Gdje je zapelo?

Obnova motela Panorama opet je stopirana. Provjerili smo u čemu je problem

Vladimir Mrvoš

Foto Roni Brmalj

Foto Roni Brmalj

Problem umjesto da se sustavno rješava, povećava se u trenutku kada se pojavi netko tko bi takve objekte želio dovesti u funkciju i vratiti im bar stari sjaj



Već je poznato da su ruševine nekad velebnih »društvenih« objekta na idealnim pozicijama u Hrvatskoj rezultat divlje privatizacije, birokracije i mentaliteta totalne nebrige države za bivšu društvenu imovinu. Iako se mnogi u »državnom sustavu« opravdavaju da je to rezultat nesređenih imovinsko-pravnih odnosa, stvar je zapravo vrlo jednostavna i nije komplicirana kako se želi prikazati. Stari je problem da je privatno vlasništvo u jednom trenutku postalo prvo državno, pa onda društveno, pa onda opet državno i na kraju problem i ruševina.


Drugi je problem što su bespovratna sredstva EU-a koja bi te objekte mogla vratiti u novi život postala također problem zbog birokratskih nadmudrivanja, nečije lijenosti i šutnje administracije.


Papiri, papiri, papiri


U tom rasulu sustava nekadašnje »društvene imovine« neučinkovitost državnog aparata dolazi do punog izražaja. Problem umjesto da se sustavno rješava, povećava se u trenutku kada se pojavi netko tko bi takve objekte želio dovesti u funkciju i vratiti im bar stari sjaj. Umjesto da se takve inicijative dočekaju s oduševljenjem, stvara se nemoguća prepreka – spora, neorganizirana, nesposobna, neučinkovita birokracija.




Iako birokracija nije problem samo u Hrvatskoj, sve negativnosti koje iz nje proizlaze vidljive su golim okom na svakom koraku. Jedan je od takvih, malo razumljivih slučajeva, i ex motel Panorama, ruševina s najboljim pogledom na Preluk. Na zadnjoj sjednici Gospodarskog vijeća Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Rijeka, predsjednik riječkog HGK-a Vidoje Vujić upoznao je prisutne s pristiglom obavijesti Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta da prijavljeni projekt revitalizacije ex motela Panorama »ne odgovara uvjetima prihvatljivosti« te da je riječki HGK uložio prigovor na tu obavijest.


– Očekujemo da će prigovor biti prihvaćen s obzirom na pruženu argumentaciju i dokaze. Za slučaj da prigovor ne bude riješen u skladu s očekivanjima komore i partnera, pokrenut će se upravni spor – kazao je Vujić.


On je uvodno upoznao prisutne sa zaključakom prethodne sjednice Gospodarskog vijeća s problematikom koja se tiče Mediteransko Edukacijskog Komorskog Centara Inovacija – MEKCI – ex Motel Panorama, odnosno projektom Centar kompetencija u proizvodima i uslugama zdravstvenog turizma.



– HGK ŽK Rijeka pokrenula je potrebne pravne radnje vezano uz ne- postupanje nadležnih tijela po prijavljenom projektu, a cijeneći pritom protek vremena i ostavljeni rok koji nadležno tijelo ima za rješavanje – rekao je Vujić.


Naime, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta od 17. travnja ove godine ocjenjuje da Projekt revitalizacije ex motela Panorama »ne odgovara uvjetima prihvatljivosti«, jer ne ispunjava uvjete za organizaciju za istraživanje i širenje znanja. Navode da prijavitelj do sad nije djelovao kao organizacija za istraživanje i širenje znanja te da ne raspolaže stručnim i materijalnim resursima za obavljanje tih djelatnosti.


U dužem dopisu, »odbijenici« Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta koji je umjesto za 120 dana, stigao nakon 18 mjeseci iako su stalno iz HGK-a slane požurnice i molbe da se dobije odgovor, partneri u tom projektu su prema riječima Vujića potpuno ogorčeni.


Ogorčeni partneri


Partneri u ovom projektu su iz poslovnog svijeta: Jadran Galenski Laboratorij, Adrialab, King ICT, MI-Plast, jedan je suradnik iz poslovnog svijeta – Sagrus zadruga za proizvodnju i izlov ribe i školjkaša te tri iz područja organizacija za istraživanje i širenje znanja: Institut Ruđer Bošković, Sveučilište Rijeci – Odjel za biologiju, Centar za visokopropusne tehnologije i Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar.



– Projekt koji se već šest godina ne može pomaknuti s mrtve točke je zapravo čin grijeha struktura i nečinjenja, što je potpuno nerazumno u trenucima kada očekujemo EU novac, koji nam je na raspolaganju, a koji stoji neiskorišten – napominje Vujić.


Realizacija projekta zamišljena je po fazama, a prvo se trebalo krenuti u realizaciju projekta Faza A, koja obuhvaća 1.900 četvornih metara. To se odnosi na razvoj istraživačke infrastrukture nužne za istraživanje, razvoj, inovacije – CEKOM. Krenulo se i u natječaj »Podrška razvoju Centara kompetencija« koja se financira iz EU fondova – Europskog fonda za regionalni razvoj, s ciljem da se osigura dio novca koji su namijenjeni prihvatljivim prijaviteljima i njihovim partnerima, a na raspolaganju u tom fondu je približno 786 milijuna kuna. Maksimalna vrijednost potpore po prijavitelju iznosi oko 150 milijuna kuna, na što se računa jer je prikupljena sva potrebna dokumentacija.


