, naime, treba još jednu angiosalu jer postojeće dvije, od kojih je jedna starija od deset godina, te se za nju rezervni dijelovi više ne proizvode, jednostavno ne mogu pokriti potrebe pacijenata.
Riječki su radiolozi prije više od dvadeset godina prvi u Hrvatskoj započeli sa stereotaksijskim biopsijama dojke. Unatoč tradiciji i iskustvu, danas su kad je u pitanju dijagnostika dojke vraćeni u daleku prošlost. Nedopustivo je da Klinički bolnički centar Rijeka, kao jedan od najvećih bolničkih centara u Hrvatskoj koji je godišnje obavljao 7.000 mamografskih postupaka, nema uređaj kao što je mamograf, a pretragu o kojoj ovisi zdravlje, nerijetko i život žene, u našoj je županiji moguće obaviti samo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Također, činjenica da Dom zdravlja PGŽ raspolaže digitalnim mamografom s digitalnom tomosintezom najnovije generacije, a Klinički bolnički centar Rijeka godinama se snalazio sa zastarjelim uređajem kojeg je na kraju morao poslati u staro željezo, sramota je za zdravstveni sustav jedne države. Jer upravo je bolnica ta koja obrađuje ili bi barem trebala obrađivati širok dijapazon pacijentica, počevši od hitnoća preko kontrola pa sve do nacionalnog preventivnog programa ranog otkrivanja raka dojke.
Odbijajući natječaje za nabavu mamografa za riječki KBC, čak tri zdravstvene administracije očito su imale drugačiju viziju jednog medicinskog centra. Država koja s jedne strane financira preventivni program ranog otkrivanja raka dojke, od kojeg godišnje oboli 2.500 žena, a ima veliku bolnicu koja nema sredstvo za provođenje takvog programa, jasno pokazuje svoj odnos prema zdravlju žena, pojedinim bolnicima i medicinskim stručnjacima koji u njima rade.
U riječkoj bolnici računuju da bi njihove liste čekanja kad je u pitanju koronarografija djelomice mogla smanjiti nova angiosala koja je počela s radom u opatijskoj Thalassotherapiji, no to još uvijek nije rješenje problema.
– Činjenica je da imamo odlične kardiologe i zbog njih nam dolaze i pacijenti iz drugih dijelova Hrvatske koji u pravilu ne gravitiraju riječkoj bolnici. No, jedino rješenje ovog problema je svakako još jedna angiosala koja nam je potrebna na Sušaku, ističe prof. dr. Prpić Massari.
Novi CT uređaji
Kad su u pitanju liste čekanja za operacije, u riječkoj se bolnici najduže čeka na operaciju katarakte. Čekanje na ovu operaciju je četiri mjeseca, što je, kako kaže prof. dr. Prpić Massari, u postojećim uvjetima iznimno dobro, pogotovo ako se uzme u obzir činjenica da je prije dvije godine čekanje za taj zahvat iznosilo i do devet mjeseci.
– Također smo posebno ponosni na smanjenje liste čekanja za laparoskopsku kolecistektomiju na koju se čekalo i do godine dana, a sada se na red dolazi unutar dva mjeseca. Još uvijek su nam liste za elektivne operativne zahvate opće kirurgije nešto više, ali se zato svi maligni tumori i dalje operiraju unutar pet dana, dodaje prof. dr. Prpić Massari koja tvrdi da je uprava KBC-a, unatoč činjenici da se na neke preglede čeka po pola godine dok neke uopće nije moguće obaviti, prilično zadovoljna sa situacijom s listama čekanja u riječkoj bolnici.
Liste čekanja u riječkoj bolnici nastoje svesti na maksimalnih 60 dana za sve prve preglede i većinu dijagnostičkih pretraga.
– Dolaskom dva nova CT uređaja 256-slojnog u Rijeci i 126-slojnog na Sušaku, liste čekanja na CT pretrage drastično su pale, te se sada na tu pretragu može doći za mjesec i pol dana, dok je čekanje prije dolaska ovih novih uređaja iznosilo i do tri mjeseca. Liste čekanja za UTZ srca i dalje držimo unutar 40 dana, dok smo čekanja na UTZ kolor doppler arterija i vena, te UTZ karotida i VB sliva, sveli na mjesec i pol dana, a koje je prije iznosilo i do tri mjeseca, kaže prof. dr. Prpić Massari.
Analize rada poliklinike i anketiranje bolesnika pokazalo je da su primjedbe bolesnika u KBC-u Rijeka najviše usmjerene na nedovoljnu ljubaznost šalterskog osoblja, te nepridržavanje vremena narudžbi. Pomoćnica ravnatelja za kvalitetu kaže da je u tijeku reorganizacija rada liječnika i medicinskih sestara u ambulantama i bolničkim odjelima i edukacija koja bi trebala uvesti red u bolničke ambulante i smanjiti čekanje na pregled.
– Edukacija ima cilj ispuniti nekoliko uvjeta, a to su: unaprijed određeni i fiksni rad liječnika u pojedinim ambulantama, s kojim bi bili upoznati i naručeni bolesnici, te pregledi bolesnika unutar 60 minuta od vremena narudžbe, ističe prof. dr. Prpić Massari.
