Trenutno su u centru zbivanja talijanski graditelji, koji pletu impresivnu mrežu 4.600 pilota na koje će »zasjesti« 49 kesona buduće obale, ali najvažnija je priča, hoće li se i tko će se od brodara i operatera javiti do 19. prosinca kada završava natječaj
Gradnja novog kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali u ovom je trenutku najvažniji riječki projekt, jedan od strateških projekata hrvatske Vlade, te jedan od projekata kojeg Hrvatska kandidira za financiranje u okviru novog europskog investicijskog plana. Nije pretjerano reći kako o izgradnji novog kontejnerskog terminala riječke luke ovisi izravno i niz drugih investicija vrijednih ukupno više od tri milijarde kuna.
Prva je cesta D-403, koja bi trebala povezati terminal i riječku obilaznicu u dužini od 2,5 kilometra i koštala bi čak 750 milijuna kuna. Zatim slijedi i projekt izgradnje drugog riječkog kolosjeka, te modernizacije i izgradnje teretnog ranžirnog kolodvora na Mlaci, koji bi bio u funkciji terminala. Izgradnja 400 metara Zagrabačke obale košta 70,6 milijuna eura, a toj investiciji treba pridodati i planirani dodatak izgradnje još 280 metara obale, koji bi se trebao financirati sredstvima Europske unije. Na kraju dolazi i investicija budućeg koncesionara u opremanje terminala, koja će sigurno biti veća od 100 milijuna eura. Prethodno će ipak trebati pričekati na rezultate natječaja za koncesionara, kojeg je raspisala Lučka uprava Rijeka, a trebao bi biti zaključen do kraja ove godine. Značajne riječke investicije u prometnoj infrastrukturi izravno su ovisne o uspjehu gradnje terminala, koju provodi konzorcij talijanskih tvrtki u kojemu su Grandi Lavori Fincosit, Nuova Co.Ed.Mar. i Impresa Construzioni Giuseppe Maltauro. Nakon što je u kolovozu počela organizacija gradilišta, te su iz talijanske luke Brindisi dopremljeni prvi kesoni, može se reći kako je danas gradnja terminala u punom jeku i u skladu s terminskim rokovima. Riječ je o prilično originalnom projektu izgradnje obale, koji uključuje kombiniranje nekoliko metoda gradnje, podmorskog nasipavanja, ugradnje kamenih pilota i postavljanja kesona. Stoga je zanimljivo predstaviti projekt i sve ono što bi se trebalo događati na Zagrebačkoj obali u naredne tri godine. Voditelj projekta Zagrebačke obale iz Lučke uprave Rijeka Rajko Račeta pojašnjava kako je jedan od najvećih problema projekta bilo loše stanje podmorja zbog kojeg je već ranije propao prvi ugovor s japanskom tvrtkom Kajima.
Opširnije u tiskanom izdanju
