Međunarodni dan

Obilježite dan fizioterapije šetnjom, naučite nove vježbe, izmasirajte se

Barbara Čalušić

Foto I. Tomić

Foto I. Tomić



RIJEKA Idući tjedan Medicinska škola u Rijeci u suradnji s KBC Rijeka, Fakultetom zdravstvenih studija i Poliklinikom Selce, nizom će događanja obilježiti Međunarodni dan fizioterapije koji se obilježava 8. rujna. Kako je rečeno na  najavnoj konferenciji za novinare, obilježavanje ovog dana prilika je da se podigne svijest o fizioterapiji i njezinoj ulozi u podizanju kvalitete života i zdravlja te razvoju struke. Obilježavanje svog dana, fizioterapeuti započet će u utorak šetnjom Molo Longom koji će voditi današnji i budući fizioterapeuti, učenici Medicinske škole. U četvrtak, 6. rujna na Jadranskom trgu fizioterapeuti će ukazivati na značaj tjelesne aktivnosti u prevenciji, liječenju i kontroli simptoma različitih kroničnih stanja, a osim mjerenja krvnog tlaka bit će prezentirane i razne vježbe i masaže. U petak je u gradskoj vijećnici zakazana javna tribina pod naslovom »Fizioterapija i mentalno zdravlje«, a neki od predavača svoja su predavanja predstavili na  konfrenciji za novinare.


Fizioterapeut Kristijan Zulle svoje će predavanje posvetiti ulozi tjelesne aktivnosti u prevenciji bolesti i važnosti kretanja u svim razdobljima života, a pokušat će odgovoriti i kolike su minimalne potrebe za kretanjem s ciljem prevencije bolesti. – Minimalne potrebe za kretanjem određujemo po dobnim skupinama. Smatra se da u dobi od pete do 17. godine ljudski organizam treba dnevno minimalno sat vremena kretanje srednjeg i jačeg intenziteta. U odrasloj dobi preporuča se 150 minuta kretanja srednjeg intneziteta i 85 jačeg kroz tjedan. Tu ubrajamo sve, od hodanja uz stepenice, radova u vrtu i šetnje, pod uvjetom da svaka ta aktivnost ne traje kraće od deset minuta, poručuje Zulle. Karlo Horvat, fizioterapeut u KBC Rijeka, u svom će se predavanju dotaknuti pitanja što se dešava u ljudskom organizmu i s tjelesnim strukturama kad se čovjek ne kreće. – Ukratko, našem je mozgu bitno da dobije informaciju od tijela da je ono u pokretu. Takva informacija, posebno informacija o trodimenzionalnom kretanju, ujedno i hrani naš mozak, istaknuo je Horvat.