Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 9° 3
Sutra: 9° 9° 3
17. studenoga 2018.
Svečana akademija

OBILJEŽEN DAN SV. VIDA Vojko Obersnel: Želim da Rijeka bude sinonim za dobar život

Foto: M. GRACIN
Foto: M. GRACIN
Objavljeno: 15. lipanj 2017. u 8:14 2017-06-15T08:14:00+02:00

Želim da Rijeka bude sinonim za dobar život i dobar posao, za znanje, znanost, inovacije, za europsku prijestolnicu kulture, za sport, uključivost i otvorenost, toleranciju i dijalog, rekao je gradonačelnik Vojko Obersnel na sinoćnjoj svečanosti na kojoj su dodijeljena i gradska priznanja

RIJEKA Rijeka za sve, to je cilj kojim vodim ovaj grad od 2000. godine i cilj koji će mene i moje suradnike dodatno motivirati u naredne četiri.

Rijeka je, naime, po mnogo čemu najbolja i to želimo zadržati. Uz to, želimo unaprijediti i poboljšati sve ono u čemu ima prostora da budemo još posebniji i još drugačiji grad, da budemo – Rijeka za sve, poručio je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel na svečanoj akademiji u povodu dana grada Rijeke i blagdana sv. Vida koja je održana u HNK-u Ivala pl. Zajca.

Dodao je da želi da Rijeka bude sinonim za dobar život i dobar posao, za znanje, znanost, inovacije, za europsku prijestolnicu kulture, za sport, uključivost i otvorenost, toleranciju i dijalog. Riječki gradonačelnik još se jednom osvrnuo na dobijanje titule Europske prijestolnice kulture.

Europska sredstva

– Veliki pokretač mnogih promjena bit će taj projekt na koji smo, vjerujem svi jako ponosni. Do 2020. godine, u bivšem Benčiću dobit ćemo novu Gradsku knjižnicu, novi Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Muzej grada Rijeke i Dječju kuću kao potpuno novi sadržaj koji će objediniti sve ono što gradske ustanove – kazališta, muzeji, knjižnica, Art-kino rade za djecu, ali i puno više od toga.

Uz Art-kvart, kako zovemo ovaj dio grada, još su mnogi drugi projekti vezani uz Europsku prijestolnicu kulture, a za čiju su realizaciju osigurani europski novci. Palača šećerane i brod Galeb te novi sadržaji u bivšem Benčiću, Dječja kuća i Gradska knjižnica, uredit će se s više od 130 milijuna kuna iz EU fondova.

Europska sredstva u velikoj mjeri koristit ćemo i za investicijski ciklus u komunalnu infrastrukturu. To se prije svega odnosi na projekte vodoopskrbe i odvodnje vrijedne 1,76 milijarda kuna, od čega je 1,2 milijarde osiguranih europskih sredstava. Za projekte Riječke aglomeracije ukupno je osigurano 49 milijuna eura europskoga novca. Drugim riječima, znali smo pripremiti projekte i Europska unija je to prepoznala, kazao je Obersnel.

Floskule o zaostajanju

On je uvjeren da je priča o tome kako Rijeka gospodarski zaostaje čista floskula.

– Protiv takvih paušalnih ocjena odgovorit možemo samo činjenicama. A činjenica je da se, prema svim gospodarskim pokazateljima FINA–e, Rijeka nalazi na drugom mjestu, odmah iza Zagreba. Znate li da je dobit tvrtki po zaposlenom u Rijeci 21.000 kuna. Ispred nas je samo Zagreb s 24.000 kuna, a iza nas, prvi sljedeći je Zadar s oko 8.000 kuna, a Split primjerice ima dobit po zaposlenom od 1.875 kuna, naveo je Obersnel.

Riječki gradonačelnik uvjeren je da iza svega stoje ljudi.

– Sposobni, ambiciozni, obrazovani, vrijedni, samozatajni, ali odgovorni i svjesni svojih stavova i stajališta. Uvjeren sam da će Rijeka i dalje ostati grad čiji građani znaju koje su istinske vrijednosti, zašto je važna otvorenost i tolerancija koju tako ljubomorno gradimo i čuvamo, zašto nije svejedno što mislimo o ravnopravnosti građana, o iskrivljavanju prošlosti, o nasilju, o ljudskim pravima, o obrazovanju naše djece. To je ono što Rijeku čine drugačijom, zaključio je Obersnel.

Devčić: Platon kao učitelj

Riječki nadbiskup Ivan Devčić ocijenio je u pozdravnoj riječi da su se napredovanjem znanosti i tehnike u moderno doba, ljudi sve više počeli okretati leđa svojim dotadašnjim nebeskim patronima i obraćati se novim, znanstveno-tehničkim, tj. zemaljskim pomoćnicima i zaštitnicima, koji su bili djelo ljudskog uma i ruku.

– Današnji čovjek našao se pred novim pitanjem: čime nadomjestiti izgubljeno povjerenje u zemaljske patrone koje su mu ponudile suvremena znanost i tehnika, je li rješenje u povratku nebeskim patronima ili možda u nečem drugom. To su pitanja na koja, čini se, današnji čovjek još nema odgovora, ocijenio je Devčić.

Riječki nadbiskup mišljenja je da bi povijest kao učiteljica života možda mogla pomoći doći do traženog odgovora, a učitelj bi mogao biti Platon.

– Dakako, to ne znači da mi danas moramo prihvatiti rješenja koja nudi Platon. Naime, od njegovih rješenja važniji je njegov poziv da krenemo na nova preispitivanja i traženja, odnosno na kritičko preispitivanje prijeđenog puta, a sve u vidu otkrivanja onoga što nam može postati sigurnim osloncem u nesigurnostima ovog života. Tko zna, možda na taj način ponovno otkrijemo naše nebeske patrone, nove Vidove, Mihaele, Rafaele i tko zna koje druge, uvjeren je nadbiskup Devčić.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka