Naknada za ceste: Sustav održavanja županijskih cesta pred kolapsom

Foto: V. KARUZA

Naknada za ceste koja se plaća prilikom registracije vozila osnovni je prihod županijskih uprava za ceste, a njezina cijena nije mijenjana punih dvanaest godina, što po mišljenju čelnika ŽUC-eva, ugrožava ne samo standard održavanja, već i sigurnost županijskih i lokalnih cesta 

RIJEKA » Sustav održavanja županijskih i lokalnih cesta je pred kolapsom, zbog odbijanja ministra prometa Siniše Hajdaša Dončića da se poveća naknade za ceste koje se plaćaju prilikom registracije vozila, upozorava ravnatelj primorsko-goranske Županijske uprave za ceste (ŽUC) Georg Žeželić.

  Žeželić ističe kako cijena naknade za ceste, koja je osnovni prihod županijskih uprava za ceste, nije mijenjana punih dvanest godina, dok su istodobno ostali prihodi drastično smanjeni, što, prema njegovim riječima, izravno ugrožava ne samo standard održavanja i modernizacije županijskih i lokalnih cesta, nego i sigurnost prometa na njima.

  – Prije dvanaest godina ŽUC-evi su ukupno raspolagali prihodom od milijardu i 140 milijuna kuna godišnje, a danas je taj prihod srezan na 920 milijuna kuna. Pravilnici su sve stroži, zahtijevaju sve veća ulaganja, a mi imamo situaciju u kojoj nam prijeti da se, umjesto da ceste budu sve bolje i sigurnije, za desetak godina vratimo na katastrofalno stanje iz sredine devedesetih. Ceste će propadati, neće biti modernizacije, neće biti sanacije crnih točaka, nego će se sve svesti na mizerno održavanje u vidu krpanja rupa na kolnicima.

Lošiji standard znači i veće troškove za vlasnike vozila jer neodržavane prometnice znače i veću potrošnju goriva, brže trošenje guma i unišravanje automobila općenito, a najgore od svega je da će se povećati i broj nesreća s najtežim posljedicama. To se već događa. Primjerice, da je šibensko-kninska Županijska uprava za ceste imala dovoljno novca na raspolaganju, možda bi na mostu gdje je nedavno poginula peteročlana obitelj bila postavljena zaštitna ograda pa do tragedije ne bi ni došlo, kaže Žeželić.

  Nepopularan potez

Svjestan je, dodaje, da povećanje naknade za ceste nije najpopularniji potez, ali ističe da je riječ o prosječno manje od dvjesto kuna godišnje za vlasnike vozila što je zanemariv trošak u odnosu na moguće posljedice neodržavanja cesta.

Ministar navodi kako se napredak u održavanju može postići optimizacijom sustava upravljanja, kao i razvijanjem projekata uz pomoć sredstava iz EU fondova, što Žeželić ocjenjuje neozbiljnim.   – Kao prvo, ŽUC-evi i sada preko devedeset posto prihoda troše na održavanje cesta, a što se tiče financiranja iz EU fondova ono je u velikoj mjeri onemogućeno činjenicom da veliki dio cesta nije nikada ucrtan i uknjižen kao vlasništvo RH, što je osnovni preduvjet za financiranje iz europskih fondova. A izmjere i uknjižbu moraju provesti ŽUC-evi, koji to ne mogu upravo zbog nedovoljnih sredstava, tako da se vrtimo u krug, dok ceste propadaju, kaže Žeželić.

  – Sredstva od povećane naknade u stotpostotnom iznosu bila bi uložena u ceste, što bi za vlasnike vozila značilo jeftiniju vožnju zbog manjih troškova eksploatacije i održavanja njihovih vozila, a najvažnije od svega i sigurniju vožnju. Ništa od tih sredstava ne bi išlo za plaće zaposlenika, koje smo u prošloj godini smanjili za tri posto, već isključivo u modernizaciju i održavanje županijskih i lokalnih cesta. Za usporedbu, ŽUC-evi imaju jednog zaposlenog na sto kilometara cesta, dok u Hrvatskim cestama imaju jednog zaposlenog na petnaest kilometara, pri čemu je HC u teškoj financijskoj situaciji, dok ŽUC-evi rentabilno posluju, kaže Žeželić, dodajući kako su se, unatoč tome, našli u neodrživoj situaciji te od ministarstva zatražili povećanje naknade za ceste, u čemu su dobili i podršku Udruge gradova te Hrvatske zajednice županija. Unatoč svim argumentima koje su iznijeli, ministarstvo prometa je odbilo njihov prijedlog.

  Iznenađeni odgovorom

– Iznenađeni smo stavom resornog ministarstva koje pokazuje maćehinski odnos prema sigurnosti građana, ali i prema vlasništvu Republike Hrvatske. Županijske i lokalne ceste, naime, također su u državnom vlasništvu, a ŽUC-evi njima samo upravljaju. Ministarstvo se krajnje neodgovorno ponaša prema sedamdeset posto od ukupne cestovne mreže u zemlji. Doći ćemo do toga da ćemo imati krasne autoceste i glavne državne ceste, dok će kompletna sekundarna mreža javnih prometnica biti u katastrofalno lošem stanju, smatra Žeželić, koji je, zajedno s ostalim ravnateljima, putem Udruge županijskih uprava za ceste od ministarstva tražio povećanje naknade za ceste.

  U odgovoru koji su dobili takva je mogućnost glatko odbijena, i to bez objašnjenja. Tako u dopisu koji potpisuje ministar Hajdaš Dončić, uz opširan uvod o sustavu financiranja održavanja i izgradnje javnih cesta u RH, stoji da, s obzirom na okolnosti i činjenicu da se ceste financiraju iz ograničenih javnih sredstava, smatra da »trenutno nisu zadovoljeni uvjeti za povećanje predviđenih financijskih sredstava za građenje i održavanje županijskih i lokalnih cesta, kao ni mogućnost povećanja naknade pri registraciji vozila«.