Održan znanstveni skup

NOVOST U RIJECI Fakultet zdravstvenih studija pokreće diplomski studij primaljstva

Barbara Čalušić

Izazovi i perspektive primaljstva promotreni kroz stečeni stupanj obrazovanja primalja – tema znanstvenog skupa / Snimio Marko GRACIN

Izazovi i perspektive primaljstva promotreni kroz stečeni stupanj obrazovanja primalja – tema znanstvenog skupa / Snimio Marko GRACIN

Osnivanje diplomskog studija za primalje prvi je korak da bi se dobio kadar, a nakon toga slijede ostali koraci, sve s ciljem kako bi žene imale uspješne trudnoće



RIJEKA »Izazovi i perspektive primaljstva promotreni kroz stečeni stupanj obrazovanja primalja«, znanstveni je skup koji je jučer na Fakultetu zdravstvenih studija okupio 40-ak sudionika i predavača iz cijele regije.


Poseban naglasak ove je godine stavljen na obrazovanje primalja i vertikalu obrazovanja ove struke, koja u Hrvatskoj, kao ni u zemljama regije izuzev Slovenije, još uvijek nije u cijelosti zaživjela. Skup je bio i prilika da riječki Fakultet zdravstvenih studija najavi upisivanje prve generacije diplomskog studija primaljstva.


– Zašto smo pokrenuli diplomski studij primaljstva? Dosad primalje nisu imale osiguranu vertikalu u školovanju. Jedva smo uspjeli dobiti prvostupništvo i primaljama je omogućeno daljnje školovanje u struci koja je regulirana profesija. Međutim, na diplomski studij su se ponovo vraćale u sestrinstvo i da bismo to izbjegli, jer se doista radi o dvije različite profesije, konačno smo u Rijeci uspjeli akreditirati diplomski studij primaljstva za koji vjerujem da će primaljama jako puno značiti, istaknula je prodekanica Fakulteta zdravstvenih studija prof. dr. Daniela Malnar.




Kako objašnjava prof. dr. Herman Haller, pročelnik Katedre za primaljstvo i predstojnik Klinike za ginekologiju i porodništvo Kliničkog bolničkog centra Rijeka, obaveza pokretanja diplomskog studija primaljstva postoji od ulaska Hrvatske u Europsku uniju kada je primaljstvo postalo jasno regulirana profesija.


– Dakle, tu više ne možemo razgovarati o nekim drugim oblicima nadoknade ove struke. Od 2008. godine kod nas postoji prvostupništvo primaljstva koji je nadoknadilo sve one prethodne godine kada studija uopće nije bilo u Hrvatskoj. Sama struka primalje u Europi danas dobiva jednu potpuno drugu dimenziju, počevši od njihovog osamostaljenja i vođenja urednih trudnoća, što je posebice zastupljeno u sjevernim dijelovima Europe. Tu je i nedostatak visokoobrazovanih stručnjaka ginekologa te raspodjele posla na terenu, napominje Haller. Novi trendovi u primaljstvu, prema njegovim riječima, zahtijevaju i visoko kvalificiran kadar koji može biti premosnica između urednih trudnoća koje se ovako mogu odvojiti od patoloških trudnoća koje se moraju koncentrirati u jednoj struci kao što je ginekologija i opstetricija.


Haller vjeruje da će i primaljstvo u Hrvatskoj doživjeti jednu transformaciju u smjeru prakse koja je čitav niz desetljeća prisutna u skandinavskim zemljama. Međutim, iako visokoobrazovane zdravstveni sustav u Hrvatskoj još uvijek ne prepoznaje primalje, kao ni uostalom medicinske sestre, koje su završile diplomske studije.


– Diplomskim studijem za primalje dobit ćemo određen broj stručnjakinja na tom području koje će moći samostalno raditi, što znači da nam još predstoji osiguravanje zakonske osnove za njihovo funkcioniranje u sustavu. U ovom trenutku Hrvatska nema riješene zakonske, ni druge okvire gdje prvenstveno mislim na Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, koji bi nam osigurali takve uvjete rada. Drugim riječima, osnivanje diplomskog studija za primalje prvi je korak da bismo dobili kadar, a nakon toga slijede ostali koraci, sve s ciljem kako bi naše žene imale uspješne trudnoće, zaključio je Haller.