Naime, Projekt CEKOM u proizvodima i uslugama zdravstvenog turizma, procijenjen je na 140 milijuna kuna, od toga 30 milijuna kuna za razvoj istraživačke infrastrukture. Cilj ovog projekta je osmišljen kroz razvoj Centara kompetencija u proizvodima i uslugama zdravstvenog turizma i provedbu istraživačko razvojnih projekata u skladu s tematskim područjima Strategije pametne specijalizacije RH.


Kroz projekt planira se jačanje konkurentnosti i poboljšanje inovacijskog okruženja hrvatskoga gospodarstva te povećanje aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija u poslovnom sektoru, a posebice u proizvodima i uslugama zdravstvenog turizma. Razmišlja se o razvoju inovativnih proizvoda na bazi aktivnih sastojaka dobivenih iz prirodnih sirovina i mora, razvoju komercijalnog uzgoja Jakobove kapice i Petrova uha, razvoju biopolimera i inovativnih proizvoda iz polimera za zdravu životnu okolinu te na kraju razvoj pametnih i zdravih pakiranja za hranu.



– Ukupna vrijednost našeg projekta CEKOM iznosi 179.316.333,49 kuna. Državni dužnosnici i službenici u Ministarstvu gospodarstva i obrta su svojim nečinjenjem i neodgovornim radom sve projekte i naš CEKOM doveli u rizik što se tiče porasta cijena građevinskih radova koje su u zadnjih godinu dana porasle za 30 posto i rokova realizacije EU projekta koje treba realizirati u roku od tri godine – ogorčen je predsjednik riječke Županijske gospodarske komore.


Od Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta zatražili smo kratki komentar u vezi odbijenice za projekt CEKOM-a, Mediteranski edukacijski komorski centar inovacija. Naime, u HGK-u tvrde da su za odgovor koji su trebali dobiti za 120 dana čekali 18 mjeseci i na kraju dobili odbijenicu čime je cijeli projekt doveden u pitanje. Odgovor, odnosno komentar nismo dobili.


Država dala, država zaustavila


Motel Panorama i njegova lokacija postaju poznati 1965. godine kada je na atraktivnom mjestu prema projektu arhitekta Ive Vitića izgrađen motelski kompleks namijenjen odmoru vozača koji su koristili tada tek izgrađenu Jadransku magistralu. Ukupna lokacija ima 9.450 četvornih metara, a izgrađeni prostori iznose oko 2.900 četvornih metara.


Vlada Republike Hrvatske je 17. siječnja 1997. donijela odluku o prijenosu dionica koje drži Hrvatski fond za privatizaciju odnosno izuzimanju udjela u Društvu Meranija d.o.o. od prodaje i prenošenju udjela u Društvu radi namirenja dospjelih neizmirenih obaveza hrvatskih brodogradilišta prema vjerovniku Hrvatskoj gospodarskoj komori. Tom odlukom uvjetuje se HGK-u da nakon stjecanja vlasništva na imovini ustroji poslovno-edukacijski centar kao jedinu i isključivu namjenu objekta.



U skladu s odlukom Vlade Fond je s Komorom zaključio ugovor o prijenosu 100 posto poslovnih udjela Društva na HGK. HGK 1997. godine osniva trgovačko društvo Meranija d.o.o. Opatija i vlasništvo ex motela Panorama prenosi na to društvo. HGK krajem 2014. godine Meraniju d.o.o. preimenuje u MEKCI i pristupa realizaciji projekta, a Ministarstvo kulture svojim rješenjem od 10. travnja 2015. godine sve objekte ex motela Panorama proglašava kulturnim dobrom.


Dakle, ta ista država koja je obvezala HGK da ovaj objekt iskoristi isključivo kao poslovno-edukacijski centar, sada zaključuje da oni kojima su ga dali za tu namjenu ne »ispunjavaju uvjete za organizaciju i širenje znanja«, odnosno da »ne raspolažu stručnim i materijalnim resursima za obavljanje tih djelatnosti«.


Naime, »organizacije za istraživanje i širenje znanja« su zapravo sveučilišta, istraživački instituti, posrednici u inovaciji, fizičke osobe ili »virtualni kolaborativni subjekti« usmjereni na istraživanje, čiji je prvenstveni cilj »nezavisno provoditi temeljno istraživanje, industrijsko istraživanje ili eksperimentalni razvoj ili s rezultatima tih djelatnosti upoznati široku javnost, putem predavanja, objavljivanja ili prijenosa znanja«.


Što je CEKOM?


Centri kompetencija (CEKOM-i) su individualni (umreženi) subjekti vođeni potrebama industrije, osmišljeni u svrhu pružanja podrške podizanju kapaciteta poslovnog sektora (uglavnom malih i srednjih poduzeća kojima nedostaju vlastiti kapaciteti za istraživanje i razvoj), kako bi provodili projekte istraživanja i razvoja (osobito one usmjerene na razvoj i primijenjena istraživanja i komercijalizaciju rezultata) u skladu s tematskim područjima navedenima u Strategiji pametne specijalizacije Republike Hrvatske.



Njihov glavni cilj je povećati konkurentnost poslovnog sektora kroz ulaganja u istraživanje i razvoj i povećanje ulaganja poslovnog sektora u istraživanje i razvoj. CEKOM može biti konzorcij između poduzetnika i jedne ili više organizacije za istraživanje i širenje znanja uspostavljen u cilju učinkovite suradnje na projektima istraživanja i razvoja; inovacijski klaster, čiji su članovi uključeni u aktivnosti istraživanja i razvoja ili pravni subjekt koji upravlja istraživačkom infrastrukturom koja obavlja ekonomske djelatnosti.