Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 3
Sutra: 19° 20° 3
24. lipnja 2018.
Izborna procedura

NOVI RIJEČKI ISKORAK: Za razliku od Zagreba, Sveučilište u Rijeci mijenja način izbora rektora

snimio Sergej Drechsler
snimio Sergej Drechsler
Autor:
Objavljeno: 24. veljača 2018. u 13:35 2018-02-24T13:35:04+01:00

Tema promjene načina izbora rektora aktualna je već godinama. Međutim, iako se o tome pričalo u prethodnim rektorskim mandatima i prilikom svakih novih izbora, po pitanju izmjena izborne procedure nije se do sada ništa napravilo. 

RIJEKA - Sveučilište u Rijeci uskoro bi moglo postati prvo hrvatsko sveučilište koje će promijeniti način izbora rektora. Ta promjena trebala bi značiti veću demokratičnost samih izbora koji se trenutno na svim hrvatskim sveučilištima provode na identičan način, odnosno pravo glasa prilikom izbora imaju isključivo članovi Senata. Uvriježena je praksa da se četverogodišnji rektorski mandat povjerava kandidatu koji dobije natpolovičnu većinu glasova svih članova Senata, a konkretno u slučaju riječkog sveučilišta tih je članova ukupno 23, a senatore u većini čine dekani i pročelnici sveučilišnih sastavnica ili njihovi zamjenici, dok pet glasova dolazi iz redova studentskih predstavnika.

Aktualna tema

S obzirom na to da Sveučilište broji 758 zaposlenika u znanstveno-nastavnom i umjetničko-nastavnom zvanju, riječ je o iznimno malom broju onih koji su privilegirani te imaju pravo glasa oko povjeravanja četverogodišnjeg rektorskog mandata. Oduzmu li se studentski glasovi, o budućem rektoru odlučuje 18 sveučilišnih zaposlenika iz redova profesora, što čini tek 2,8 posto baze na koju će se odnositi odluke budućeg rektora. Ta je baza još i veća, dodaju li se tu i zaposlenici koji nisu u znanstveno-nastavnim zvanjima, a riječ je i o sustavu biranja koji je nedosljedan ostalim izborima na sveučilištu, jer dekan čija funkcija donosi daleko manje ovlasti mora zadovoljiti veću biračku masu koju čine svi članovi fakultetskog vijeća.

Tema promjene načina izbora rektora aktualna je već godinama. Međutim, iako se o tome pričalo u prethodnim rektorskim mandatima i prilikom svakih novih izbora, po pitanju izmjena izborne procedure nije se do sada ništa napravilo. Prilikom posljednjih rektorskih izbora ta je tema ponovo aktualizirana kada je dio akademske zajednice na javnim predstavljanjima kandidata za tu fukciju jasno artikulirao stav o potrebi za promjenama izborne procedure, ali i o tome da su prethodni obnašatelji te funkcije na izborima zagovarali promjene, a kasnije zaboravili na njih. Međutim, aktualna uprava riječkog sveučilišta odlučila je već u prvoj godini svog mandata pružiti mogućnost akademskoj zajednici da iznese svoje stavove i donese odluku o mogućoj izmjeni izborne procedure te napraviti prve korake prema mogućim promjenama.

Javna rasprava

Rektorica prof. dr. Snježana Prijić Samaržija kaže kako su izmjene izborne procedure bile dio njenog predizbornog programa, a da bi do promjena došlo, potrebno je izmijeniti Statut.

– Na posljednjoj sjednici Senata otvorena je javna rasprava vezana uz izmjene i dopune Statuta Sveučilišta u Rijeci. Predložene izmjene tehničke su naravi, no najavili smo daljnje izmjene Statuta koje su puno sadržajnije. Jedna od njih je i način izbora rektora. Idemo najprije u analizu postojećih modela izbora rektora u drugim europskim zemljama. Različitih modela je puno, a svaki izborni sustav ima svoje izazove. Primjerice, model koji omogućuje da u izborima participiraju svi zaposlenici Sveučilišta otvara pitanje veće zastupljenosti pojedinih područja, odnosno fakulteta koji su brojčano nadmoćniji, kao i favoriziranje kandidata koji dolaze s tih ustanova. Postoje i mješoviti modeli, gdje rektora biraju članovi senata i fakultetska vijeća. U svakom slučaju potrebna je analiza europskih modela, nakon koje će se javno predstaviti prijedlozi te će se provesti razgovor s akademskom zajednicom. Nakon toga će se otvoriti i javna rasprava o izmjenama Statuta, pojašnjava rektorica.

Prva godina

Sve bi se to, dodaje, trebalo realizirati u travnju, kada će sadašnja uprava Sveučilišta obilježiti prvu godinu mandata, a na pitanje kojem je izbornom modelu sklonija, rektorica navodi kako vjeruje da postoji demokratskiji način odabira rektora od postojećeg ekspertističkog.

– Sklona sam širenju izborne baze, no ostaje otvoreno pitanje znači li to da će neki drugi izborni model dati boljeg rektora. U Sloveniji je u izbore uključen veći broj članova akademske zajednice nego kod nas, a to znači i da rektor ima širu podršku. Ono što mi želimo je stručna podrška za glasanje, kaže rektorica.

Stavljanje pitanja izborne procedure za rektora na dnevni red javnih rasprava ne mora nužno značiti i promjenu izborne procedure, jer konačna će se odluka donijeti na temelju izrađene analize, kao i rezultata javne rasprave.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka