RIJEKA Vektorske bolesti, poput malarije, denge i chikungunye groznice, bolesti su koje prenose komarci, a u europsku regiju najčešće ih donose putnici koji se vraćaju iz zemalja s endemskim bolestima. Tako je i nedavno u Rijeci zabilježen slučaj za koji se sumnja da je zaražen denga groznicom, poznatom još i kao kostolomna groznica, zaraznom tropskom bolesti koju uzrokuje virus dengue koji prenosi azijski tigrasti komarac.

Iako u riječkom slučaju sumnja na ovu bolest još nije laboratorijski potvrđena, dr. Dobrica Rončević, epidemiolog iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, kaže da se slučajevi ovakvih uvezenih tropskih bolesti samo na području PGŽ-a pojavljuju nekoliko puta godišnje. 

– Slučajeva takvih vektorskih bolesti imamo više puta godišnje. Iako smo tradicionalno kraj koji možda više putuje, danas se naše područje po tome ipak ne razlikuje od kontinetalnih krajeva Hrvatske – objašnjava dr. Rončević.

Iako mnogi Europljani smatraju malariju egzotičnom bolesti, prošle je godine u Europu uvezeno 5.000 slučajeva malarije. Nasuprot tome, broj prijavljenih slučajeva koji su lokalno zaraženi dramatično je pao s 90.712 u 1995. godini na samo 37 u 2013. godini. Premda je cilj eliminirati ovu bolest u Europi do 2015. godine, uvezeni slučajevi i nedavne epidemije ukazuju na potencijal malarije da se ponovno udomaći u područjima gdje je iskorijenjena.

Zasad opasnosti od širenja egzotičnih bolesti nema, ali kako dodaje dr. Rončević, pojava ovakvih slučajeva podrazumijeva revidiranje svih mjera zaštite od vektorskih bolesti na našem području.   

– Nikad nije moguće posve isključiti da se bolest kad se pojavi neće širiti, no poduzimaju se sve mjere da se takve situacije preveniraju. Mjere koje vrijede za sve, posebice u ovo ljetno doba, svakako su one mjere koje i uobičajeno koristimo za smanjenje populacije komaraca, odnosno vektora. To su u prvom redu kontroliranje i pražnjenje svih mjesta na kojima se zadržava slatka voda – kaže dr. Rončević.   

Razlog više za prevenciju ovakvih situacija je i činjenica što je populacija tigrastog komarca prisutna na našem priobalnom području više od deset godina. Kako kaže dr. Rončević, ovaj komarac je definitvno prenositelj tropskih bolesti.   

I Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da će se bolesti koje prenose vektori širiti i jačati u nadolazećim godinama. Tome pridonose daleka putovanja i globalizirana trgovina, kao i povećana urbanizacija te klimatske promjene. 

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, globalizacija, povećani opseg trgovine i putovanja, nastavak urbanizacije te promjene okoliša i klime pridonijele su unosu i udomaćivanju komarca soja Aedes – vektora denge i chikungunye – u europskoj regiji. Tamo gdje su se ovi invazivni sojevi komarca ustalili ili ponovno udomaćili, postoji opasnost od lokalnog prijenosa ovih bolesti. 

Lokalni prijenos prvi je put prijavljen 2010. godine u Francuskoj i Hrvatskoj, a uvezeni slučajevi su otkriveni u tri druge europske zemlje. Prva epidemija denge izbila je 2012. godine na portugalskom otoku Madeiri, rezultirajući s preko 2.000 slučajeva, dok su komarci vektori chikungunye izazvali prvu europsku epidemiju u Italiji 2007. godine, s gotovo 200 slučajeva.