Foto:Damir Škomrlj
Sveučilište se mora vratiti na zacrtani put ekspanzivnog razvitka i kvalitetne integracije, s tendencijom pretvaranja u najpoželjnije sveučilište u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi, a Rijeka u sveučilišni grad sa sveučilištem kao generatorom radnih mjesta, inovativnih ideja i prihoda.
RIJEKA Bivši gradonačelnik Opatije, redoviti profesor i pročelnik Katedre za društvene i humanističke znanosti u medicini Medicinskog fakulteta te prodekan za poslovne odnose i kvalitetu Fakulteta zdravstvenih studija prof. dr. Amir Muzur jedan je od šestero kandidata za rektora, a za sebe kaže ne može zamisliti bolji dar od knjige, ni bolje opuštanje od filma i stripa. Voli more, ali ne i kupanje, jednako tako voli snijeg, ali ne i skijanje. Također kaže da voli dobro jesti i piti, a voli i pjevati i plesati, no dodaje, nije da baš i zna.
– U svakom slučaju, premalo se bavim sportom, a ljudi me uvijek iznova iznenađuju, oduševljavaju i razočaravaju, no vjerojatno i ja njih. Na pitanje zašto sam se kandidirao za rektora, mogu reći: nema važnijeg trenutka, nema boljeg trenutka za drugačije – ističe prof. dr. Muzur.
U vidu administracije i poslovanja prof. dr. Muzur ima cijeli niz planova, među kojima je i kompilacija popisa imovine Sveučilišta i priprema plana gospodarenja njome, revidiranje plana daljnjih investicija, razvojne strategije i akcijskih planova, novi ustroj sveučilišne administracije koji bi donio sistematizaciju i veću odgovornost šefova službi. Plan mu je i razmotriti preseljenje Rektorata na Kampus, proglasiti »sveučilišnu bolnicu«, ali i proglašenje Rijeke sveučilišnim gradom.
Rezultati i potencijal
U njegovoj biografiji ističe se i godinu dana rada u Laboratoriju za neurofiziologiju Sveučilišta Harvard u Bostonu, a do sada mu je dodijeljen naslov Gradonačelnik godine, titula Commendatore dell’Ordine della Stella della solidarieta’ italiana te naslov počasnog konzula Republike Poljske. Vodio je projekte Hrvatske zaklade za znanost, MZOS-a i Sveučilišta u Rijeci, a na popisu inozemnih znanstvenih institucija na kojima je boravio pozamašan je dvoznamenkasti broj gradova. Kaže i da je objavio 11 znanstvenih knjiga i jedan sveučilišni udžbenik, 141 znanstveni rad, 17 poglavlja u knjizi, 74 stručna rada i 55 znanstvenopopularizacijskih članaka te uredio 6 knjiga i zbornika, dok je izvan znanstvenostručne publicistike, objavio i dva prijevoda, 12 knjiga te brošura i 295 članaka.
Novi zaokret
– Brojem studenata pali smo na četvrto mjesto u Hrvatskoj, upisane strane studente na čitavom sveučilištu brojimo sada već na prste jedne ruke, mobilnost studenata, nastavnika i osoblja izrazito je slaba, a prosječna znanstvena produktivnost je takva da sveučilište ne ulazi u najvažnija rangiranja. Konačno, transparentnost djelovanja sveučilišta ne zadovoljava, odnosno stječe se dojam da neki pojedinci, skupine i sastavnice ne uvijek zasluženo prolaze bolje od drugih.
Sve to ukazuje na potrebu da se sveučilište vrati na zacrtani put ekspanzivnog razvitka i kvalitetne integracije, s tendencijom pretvaranja u najpoželjnije sveučilište u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi, a Rijeka u sveučilišni grad sa sveučilištem kao ključnim generatorom radnih mjesta, inovativnih ideja i prihoda. Da bi se taj zaokret dogodio, potreban je i potpuno novi tim na čelu Sveučilišta, i novi način timskog rada, optimizam i entuzijazam – ističe prof. dr. Muzur.
U svom programu rada za iduće četverogodišnje razdoblje zalaže se za kvalitetnu postupnu integraciju Sveučilišta, a pod time podrazumijeva integraciju pravne službe uz specijalizaciju pojedinaca za radno pravo i slično, kao i inetgraciju javne nabave, računovodstva i cijelog niza drugih službi.
Zalaže se i za to da rektor mora prenijeti većinu ovlasti na prorektore, ali i za uvođenje personaliziranog obrazovanja. Njegova je vizija da bi nastavnik kao osobni mentor kontinuirano trebao komunicirati i na mjesečnoj se bazi sastajati s »dodijeljenim« studentima, a potrebno je, kaže, reevaluirati postojeći fond sati svakog kolegija, pratiti najbolje studente te ih anketirati radi pribavljanja ideja o poboljšanju nastave.
U konačnici, potrebno je te najbolje pred kraj školovanja pokušati regrutirati za ostanak na Sveučilištu i to uz obvezu staža u realnom sektoru, odnosno drugoj, vrhunskoj ustanovi. Kontakt sa studentom ne prestaje činom diplomiranja, već se potom nastavlja u okviru alumna, pri čemu se prati zapošljivost i zapošljavanje.
Edukacija znanstvenika
Njegov je cilj i pokretanje Centra za proučavanje kognitivnih i društvenih promjena i prilagodbi, a kada je u pitanju razvoj znanstvenih istraživanja, kaže da su ciljevi: podizanje znanosti na razinu iznad prosječnosti, veće relativno i apsolutno ulaganje Sveučilišta i zajednice u znanost, dovođenje najboljih znanstvenika u Rijeku te edukacija riječkih znanstvenika u najboljim znanstvenim centrima. Želi uvesti i dvije liste na kojima bi bilo deset najboljih istraživačkih grupa na Sveučilištu te deset znanstvenoistraživačkih prioriteta riječke regije, a Sveučilište bi pomagalo obje liste u omjeru koji je definiran godišnjim proračunom i odgovarajućom projekcijom. Intencija je i jačanje sustava mentorstva na način da nositelji istraživanja budu doktorandi koji bi najmanje 6 mjeseci morali provesti u drugoj, vrhunskoj ustanovi.
