Izgradnja zone za gospodarenje otpadom

Odlaganja otpada na Viševcu prestaje 15. studenog, Marišćina u funkciji 2014.

Marinko Glavan

U postupku javnog natječaja za izgradnju Marišćine pristiglo je ukupno šest ponuda, od kojih je odabrana cijenom najpovoljnija, no kako odabir Odbora za evaluaciju mora dobiti i »blagoslov« EU koja iz IPA fonda sufinancira projekt, ime odabranog izvođača, kao ni cijena radova postignuta na natječaju, objasnili su – ne mogu biti službeno objavljeni



Odlaganje komunalnog otpada na Viševcu prestat će najkasnije do 15. studenog, najavio je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel u zajedničkoj objavi s županom Zlatkom Komadinom i direktorom Ekoplusa Dušanom Šćulcem o završetku postupka odabira izvođača radova na izgradnji centralne zone za gospodarenje otpadom Marišćina.


U postupku javnog natječaja za izgradnju Marišćine pristiglo je ukupno šest ponuda, od kojih je odabrana cijenom najpovoljnija, izvijestio je trojac, no kako odabir Odbora za evaluaciju mora dobiti i »blagoslov« EU koja iz IPA fonda sufinancira projekt, ime odabranog izvođača, kao ni cijena radova postignuta na natječaju, objasnili su – ne mogu biti službeno objavljeni.


Novinarsko inzistiranje da obznane barem najosnovnije informacije ostalo je bez odgovora budući da je, kako su objasnili, riječ o pravilima koje diktira Europska unija.




 Direktor Ekoplusa Dušan Šćulac kazao je kako očekuje da će cijeli postupak koji, uz kontrolu EU, uključuje i ishođenje bankovnih garancija, policu osiguranja i druge predradnje koje moraju obaviti naručitelj i izvođač, potrajati do pred kraj ove godine, kada bi, prema njegovim predviđanjima, trebao biti potpisan ugovor između odabranog izvođača i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kao ugovaratelja radova.


– To znači da će, ukoliko sve bude teklo planiranom dinamikom, radovi trebali započeti u prvoj polovici iduće godine, a zona bi u potpunosti trebala biti izgrađena do polovice 2014., te stavljena u funkciju do kraja te godine, kazao je Šćulac.



Izgradnja Marišćine riješit će nekoliko gorućih problema Općine Viškovo, kazao je načelnik Goran Petrc, u prvom redu istaknuvši zatvaranje i sanaciju Viševca, deponija koji već desetljećima opterećuje velik dio stanovnika općine.– Marišćina rješava i pitanje zbrinjavanja otpada iz naše Općine, jedne od najvećih lokalnih samouprava u županiji, a izgradnja nove županijske ceste riješit će i prometne probleme velikog dijela Viškova, kazao je Petrc.


Privođenje kraju desetogodišnjih priprema za izgradnju Marišćine vremenski se poklopilo sa zatvaranjem deponija na Viševcu, čiji su kapaciteti, kako je istaknuo Vojko Obersnel, u potpunosti popunjeni. Do izgradnje takozvane nulte faze Marišćine, na Viševac će se i dalje dovoziti otpad koji se više neće odlagati na deponij, već balirati.


– Stroj za baliranje tamo je već postavljen, a balirani otpad privremeno će se, do pripreme terena u Marišćini, odlagati na dijelu Viševca. To će potrajati do siječnja iduće godine, kada će početi odlaganje bala na Marišćini, a paralelno će krenuti i sukcesivno prebacivanje do tad baliranog otpada sa Viševca na Marišćinu.


Posebno želim naglasiti da baliranje neće biti ekološki problematično, jer je tehnologija takva da ne postoji mogućnost da iz bala bilo što curi, ili da bilo životinje ili ljudi probiju omotač, o čemu su ovih dana spekulirali mediji.


 Isto tako, sav otpad u balama proći će selekciju koja se i inače već godinama vrši, te nakon toga biti usitnjen, kako ne bi došlo do oštećenja omotača prilikom baliranja ili kasnije, kazao je Obersnel, posebno istaknuvši kako je Grad Rijeka u infrastrukturu projekta Marišćina već uložio 115 milijuna kuna, izgradnjom komunalne infrastrukture i dijela Županijske ceste Ž-5025 od čvora Rujevica do administrativnih granica Rijeke, čije se otvaranje očekuje iduće godine.  


Što se gradnje ostatka ceste do Marišćine tiče, župan Komadina je kazao kako će ona biti dovršena paralelno s izgradnjom Zone za gospodarenje otpadom, budući da je to jedan od osnovnih preduvjeta koje je za sufinanciranje projekta postavila Europska unija.


– Priprema ovog jedinstvenog projekta dugo je trajala, ali ipak ćemo biti prvi u Hrvatskoj, kao i u mnogočemu drugom. Pokazali smo partnerstvo županije, Grada Rijeke i svih ostalih jedinica lokalne samouprave, a vrijednost ovog projekta prepoznala je i Europska komisija, ocijenivši da je spreman za sufinanciranje. Svi se dobro sjećamo mukotrpnog puta do ovog trenutka, pritiska javnosti i eko udruga, često opravdanog, ali svi su na kraju shvatili da Marišćina neće biti samo smetlište nego prava zona za gospodarenje otpadom, kazao je Komadina.


Početak radova na izgradnji Marišćine, najvjerojatnije u travnju iduće godine, kasnit će u odnosu na planiranu dinamiku za oko tri mjeseca, zbog produljenja evaluacije ponude za nadzor. No, u Ekoplusu ističu da će izabrani izvođač do tada moći provesti pripremne radove, poput ispitivanja sastava komunalnog otpada, pripremu projekta organizacije gradilišta te provesti eventualno potrebna geomehanička ispitivanja, čime će se dijelom nadoknaditi propušteno vrijeme.