I dobro i loše

Na području PGŽ-a sve više kružnih raskrižja, ali i nedovoljno educiranih vozača

Darko Pajić

https://pixabay.com

https://pixabay.com

Na spoju čvora Škurinje i Osječke ulice moguća gradnja dva nova rotora. Kada bi se ova ideja prihvatila u u Hrvatskim cestama i Autocesti Rijeka – Zagreb, na spoju Osječke i čvora Škurinje izgradio bi se prvi rotor, a drugi bi bio smješten na samom prilazu čvoru Škurinje, gdje se danas također nalazi semafor



RIJEKA U Primorsko-goranskoj županiji sve je više kružnih raskrižja, a uskoro će ih biti još i više, jer osim gradnje rotora Martinkovac ovih dana počinje izgradnja još jednog rotora na području Srdoča i to na križanju Ulice Mate Lovraka i ceste 233. Također je u fazi razrade zanimljivo idejno rješenje koje predviđa mogućnost izgradnje još dva rotora u Osječkoj ulici i na čvoru Škurinje, a postoji također i opcija uređenja rotora na čvoru Matulji. Sami po sebi, rotori mogu biti odlično prometno rješenje, ali također imaju i svoje mane. Iako generalno povećavaju sigurnost u prometu nije malo vozača koji nepropisno voze kroz kružna raskrižja. I dalje ima radikalno opasnih i nepropisnih načina vožnje kada vozila kroz rotor prolaze u suprotnom smjeru od dozvoljenog i takve krupne pogreške vozača najčešće su na rotoru Škurinje. Problem je i nedovoljna educiranost vozača, koji prečesto rotorima prolaze koristeći isključivo vanjsku prometnu traku. Iako je ta traka na prvi dojam najsigurnija i najpreglednija, pravilo bi trebalo biti da se vanjska prometna traka koristi samo onda kada vozilo izlazi s rotora na prvom desnom skretanju. Svi ostali trebali bi voziti unutarnjom prometnom trakom. No, u praksi se često vozila unutar rotora nepotrebno prestrojavaju iz jedne u drugu traku, oduzimaju prednost i time povećavaju nesigurnost u prometu. Dio problema je i u samim rotorima, odnosno načinu na koji su projektirani i izgrađeni. 


Ispravljanje manjkavosti


Kako ističe rukovoditelj Službe prometa u Rijeka prometu Danijel Frka dva najveća riječka rotora svakako su Rujevica i Škurinje i oba još uvijek imaju određene manjkavosti, koje bi trebalo ispraviti.



Ovih dana na području Srdoča počinje izgradnja još jednog rotora, koji će se nalaziti na raskrižju Ulice Mate Lovraka i ceste 233. Za novi rotor u Srdočima građevinski zahvat je prilično jednostavan i posao bi trebao biti završen za dvadesetak dana, što znači da bi kružno raskrižje trebalo biti otvoreno sredinom srpnja. Srećom, ovdje se neće ponoviti problemi kao na rotoru Martinkovac, koji će kasniti šest mjeseci, a trebao bi biti završen do 1. rujna.






– Na Rujevici smo nakon otvaranja imali gotovo svaki dan prometnu nezgodu. Srećom nisu bile nezgode s najtežim posljedicama, uglavnom je bila samo materijalna šteta u pitanju. Dijelom je problem bilo projektantsko rješenje, koje smo mijenjali i postavili jasniju signalizaciju kako bi vozači imali pregledniju situaciju. Nakon toga je situacija bolja i nezgoda je daleko manje. Sličan problem imamo i na Rujevici i Škurinju, jer se na oba ova rotora premalo koristi unutarnja traka. Dijelom je problem što ovi rotori nisu projektirani i izgrađeni kao turbo kružna raskrižja na kojima vozila imaju svoju prometnu traku od ulaza do izlaza s rotora i te su prometne trake i preprekama razdvojene. Primjerice, takvo rješenje imamo na rotoru Šmrika na prilazu Krčkom mostu i to je optimalno rješenje, ističe Frka, koji dodaje kako se trenutno razmatra idejno rješenje o mogućnosti izgradnje još dva rotora, koji bi povezivali Osječku ulicu i čvor Škurinje na riječkoj obilaznici. Kada bi se ova ideja prihvatila u Osječkoj ulici nalazila bi se čak tri kružna raskrižja i na taj način bi se riješio problem nedovoljne propusnosti semaforiziranog raskrižja na spoju Osječke i čvora Škurinje. Na ovoj lokaciji izgradio bi se prvi rotor, a drugi bi bio smješten na samom prilazu čvoru Škurinje, gdje se danas također nalazi semafor.


– Zasad je dosta dobro primljena ova ideja, ali tek treba vidjeti hoće li je prihvatiti u Hrvatskim cestama i Autocesti Rijeka-Zagreb. Svakako bismo na ovaj način dobili veću protočnost prometa i izbjegli stvaranje kolona i povremenih gužvi na postojećem rotoru na Škurinju. Za izvedbu dodatna dva rotora ima dovoljno prostora tako da to ne bi bio problem, ističe Frka i pojašnjava kako bi dva rotora omogućila kontinuirano odvijanje prometa bez semafora u svim smjerovima od Osječke ulice do čvora Škurinje i obrnuto.


Korekcija rubnjaka


Voditelj tehničke ispostave Rijeka u Hrvatskim cestama Erik Karuza također potvrđuje kako je potrebno raditi na dodatnoj edukaciji vozača.


– Nitko ne bi trebao voziti vanjskim trakom i napraviti puni krug na rotoru, već bi svaki vozač morao izaći na prvom sljedećem izlazu ukoliko se nalazi na vanjskom traku. Mnogi vozači to možda i ne znaju, pa je potrebno raditi na edukaciji ili urediti tvz. kategoriju turbo rotora na kojima je i fizički onemogućeno prestrojavanje unutar rotora. O vozačima koji prođu u pogrešnom smjeru kroz kružno raskrižje ne treba ni govoriti, jer je riječ o potpunom nepoznavanju prometnih propisa i ignoriranju prometnih znakova koji jasno određuju smjer kretanja, ističe Karuza. Odgovarajući na upit o planu rekonstrukcije ili mogućem ukidanju pojedinih rotora, koji se nisu pokazali dovoljno funkcionalnim, Karuza pojašnjava kako niti jedan rotor neće biti ukinut.


– Planiramo manji zahvat na kružnom raskrižju u Novom Vinodolskom, a riječ je o korigiranju rubnjaka rotora na ulaznim i izlaznim privozima, koji će se proširiti kako bi i veća teretna vozila mogla lakše prolaziti u smjeru Industrijske zone ili marine. Protočnost se ne može povećati, riječ je o prometnici koja prolazi kroz središte Novog Vinodolskog i tu postoje ograničenja neovisno o rotoru. Na Krku imamo dva rotora, prvi kod Omišlja i zračne luke, a drugi kod Malinske i tu postoje kritike da rotori previše usporavaju promet. Međutim, kružna raskrižja nisu problem, gužve bi se i bez njih događale, jer imamo dolazak prevelikog broja vozila u kratkom vremenu, pogotovo tijekom vikenda i nedjeljom u poslijepodnevnim i večernjim satima, zaključuje Karuza.