Istraživačko središte regije

NOVI ISKORAK SVEUČILIŠTA Rijeka postaje akademski centar za proučavanje mira i sukoba

Boris Pavelić

Sveučilište u Rijeci želi postati edukativno i istraživačko središte regije / Foto damir ŠKOMRLJ

Sveučilište u Rijeci želi postati edukativno i istraživačko središte regije / Foto damir ŠKOMRLJ

Sveučilište nije samodostatni entitet koji postoji iznad ili pored stvarnog svijeta, a u razvijanju društvenih vrijednosti njegov je angažman ključan, ističe Prijić-Samaržija



Međunarodna konferencija »Mir i sukobi – Balkan i onkraj«, koju će 16. i 17. travnja organizirati Sveučilište u Rijeci, trebala bi poslužiti kao dijaloški uvod u osnivanje Centra za istraživanje sukoba i mira, kojim se riječko sveučilište kani promovirati u regionalnoga pionira akademske discipline koja u razvijenijim sredinama cvjeta već desetljećima.


Konferenciju »Mir i sukobi – Balkan i onkraj« organizira odbor koji vodi rektorica Snježana Prijić-Samaržija, sa sveučilišnim suradnicima Nebojšom Zeličem, Andreom Mešanović, Ivom Tijan i Kristinom Pandžom te teologom Zoranom Grozdanovim iz riječke udruge CeKaDe, Centar za kulturu dijaloga. Na dvodnevnom će se skupu raspravljati o pet tema: sukobu, nasilju i pomirenju općenito, ratu i pomirenju u bivšoj Jugoslaviji, ulozi obrazovanja i znanosti u mirnome rješavanju sukoba, aktualnoj migracijskoj krizi te, na kraju, o »obliku obrazovanja na Centru za studije sukoba i mira u Rijeci«.


U izjavi kojom je za naš list objasnila motive održavanja konferencije, rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić-Samaržija kazala je kako su skupovi takve vrste itekako potrebni, neovisno o tome koliko tema nije nova. »Živimo na prostoru i u vremenu koje obiluje neriješenim i novim konfliktima. Ono zabrinjavajuće zaboravlja na vrijednost očuvanja mira i razboritog dijaloga te, kada je riječ o razrješavanju neslaganja, ima ozbiljne deficite na svim razinama društva. U tom kontekstu nužno je istraživanje mira, rješavanja sukoba i razboritog upravljanja neslaganjima, kao i znanstvena i javna rasprava o tim temama«, kazala nam je rektorica. Naglasila je također kako »smatra da je je uloga sveučilišta šira od samog znanstvenog istraživanja teme«, a sastoji se u »aktivnom senzibiliziranju javnosti o potrebi kvalitetnog razrješavanja sukoba«.





Pitanja konflikta i mira nisu, kako često mislimo, pitanja pomirenja nakon ratova ili sprečavanja ratnih sukoba, podsjeća član organizacijskog odbora konferencije »Mir i sukobi – Balkan i onkraj« teolog Zoran Grozdanov. »To su pitanja i dnevnog boravka, kao i školskoga sustava, društvene dinamike, pa onda i one međunarodne. Sve te dimenzije, od psiholoških, interpersonalnih, društvenih i političkih, ulaze u područje bavljenja studija sukoba i mira«. Nebojša Zelič, predavač filozofije politike na Filozofskom fakultetu u Rijeci i još jedan član organizacijskog odbora, kaže kako kompleksnim problemima sukoba i mira »treba pristupiti i s apstraktne, sustavne, ali i s empirijske, te aktivističke razine«, pa će na konferenciji biti zastupljeni znanstvenici, teoretičari i empiristi, ali i novinari i aktivisti.


Zelič drži da svakako postoji potreba za centrom koji bi u Rijeci, na akademskoj razini, istraživao sukobe i mir, jer bi funkcionirao i kao obrazovna institucija, ali i »think-tank za probleme mirovnog aktivizma«. Jer, premda teorijsko istraživanje sukoba i mira postoji, često je izvan glavnoga fokusa akademskih disciplina. »Imamo«, navodi primjer Zelič, »niz teorija o tome kako izgleda pravedno društvo, ali nemamo teorije mirnog društva. Mir se uvijek nekako pretpostavlja, ali prilično je krhak, treba ga više vrednovati i propitivati što podrazumijeva«.


Zelič navodi konkretno pitanje: može li, primjerice, kompromis imati moralnu vrijednost, ili je uvijek tek instrumentalan; u kojim je slučajevima opravdan a u kojima »truo«, odnosno nemoralan. »Mir svakako jest u javnom interesu, ali je pitanje koliko je javnost toga svjesna«, podsjeća Zelič. »Često izgleda kao da se herojstvo i hrabrost iskazuju samo u ratu, dok, s druge strane, šira javnost potpuno zanemaruje herojstvo i hrabrost u očuvanju mira.« Zelič će ustvrditi kako »postoji dovoljno široka platfofma za uspostavu takvog centra«, jer »i u Hrvatskoj i u regiji mnogo je ljudi koji su na razne načine – aktivističke, umjetničke i teorijske – zastupali i izučavali mirno rješavanje sukoba«. Sve to valja učiniti uz »uz suradnju, pomoć i sugestije osoba koji takve centre već vode i u regiji i u Europi«.


U svemu tome, po Zeličevim riječima, izučavanje mira i konflikta usko je vezano uz problem izbjeglica i ekonomskih migranata. »Prvo, nepravedan globalni sustav u kojem sudjelujemo svi, a da to čak i ne znamo, doprinosi uzrocima siromaštva i konflikta od kojih ti ljudi bježe. Drugo, migrantske politike često su uzrok društvenih sukoba koji lako mogu prijeći u otvorene konflikte. Treće, migrantske politike koje se pozivaju na mir i sigurnost, a zanemaruju temeljne potrebe ljudi pred našim granicama, vrlo često mogu biti duboko nepravedne«.



Na konferenciji će sudjelovati ugledni aktivisti za ljudska prava iz regije, poput Nataše Kandić, Vesne Teršelič i Gordana Bosanca, te bivši predsjednik Republike Ivo Josipović, a o najnovijim dostignućima znanosti o miru govorit će i ugledni inozemni gosti. Među njima bit će i Henrik Urdal, ravnatelj Instituta za istraživanje mira iz Osla. Ta je institucija, prema riječima suorganizatora konferencije Zorana Grozdanova, »najveći mirovni istraživački institut u Europi«.


Na konferenciju će doći, među ostalim, i Bashir Bashir s izraelskoga Hebrejskog sveučilišta, Siniša Malešević s dublinskog University collegea, Sabina Ćehajić Clancy, dekanica Odjela za političke znanosti i međunarodne odnose u Sarajevu, koja istražuje psihosocijalne faktore pomirenja te pitanja kolektivne krivnje. Regina Ammicht Quinn s Međunarodnog centra za etiku u znanosti i humanističkim disciplinama Sveučilišta u Tubingenu, koja je prije nekoliko godina već gostovala u Rijeci, ovaj će put govoriti o aktualnim pitanjima roda. Govorit će, također, veleposlanici Izraela, Irske, Koreje, Norveške, Slovenije u Hrvatskoj, te ovdašnji voditelj predstavništva Europske komisije.


Motivi Sveučilišta


Cilj je konferencije, objašnjava rektorica Prijić-Samaržija, »iz različitih perspektiva analizirati iskustva o različitim vrstama konflikata, kako bismo mogli informirano raspraviti učinkovite načine rješavanja konflikata i upravljanja neslaganjem«. Ona kaže kako se u društvu »pluralizam podrazumijeva«, a »neslaganja su prirodna«, ali »ključno je stalno imati na umu da mir ne smije doći u pitanje, i da postoje načini na koji se sukobi preveniraju i razrješuju, a ljudska prava štite«.


Rektorica nam je objasnila i motive Sveučilišta u Rijeci da se uključi u raspravu o temama kojima se u nas gotovo isključivo bave nevladine organizacije. »Uz uvažavanje važne uloge nevladinog sektora«, kazala nam je Prijić-Samaržija, »moj je stav da javne institucije imaju obvezu brige za javno dobro, a mir i razrješavanje socijalnih sukoba, sasvim sigurno, ključan je dio općeg dobra i kvalitete života. Duboko vjerujem da institucije trebaju preuzeti aktivniju ulogu u promoviranju političkih, etičkih i epistemičkih vrlina te da je njihova uloga drugačija od one koje imaju nevladine udruge. Sveučilište nije samodostatni entitet koji postoji iznad ili pored stvarnog svijeta, niti smije biti nezainteresirani promatrač. Institucijski angažman je ključan u razvijanju društvenih vrijednosti«, drži rektorica.


Konferencija, dakle, svojevrsna je najava, ali i test zamisli o osnivanju Centra za istraživanje sukoba i mira, za koju je rektorica Prijić-Samaržija zainteresirala kolege i mlađe suradnike. Prema njezinim riječima, jedan od ciljeva toga skupa jest i »ustanoviti postoji li potreba za uspostavom sveučilišnog centra koji bi se bavio znanstvenim istraživanjima, ali i edukacijom o konfliktima«. Zato je jedan od suorganizatora Institut za istraživanje mira iz Osla. »Tamošnje sveučilište očito smatra da im takav institut treba, a Norveška je, prema indeksu demokracije, na prvome mjestu. Hrvatska na istom indeksu pada od 2006., i sada je na 58. mjestu.


Strateško partnerstvo


O potrebi i smislenom radu takvog centra, dakle, želimo raspraviti i sa znanstvenicima i praktičarima, među kojima će biti diplomati, neki i iz zemalja s mnogo iskustva u nošenju s konfliktima«, objašnjava rektorica.


Rektorica ne krije ambiciju da budući riječki Centar za istraživanje sukoba i mira preraste u regionalno središte akademskih istraživanja te vrste. Primjećujući kako je neobično da u regiji nema sveučilišnih studija i sustavnih znanstvenih istraživanja mira i sukoba – »bilo je nekih pokušaja, ali nisu zaživjeli« – Prijić-Samaržija kaže kako bi »bilo sjajno da centar dobije i regionalni značaj i razvojnu ulogu«, pod uvjetom da »zaključimo kako nam takav centar treba, a očekujemo da nam sudionici konferencije pomognu odgovoriti na to pitanje, kao i odrediti istraživački i edukativni fokus institucije«.


Rektorica također vjeruje »da bi strateško partnerstvo s inozemnim institucijama koje već imaju razvijenu ekspertizu i iskustvo, poput norveškog instituta ili sličnih, bilo posebno dragocjeno«.