Uspješno obaviti složen mikrokirurški zahvat koji su samo pola godine nakon što je opisan u stručnoj literaturi ovog tjedna obavili riječki i lovranski liječnici i tako postali drugi u svijetu koji takve operacije rade odmah nakon tehnološki neusporedivo razvijenijeg i bogatijega Japana, medicinski je pohvat vrijedan svake pohvale. Pohvale su još veće ako se uzme u obzir da je takav zahvat obavljen u Hrvatskoj, zemlji čiji zdravstveni sustav i nakon više od dvadeset godina raznih reformi funkcionira u nejasnim okvirima, u kojoj studenti medicine već pri samom upisu fakulteta planiraju odlazak u inozemstvo, a mladi liječnici odlaze okušati svoje šanse u nekoj od europskih zemalja, gdje su bolničke zgrade austro-ugarske kasarne, a šefovi bolnica u prvom redu politički kadrovi. Zbog tih činjenica ne čudi da se u nas o zdravstvu u javnosti uvijek nekako radije govori u negativnom kontekstu, a uspješan rad nebrojenih marljivih pojedinaca u zdravstvu nezasluženo pada u drugi plan. 

Upornost vizionara

Da bez obzira na sve to kod nas postoji uspješna, vrhunska medicina mnogo su puta svojim pothvatima pokazali medicinski timovi u raznim hrvatskim centrima. Ovaj tjedan pokazali su to stručnjaci Klinike za ortopediju u Lovranu i Kliničkog bolničkog centra Rijeka koji su, prvi nakon japanskih kolega, pomoću samo jednog reza pacijentici uspješno obavili presađivanje dijela njezine potkoljenične kosti s pripadajućim krvožiljem u zglob njezina gležnja na mjesto odumiruće kosti. Posljednji riječko-lovranski uspjeh dogodio se nakon prve uspješne godine za riječko bolničko zdravstvo koja je uslijedila nakon godina stagnacije. Prošle je godine KBC Rijeka prvi put nakon niza godina često apostrofiran kao financijski uspješna bolnica, ali i bolnica koja u svoje programe uvodi inovativne zahvate, potiče svoje mlade stručnjake i dovodi stručnjake iz drugih centara. Puno manja i uže specijalizirana Klinika za ortopediju u Lovranu taj smjer primjenjuje već godinama pa je tako u Lovranu uz brojne inovacije, prije nekoliko godina ugrađen prvi umjetni gležanj, a uskoro će biti ugrađen i umjetni zglob šake. Sve to rade mladi stručnjaci koji svoja znanja stječu u priznatim svjetskim centrima. 

Nakon ovih ohrabrujućih pothvata, postavlja se pitanje može li se vrhunska medicina doista raditi u Hrvatskoj i ako može, je li onda moguće da se to kontinuirano događa i izvan glavnog centra, u Rijeci i Lovranu. Ako se pogleda u prošlost i uzme u obzir povijest transplantacije organa koja je u puno većoj državi prvi put obavljena u Rijeci, zahvaljujući upornosti jednog vizionara dr. Vinka Frančiškovića koji je stvarao nove, mlade stručnjake i sa svojim pothvatom pokrenuo razvoj gotovo svih struka u bolnici i fakultetu koji su bili smješteni izvan tri glavna medicinska centra u tadašnjoj državi, uz dobru volju i kontinuitet, očito se može. 

Svjetski trendovi

Pomoćnica sanacijskog upravitelja za osiguranje kvalitete pružanja medicinskih usluga u KBC Rijeka prof.dr. Larisa Prpić Massari kaže da već sada postoje mjerljivi pokazatelji koji ovu bolnicu stavljaju u vrh hrvatske medicine.

– Kliničkom bolničkom centru Rijeka pripada mjesto u samom vrhu hrvatske medicine, što se već sada može pratiti mjerljivim pokazateljima. U tijeku je ostvarivanje suradnje s vodećim europskim i svjetskim medicinskim ustanovama, što će posebno našim mladim stručnjacima omogućiti usvajanje najnovijih metoda dijagnostike i liječenja. Time će KBC Rijeka ostvariti konkurentnost, prepoznatljivost i privući interes bolesnika i kolega liječnika. Prijeteći problem odlaska hrvatskih liječnika u inozemstvo na ovaj način dobit će svoju protutežu, gdje će i mnogi od onih koji su već otišli u inozemstvo i ostvarili uspješne karijere, iskazati želju za povratkom, optimistična je prof. dr. Prpić Massari.

Praćenje najnovijih svjetskih trendova u medicini ona ilustrira s više novih intervencija koje su nedavno uvedene u riječkoj bolnici. Tu spada ugradnja tzv. umjetnog srca koji se osim u Rijeci radi u još dva centra u Zagrebu, a koji u mnogim slučajevima predstavlja inovativnu i adekvatnu zamjenu transplantacije srca. Uvođenjem ove metode riječka je Kardiokirurgija zapravo došla nadomak mogućnosti da njezini liječnici i sami mogu tranplantirati srce. 

Velike promijene

Nezaobilizna interventna kardiologija u Rijeci godinama bilježi niz iskoraka koji su u toku sa svjetskim trendovima. Praćenje najnovijih otkrića u ovom je segmentu medicine imperativ, s obzirom da interventa kardiologija neprestano doživljava velike promjene. Početkom prošle godine riječki su interventni kardiolozi obavili prvu transkatetersku implantaciju aortalnog zaliska kod koje je u bolesnika s teškim suženjima na srčanoj aorti postavljen umjetni aortalni zalistak. Time je izbjegnuta kardiokirurška operacija, a ova metoda prvi je put u svijetu primjenjena 2007. godine. Interventi kardiolozi prošle su godine prvi u Hrvatskoj ugradili atrijski okluder čiji je zadatak spriječiti stvaranje ugrušaka bez uzimanja lijekova i tako prevenirati moždane udare. Od suvremenih interventnih tehnika ovdje se rade još i intrakardijalna elektrofiziologija i ablacija srčanih aritmija.

Pomoćnica za kvalitetu u riječkoj bolnici posebno ističe i autoaugmentacija mokraćnog mjehura kod bolesnika s mokraćnim mjehurom malog kapaciteta koju su prošle jeseni učinili riječki urolozi i tako se svrstali među rijetke svjetske centre koji obavljaju ovako zahtjevnu i dugotrajnu operaciju. Zanimljivo je da je ova operacija obavljena na pacijentu iz Bosne i Hercegovine koji je u Rijeku došao nakon što je obišao brojne centre u regiji i Europi, a jedino su riječki liječnici odabrali su metodu koja je prvi put napravljena 1989. godine na eksperimentalnim psima u SAD-u, a otad se radi tek sporadično u malom broju svjetskih centara. Svakako valja spomenuti da su urolozi koji su izveli ovu operaciju, kao i hvaljeni riječki interventni kardiolozi te traumatolozi i ortopedi koji su izveli posljednju inovativnu operaciju u Lovranu, pripadaju mlađoj generaciji liječnika u kasnim tridesetima i ranim četrdesetima koji su se već sad profilirali kao stručnjaci i znanstvenici.

Rasadnik kadrova

Riječka je bolnica u prošloj godini postala zanimljiva kao mjesto za rad i već profiliranom kadru iz drugih hrvatskih bolnica. Produkt toga je prva operacija u svijetu u kojoj je ugrađen umjetni kralježak izrađen uz pomoć 3D printera, a ubrzo je uslijedila i operacija aneurizme krvne žile mozga uporabom bypass tehnike i moždane revaskularizacije uz pomoć 3D printera koja je prvi put u povijesti planirana na 3D modelu.