Centru za socijalnu skrb u tijeku provjera

Od socijalne pomoći živi 1.900 građana Rijeke

Mirjana Grce

Novim zakonom određeno je, tumače u riječkom Centru, da maksimalna mjesečna socijalna pomoć višečlanim obiteljima, bez obzira na broj njihovih članova, može iznositi 2.900 kuna, što će teško pogoditi obitelji s više djece, pa čak i bez obzira na njihove tzv. neutjecajne prihode, poput dječjeg doplatka



RIJEKA U riječkom Centru za socijalnu skrb u tijeku je revizija korisnika državne socijalne pomoći – pomoći za uzdržavanje, koja se od 1. siječnja ove godine ili od početka primjene novog Zakona o socijalnoj skrbi naziva zajamčena minimalna naknada.


To znači da je riječki Centar pokrenuo proceduru provjere svih korisnika državne socijalne pomoći, a takvih je na širem riječkom području na kraju prošle godine bilo 958 – 515 samaca i 443 obitelji ili ukupno 1.906 osoba. 


  Veći iznosi


Kako je na razini Hrvatske iz sustava već izbačeno 7.000 lažnih socijalnih slučajeva, u riječkom Centru pitali smo da li je takvih bilo i na području njegove skrbi. I prema riječima ravnatelja ovdašnjeg Centra Karla Balenovića, dosadašnja revizija nije otkrila da ima ljudi koji su lažna socijala, odnosno korisnike koje je trebalo izbaciti iz sustava. Jedine nepravilnosti, otkrivene i riješene, i to još po starom zakonu, bile su kod nekih korisnika koji su počeli raditi sezonski, a Centru to nisu prijavili. 



Treba izdvojiti da novi Zakon ponovo uvodi zabilježbu na nekretninama građana koji žive od socijalne pomoći. Zakon kaže da RH ima pravo na povrat iznosa isplaćenih na ime prava na zajamčenu minimalnu naknadu i prava na uslugu smještaja ili boravka u slučaju smrti korisnika te da se povrat osigurava upisom zabilježbe tražbine na nekretninama korisnika. To znači da će svatko tko od 1. siječnja ove godine prima socijalnu pomoć, a ima nekretninu, imati i zabilježbu na nekretnini, odnosno s revizijom korisnika minimalne naknade bit će učinjena i zabilježba na nekretninama, ukoliko ih korisnik ima. U riječkom Centru kažu da to svakom korisniku mora biti objašnjeno, a ukoliko na zabilježbu ne pristane, socijalnu pomoć države neće moći primati.    Kada pak korisnik bude htio da se skine zabilježba na njegovim nekretninama, npr. kada se zaposli i bude imao prihode, morat će u dogovorenom razdoblju, novac kojim mu je država pomagala da preživi, državi vratiti. 


  


S novim Zakonom došla je i nova osnovica za izračun minimalne naknade i ona iznosi 800 kuna ili 300 kuna više nego prethodna. Isto tako, Zakon definira i postotke za izračun iznosa zajamčene minimalne naknade i oni su redom niži nego što su bili kod dosadašnje osnovice.


Za građane to otprilike znači: za 200 kuna mjesečno veće socijalne pomoći za samce te gotovo iste ili čak niže socijalne pomoći od dosadašnjih za građane koji žive u obitelji. Po novom će socijalna pomoć za samca iznositi 800 kuna mjesečno, umjesto dosadašnjih 600, a za četveročlanu obitelj – roditelje i djecu do 18 godine – 1.600 kuna, umjesto dosadašnje naknade koja je ovisno o životnoj dobi djece iznosila od 1.600 do 1.800 kuna mjesečno.


Novim Zakonom određeno je, tumače u riječkom Centru, da maksimalna mjesečna socijalna pomoć višečlanim obitelj ima, bez obzira na broj njihovih članova, može iznositi 2.900 kuna, što će teško pogoditi obitelji s više djece, pa čak i bez obzira na njihove tzv. neutjecajne prihode, poput dječjeg doplatka. 



Informatizacija i umrežavanje riječkog Centra za sada se svodi samo na tri institucije, dok se sve ostale potrebne podatke o korisnicima državne pomoći i dalje pribavlja pješice i papirnato. Centar je umrežen s Finom gdje ima uvid da li korisnik ili osoba koja traži socijalnu pomoć ima račun u banci te da li mu je račun blokiran. Nema uvid u iznos na računu, pa potvrdu o stanju računa u zadnja tri mjeseca korisnik Centru donosi sam. Centar je umrežen i s Ministarstvom pomorstva gdje provjerava da li je korisnik vlasnik plovila te s MUP-om gdje provjerava vlasništvo vozila. U Centru kažu da vrlo brzo očekuju umrežavanje i s drugim institucijama.



  Minimalna naknada


– Broj građana koji će imati pravo na zajamčenu minimalnu naknadu znat ćemo tek kad prođemo reviziju i priznavanje novih korisnika zajamčene minimalne naknade koje je novi Zakon predvidio, poput branitelja koji su do sada primali opskrbnine ili građana koji su sa HZZZ-a primali naknade do ispunjenja uvjeta dobne granice za stjecanje prava na starosnu mirovinu. U siječnju smo već odobrili naknadu za 20 građana koji su u takvoj situaciji. Čini mi se da će po ovom novom Zakonu raspodjela pomoći biti pravednija, a k tome, novi Zakon na neki način stimulira na intenzivnije traženje posla i time izlazak iz sustava socijalne pomoći. Zakon je, naime, odredio da nakon dvije godine primanja zajamčene minimalne naknade, isplata naknade prestaje na tri mjeseca kako bi se radnosposobnu osobu dodatno motiviralo na aktivno traženje posla, odnosno kako ne bi bilo dugotrajno nezaposlenih osoba, i kako se netko ne bi opustio u smislu da živi od socijalne pomoći bez da se trudi tražiti si posao. Osim toga, osobe koje odbiju ponuđeni posao, imaju pravo tek nakon šest mjeseci ponovo podnijeti zahtjev za primanje minimalne naknade. Dobro je što je novi Zakon uredio i odnos prema osobama koje rade sezonski, na određeno vrijeme, jer do sada ih se na neki način kažnjavalo – radili su, a u konačnici financijski prolazili skoro isto kao i oni koji nisu radili. Sada je za osobu koja počne raditi predviđeno da prvi mjesec dobiva i zajamčenu minimalnu naknadu, a smanjenu minimalnu naknadu dobiva i sljedeća dva mjeseca. Sve su to neke bitne novine ovog Zakona, objašnjava Balenović.