Pero Lučin / Foto arhiva NL
Uz ubrzani razvoj obrazovnog i znanstvenog sustava, a u našem je gradu to Sveučilište, možemo i imamo pravo razmišljati o industrijama koje se temelje na znanju, inovacijama i transferu znanja. To je trend u svijetu, a mi držimo korak s vremenom
Donedavni rektor Sveučiliša u Rijeci Pero Lučin nositelj je liste HNS-a i u Gradu Rijeci i u PGŽ-u, a pritom je i jedan od glavnih autora HNS-ovog izbornog programa. Na pitanje znači li prestanak obnašanja dužnosti župana da sebe sad vidi aktivnije u politici ili na nekoj političkoj dužnosti, kaže:
– Moje znanje je na raspolaganju građanima. A politika koju zastupa HNS je politika koja je u funkciji čovjeka. Radio sam predano i drago mi je da ljudi vide taj rezultat. Zaustavljaju me u svakoj prilici, ne štede riječi hvale. Imam mnogo iskustva koje sam stekao kroz rad od punih 17 godina na Sveučilištu. Prvo sam bio 9 godina prorektor, a nakon toga 8 godina rektor. Također sam bio pregovarač Hrvatske s EU-om što je bilo golemo iskustvo i predsjednik sam Nacionalne naklade za znanost. Gradeći kampus, gradio sam i sebe kroz izazove koji su mi se postavljali i kroz probleme koje smo morali rješavati. Kreirao sam nacionalnu politiku u području znanosti, mijenjali smo rad Sveučilišta i aktivno sam sudjelovao u europskim politikama. Iskreno, za mene su sve te stvari na kojima sam radio podjednako važne kao i političko djelovanje. Zato jednostavno ne mogu, a već rekao i obrazložio zašto, 100 posto posvetiti se politici. Danas sam nositelj liste HNS-ARS-SDAH za izbore u Rijeci i izborima za županiju i volio bih se dokazati kroz rad u gradskom vijeću ili županijskoj skupštini. Na raspolaganju sam, a u kojem opsegu, odlučit će građani u nedjelju na izborima kada imaju priliku zaokružiti moje ime pod brojem 5, to je i ocjena koja je bila najčešće moj broj u školi.
O novoj industriji Rijeke slušali smo puno posljednjih dana. Možete li nam reći što to konkretno znači? Što je nova industrija vezana za Sveučilište?
– Najveća vrijednost našeg kraja jest naš način života, naša kultura, naši ljudi. Uz ubrzani razvoj obrazovnog i znanstvenog sustava, a u našem je gradu to Sveučilište, možemo i imamo pravo razmišljati o industrijama koje se temelje na znanju, inovacijama i transferu znanja. To je posljednjih godina trend u svijetu, a mi držimo korak s vremenom. Imamo ono što drugi nemaju. Na povezivanju svih faktora sam radio sve ove godine. Moram reći – uspješno.
HNS na kraju na izbore za Županijsku skupštinu ide samostalno, bez SDP-a. Možete li to komentirati?
– Ne bih o tome. Građani imaju izbor i odlučit će.
Voziti u trećoj ili četvrtoj
To u velikoj mjeri ovisi o Sveučilištu, zar ne? Ako dobro razumijemo, nova industrija Rijeke koju predlažete je u direktnoj vezi sa Sveučilištem?
– Točno tako. Zato je bitno imati ubrzani razvoj Sveučilišta. Moramo voziti u trećoj ili čak četvrtoj brzini. Imamo velike šanse razvijati zdravstvenu industriju. Dio tehnološke i farmaceutske industrije, posebice proizvodnju hrane mediteranske agrikulture. Paralelno treba proizvoditi software, razvijati kreativne industrije, industrije zabave. Turistička, brodograđevna i pomorska industrija nam također trebaju biti veoma važne jer je i tu naš veliki potencijal. Pritom moramo biti mnogo dinamičniji, moramo se probuditi. Cijela regija, cijeli grad mora biti aktivan. Uz dinamično Sveučilište, mora biti poticajna klima za poduzetnike i investitore, posebno za inozemne. Jednostavno naš grad i naš kraj mora biti vidljiv na svjetskim kartama kao mjesto gdje postoje talentirani ljudi i mjesto u kojem se može živjeti i raditi. Dobre ideje koje mogu pokrenuti grad stvaraju ljudi koji žive u tom gradu. Naravno, u današnje doba dobre ideje se generiraju kroz istraživanje i inovacije. Kao što nam je jasno da su za uspjeh naše drage NK Rijeke u europskoj ligi odnosno Ligi prvaka potrebni talenti, takvu klimu valja stvoriti u našem gradu kada su u pitanju istraživači, talentirani znanstvenici i poduzetnici. Sve treba biti podređeno njihovoj mogućnosti kreativnog izražavanja i poduzetničkog djelovanja.
Ljudi žele promjene
Vi ste bili prvi izbor HNS-a za gradonačelnika Rijeke. Danas je to Juraj Bukša. Je li vam žao što se niste kandidirali?
– Kandidirao sam se i predvodim listu, čime želim privući što veći broj glasova koji bi nam pomogli da imamo veću moć odlučivanja u gradskom vijeću. Sigurno bih imao dobar rezultat i kao gradonačelnik. Pobijedio bih u prvom krugu jer ljudi žele promjene. Međutim, mislimo u HNS-u kako je lista važnija jer ako sam ja gradonačelnik, a mojih HNS-ovaca nema u gradskom vijeću, to znači da ja moram raditi s nekim tko možda i ne želi raditi na našem programu koji se zove »IndustRijeka«. Sigurno razumijete o čemu govorim. Vrlo je bitna stvar da imam obavezu prema svom istraživačkom timu i želim dati doprinos znanosti, tako da se ne mogu baviti samo politikom i biti gradonačelnik cijeli dan svaki dan. Možda za koju godinu, ali za sada sam preuzeo obaveze koje moram završiti.
Kako vidite uspjeh vašeg kolege Jurja Bukše?
– Bukša je obrazovan i veoma stručan čovjek, profesor u Pomorskoj školi. On je jedan od tih kreativnih i dinamičnih ljudi koje treba više aktivirati. Kroz ove izbore i on i mi kao stranka stvaramo politički kapital koji nam nitko ne može oduzeti. Kolega Bukša je u ovoj kampanji pokazao svoju odlučnost i hrabrost, ali bih opet istaknuo kako je njegova najbolja osobina ta da je fantastičan menadžer, odlično je organiziran, uređen. Najgora osobina…. pa ne bih rekao da je najgora, ali primijetio sam da nema talenta za glazbu (smijeh).
