Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: °
Sutra: ° °
25. rujna 2018.
Traži se odgoda

PROTIV PLUTAJUĆEG LNG-a Skupština PGŽ pokrenula upravni spor, ali i podnijela tužbu

PROTIV PLUTAJUĆEG LNG-a Skupština PGŽ pokrenula upravni spor, ali i podnijela tužbu
PROTIV PLUTAJUĆEG LNG-a Skupština PGŽ pokrenula upravni spor, ali i podnijela tužbu
Autor: ,
Objavljeno: 15. svibanj 2018. u 7:05 2018-05-15T07:05:46+02:00

Tužbom se traži odgodni učinak studije utjecaja na okoliš plutajućeg LNG terminala zbog neprihvatljivog utjecaja na okoliš

RIJEKA/ZAGREB Primorsko-goranska županija pokrenula je upravni spor i podnijela tužbu kojom se traži odgodni učinak studije utjecaja na okoliš plutajućeg LNG terminala zbog neprihvatljivog utjecaja na okoliš.

Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina na svom je redovnom tjednom kolegiju istaknuo da je Županijska skupština jednoglasno izglasala zaključak kojim podupire izgradnju kopnenog, a protivi se izgradnji plutajućeg LNG terminala, iznijevši pritom primjedbi spornoj studiji utjecaja na okoliš.

– Sam upravni postupak ne odgađa izvršenje pa smo zato i tražili odgodni učinak studije, objasnio je Komadina dodajući kako će se ovih dana sastati s oporbenim saborskim zastupnicima. Župan je kazao kako bi se na ovu temu rado sastao i s predstavnicima vladajućih stranki, no ne vjeruje da je to moguće jer su oni ti koji »guraju« sporni plutajući terminal.

Subvencije ostaju iste 

Iako je LNG Hrvatska, državna tvrtka zadužena za projekt plutajućeg terminala na Krku, donijela odluku o kupovini manjeg FSRU broda za regasifikaciju, što će troškove izgradnje terminala na Krku smanjiti za 90 milijuna eura, Europska komisija za naš list potvrđuje da iznos subvencije namijenjene terminalu ostaje isti, dakle 101,4 milijuna eura.

– Iznos dodijeljenih sredstava ostaje isti, kratko odgovaraju iz Europske komisije na upit ostaje li iznos europskog sufinanciranja terminala i dalje 28 posto od konačne cijene broda, dakle ovaj put manji, ili maksimalnih, već odobrenih 101,4 milijuna eura.

To znači da će s dobivenom subvencijom EU sada pokrivati gotovo polovinu cijene terminala, a ne 28 posto, koliko je iznosila prvotna računica. Za državu – olakšanje, jer ionako ima problema s pronalaskom investitora koji bi trebali pokriti ostatak investicije, pri čemu zainteresiranih za projekt na Krku baš i nema.

Nema ih jer zasad nema niti zakupaca zainteresiranih za kapacitete na terminalu, koji se LNG-u Hrvatska mogu opet početi javljati od 22. lipnja, dokad bi trebala biti poznata i konačna cijena novog, manjeg broda za uplinjavanje. Hoće li ih ovaj put biti više zbog nižih troškova gradnje terminala, pa onda i povoljnijih tarifa koje im Hrvatska bude mogla ponuditi, tek će se vidjeti, no činjenica je i da je Europa zasićena terminalima, a potražnja za LNG-em, skupljim od kopnenog ruskog plina, još uvijek nedovoljna. Osim toga, potencijalnim se investitorima navodno ne sviđa previše ni aranžman u kojem bi država imala više od polovine paketa u društvu LNG Hrvatska.

No vijest iz Europske komisije svakako je dobra jer da je Komisija odlučila i dalje pokrivati samo 28 posto sredstava za nabavu FSRU-a, LNG Hrvatska, može se čuti od upućenih, iz toga ne bi mogla »isplivati«. Prema informacijama koje su od predstavnika Europske komisije za njihovog posjeta Krku, kažu nam, dobile tamošnje udruge, Komisija će sufinancirati 28 posto cijene nabave broda za regasifikaciju, što bi u ovom scenariju, dakle, bilo puno manje od 101,4 milijuna eura, no sudeći po službenom odgovoru Europske komisije, to ipak nije tako.

Povoljniji zakup 

Podsjetimo, LNG Hrvatska je donijela odluku kapacitet broda uskladiti s hrvatskim plinovodnim transportnim sustavom od makismalnih 2,6 milijardi kubika plina godišnje, dok je prvotna namjera bila kupnja velikog FSRU-a, kapaciteta gotovo sedam milijardi kubika. Velik brod se opravdavao činjenicom da je riječ o standardu koji grade u južnokorejskim brodogradilištima, dok sve što se naruči izvan tih gabarita pa bilo čak i manjeg kapaciteta – košta više. Ovako, prenamjena postojećeg LNG tankera u FSRU bi trebala ukupan trošak smanjiti za 90 milijuna eura, što znači da će on, zajedno s gradnjom pristana i ostalim radovima, iznositi 213, umjesto 303 milijuna eura. EU će sa svojom subvencijom pokriti, dakle, gotovo polovinu projekta pa bi i tarife za zakupce trebale biti povoljnije, ako zainteresiranih zakupaca uopće bude.

Sporazum prema kojem će EU uložiti 101,4 milijuna eura u izgradnju terminala potpisan je u prosincu prošle godine na zasjedanju Vijeća ministara energetike te u prisutnosti povjerenika za klimatsku i energetsku politiku Miguela Ariasa Canetea i ministara energetike Hrvatske i Mađarske. Riječ je o bespovratnim sredstvima u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF).

– Ovim će se ulaganjem omogućiti opskrba Hrvatske i Mađarske prirodnim plinom, ali i pojačati diverzifikacija izvora energije u srednjoj i jugoistočnoj Europi te dati gospodarski poticaj cijeloj regiji. Ovakvim projektima EU svojim građanima pruža stvarnu dodanu vrijednost, kazao je tada Canete.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka