D-403

POD ZEMLJOM I U ZRAKU Uskoro natječaj za “najskuplju cestu u Hrvatskoj”

Marinko Glavan

Foto Screenshot Youtube

Foto Screenshot Youtube

Početak radova se očekuje sredinom ili u drugoj polovici ove godine, a cijena od 520 milijuna kuna posljedica je činjenice da će najveći dio prometnice biti izgrađen pod zemljom ili u zraku



RIJEKA Završen je postupak prethodnog savjetovanja za projekt izgradnje državne ceste D-403, potvrđeno je iz Hrvatskih cesta, čime je ostvaren osnovni preduvjet za raspisivanje postupka javne nabave za izgradnju »najskuplje ceste u Hrvatskoj«, koja će budući kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali povezivati s riječkom zaobilaznicom.


Dokumentacija iz prethodnog savjetovanja, sa svim primjedbama i prijedlozima zainteresiranih strana, upućena je u Središnju agenciju za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU (SAFU), budući da je 442 milijuna kuna, od ukupno 520 milijuna, kolika je procijenjena vrijednost prosjekta, sufinancirano bespovratnim sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj,


Operativni program: Konkurentnost i Kohezija 2014. – 2020. Nakon pregleda kompletne dokumentacije iz prethodnog savjetovanja, te odluke o tome koje će se primjedbe i prijedlozi eventualno uvažiti prilikom izrade natječajne dokumentacije, sam javni natječaj bi, kako saznajemo, trebao biti raspisan u roku od mjesec dana, najvjerojatnije krajem siječnja ili početkom veljače. Početak radova se, prema prijašnjim najavama iz Hrvatskih cesta, očekuje sredinom ili u drugoj polovici ove godine.


Potpisan ugovor




Ugovor o financiranju ove iznimno zahtjevne prometnice, duge svega nešto više od tri kilometra, vrijedan čak 520 milijuna kuna prije nešto manje od mjesec dana u Rijeci su potpisali ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ravnatelj SAFU-a Tomislav Petric, te Josip Škorić, predsjednik uprave Hrvatskih cesta(HC) koje su ujedno i nositelj projekta.


Iznimno visoka cijena, zbog koje se D-403 već prije izgradnje okitila nazivom najskuplje ceste u Hrvatskoj, posljedica je činjenice da će najveći dio prometnice biti izgrađen pod zemljom ili u zraku. Na trasi između Zagrebačke obale i čvora Škurinje na riječkoj zaobilaznici predviđena je izgradnja tunela Podmurvice, s tri prometne trake, u duljini od 1.253 metra, podvožnjak ispod željezničke pruge, dug 60 metara, dva vijadukta – Piopi i Mlaka, ukupne duljine od 500 metara, uz niz potpornih zidova, zaštitu od buke, spojne ceste i raskrižja te djelomičnu rekonstrukciju dijela Zvonimirove ulice, na mjestu gdje će biti izgrađen spoj s D-403.



Ova će cesta, osim svoje osnovne zadaće – lakšeg i bržeg transporta tereta između luke i mreže autocesta, također imati važnu ulogu kao riječka gradska prometnica koja bi na sebe trebala preuzeti ulogu glavne spojnice zapadnog dijela grada sa zaobilaznicom.


Zagrebačka obala


Buduća je cesta integralni dio projekta Rijeka Gateway 2, odnosno izgradnje novog kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali, vrijedne sedamdeset milijuna eura, koja se financira zajmom Svjetske banke. Natječaj za koncesionara Zagrebačke obale trebao je biti raspisan do konca 2018. godine, no zbog poslovnih poteškoća izvođača radova, talijanskog konzorcija u kojemu su JV Grandi Lavori Fincosit S.p.a., Construction Co.Ed.Mar. S.r.l. i Impresa Construzioni Giuseppe Maltauro S.p.a., došlo je do kašnjenja izvođenja radova, pa je i rok za raspisivanje natječaja za zakupca kontejnerskog terminala pomaknut na sredinu ove godine.



Budući koncesionar u opremanje i infrastrukturu Zagrebačke obale trebao bi uložiti još dodatnih oko 150 milijuna eura, s opcijom dogradnje još 280 metara operativne obale. Kako je riječ o poslu koji će potrajati narednih nekoliko godina, potpuno opremanje Zagrebačke obale trebalo bi se, barem prema predviđanjima nadležnih u Lučkoj upravi i Hrvatskim cestama, poklopiti sa završetkom ceste D-403, čija izgradnja će, procjenjuje se, potrajati između dvije i tri godine. Bez ove prometnice, ni novi kontejnerski terminal ne može dobiti uporabnu dozvolu, s obzirom na to da je ona integralni dio projekta prema kojemu su izdane građevinske dozvole, što znači da će budući izvođač radova na cesti, ali i potencijalni koncesionar na Zagrebačkoj obali biti pod velikim pritiskom usklađivanja i poštivanja rokova u oba projekta.