Upitan opstanak

PGŽ u idućih 9 godina gubi stotinjak obiteljskih liječnika, novih biti – neće

Barbara Čalušić

Leonardo Bressan / Foto Vedran KARUZA

Leonardo Bressan / Foto Vedran KARUZA

Od 2020. u obiteljskoj medicini neće se moći zaposliti onaj tko ne posjeduje titulu specijalista obiteljske medicine. Za stjecanje te titule potrebns su četiri godine specijalizacije, a takve ordinacije bez specijalista neće moći ugovoriti niti domovi zdravlja



RIJEKA – U posljednjih pet godina u Hrvatskoj je ugašeno 400 ordinacija obiteljske medicine, a njihov broj trenutno iznosi 2.301. Kako upozorava dr. Leonardo Bressan predsjednik županijske podružnice Koordinacije hrvatske obiteljske medicine, samo u Primorsko-goranskoj županiji u idućih devet godina otići će u mirovinu oko stotinu izabranih doktora obiteljske medicine.


– Novih neće biti iz vrlo prozaičnih, ali sada sve teže rješivih razloga. Naime, od 2020. godine u obiteljskoj medicini neće se moći zaposliti onaj tko ne posjeduje titulu specijalista obiteljske medicine. Za stjecanje te titule potrebno je četiri godine specijalizacije, a takve ordinacije bez specijalista neće moći ugovoriti niti domovi zdravlja, upozorava dr. Bressan.


Prema njegovim riječima, od ove godine Hrvatski zavod za javno zdravstvo više ne isplaćuje sredstva za podmirenje troškova specijalizacije već je to prepušteno Ministarstvu zdravlja. Kako kaže dr. Bressan do danas Ministarstvo nije pripremilo niti provedbene akte da se to omogući, iako je akademska godina već započela. Drugim riječima, ako ministar zdravstva to ne riješi u roku od mjesec dana, propada cijela jedna godina specijalizacija.




– Ako na to dodamo činjenicu da se do 2020. godine predviđa smanjenje najvišeg dopuštenog broja osiguranika u skrbi po timu sa sadašnjih prevelikih 2.125 na 1.800, jednostavna matematika nam pokazuje da će se već za četiri godine oko 40 posto stanovništa naše županije starijeg od sedam godina naći u situaciji da neće imati izabranog doktora obiteljske medicine pomoću kojega će ostvariti prava koja im deklarativno osigurava HZZO, pesimistično će dr. Bressan.


On smatra da zaštitu zdravlja stanovništva ne čine samo skupi dijagnostički aparati već i svakodnevne potrebe kao što su liječnički pregledi, savjetovanja, preventiva, rano otkrivanje zloćudnih bolesti, liječenje šećerne bolesti, pretilosti, povišenog krvnog tlaka, astme, opravdanje izostanaka s posla roditelja zbog njege bolesnog djeteta ili, pak, izdavanje potrebnih lijekova za liječenje bolesnih i djece.


– Posljednjih pet godina KoHOM uporno i kontinuirano upozorava sve odgovorne kreatore zdravstvene politike na sveopći »potop« koji slijedi za devet godina, a koji je započeo već prošle godine. Ti isti kreatori zdravstvene zaštite, mahom bolnički doktori, nikako primarci, upornim zabijanjem glave u pijesak guraju sveopću populaciju prema ponoru iz kojega nisam siguran da će biti povratka, zaključuje dr. Bressan.