Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 5° 1
Sutra: 5° 5° 1
5. prosinca 2019.
Pad procijepljenosti

Otvaraju se vrata epidemiji: U PGŽ-u protiv ospica lani nije cijepljeno 526 djece

Foto: S. DRECHSLER
Foto: S. DRECHSLER
Autor:
Objavljeno: 26. travanj 2018. u 13:19 2018-04-26T13:19:38+02:00

U PGŽ-u procijepljenost djece je s do prije desetak godina visokih 98 posto pala na 80 posto i dr. Dorotea Gastović Bebić upozorava kako s tako slabom procijepljenošću otvaramo ulaz epidemiji, koja je, kad su ospice u pitanju, trenutačno pred vratima Hrvatske

RIJEKA Primorsko-goranska županija po procijepljenosti djece protiv ospica nalazi se pri dnu hrvatske ljestvice te zauzima treće mjesto gledano od zadnjeg mjesta. U prošloj godini protiv ospica nije cijepljeno 526 djece u dobi do godine dana i ta brojka raste iz godine u godinu, upozoreno je na jučerašnjoj tribini u povodu Europskog tjedna cijepljenja koji se svake godine obilježava zadnji tjedan u travnju kako bi se podigla svijest o važnosti cijepljenja kojim se godišnje prevenira između dva do tri milijuna smrti u svijetu.

– Cijepljenje je na neki način žrtva svog uspjeha. Budući da su mnoge bolesti iskorijenjene upravo zahvaljujući cijepljenju, mnogi mladi roditelji nisu ni svjesni posljedica necijepljenja. Svako necijepljenje trebalo bi prijaviti sanitarnoj inspekciji Ministarstva zdravstva koji te podatke dostavlja pravobraniteljici za djecu. Kazna za necijepljenje djece iznosi 1.000 po svakoj odbijenoj dozi. Karton cijepljenja je obavezan pri upisivanju u vrtić, no ne i pri upisu u školu, kazala je dr. Dorotea Gastović Bebić, epidemiologinja iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije.

U PGŽ-u procijepljenost djece je s do prije desetak godina visokih 98 posto pala na 80 posto i dr. Gastović Bebić upozorava kako s tako slabom procijepljenošću otvaramo ulaz epidemiji, koja je, kad su ospice u pitanju, trenutačno pred vratima Hrvatske. Posljednja epidemija ospica u Hrvatskoj je zabilježena 2015. godine, uglavnom na području Zagreba, dok su u PGŽ-u zabilježena tri slučaja zaraze.

– Cijepljenjem se postiže individualan imunitet, ali i kolektivni, budući da se računa da je za eradikaciju neke bolesti potrebna procijepljenost od 90 posto populacije, a za ospice čak i više – 95 posto. Posljednji slučaj difterije u Hrvatskoj za koju je obavezno cijepljenje uvedeno 1948. godine zabilježen je 1974. godine, velike boginje eradicirane su u svijetu 1980. godine, a trenutačno se radi na iskorjenjivanju dječje paralize pri čemu su Pakistan, Afganistan i Nigerija jedine zemlje u svijetu u kojima se ova bolest pojavljuje, podsjeća dr. Danijela Lakošeljac, voditeljica Odjela za epidemiologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a.

Foto. I. TOMIĆ

Obavezno cijepljenje protiv deset bolesti

Prema Programu obavezno je cijepljenje protiv deset bolesti: difterija, tetanus, hripavac, dječja paraliza, ospice, zaušnjaci, rubeola, tuberkuloza, hepatitis B, bolesti izazvane s Haemophilus influenzae tip b. Prva obavezna cijepljenja djece u Hrvatskoj uvedena su 1948. godine protiv tuberkuloze i difterije, 1968. godine uvedeno je obavezno cijepljenje protiv ospica, dok je posljednje uvedeno obavezno cijepivo ono protiv hepatitisa B.

Prema njezinim riječima, procjenjuje se da na desetero djece danas dolazi jedno necijepljeno dijete što povećava opasnost od zaraznih bolesti.

– Cijepljenjem se postiže imunitet protiv bolesti, a današnja cjepiva pružaju dobru zaštitu uz minimalne nuspojave. Uz sam antigen u suvremenim se cjepivima nalaze adjuvansi, konzervansi stabilizatori i neki antibiotici, objašnjava dr. Lakošeljac.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.