Slika uz cestu

Muzej bez zidova: Stoljetna priča o Kostreni na osamdeset metara dugom muralu

Barbara Čalušić

Foto: Vedran Karuza

Foto: Vedran Karuza

Slika na zidu na cesti koja vodi prema Žurkovu predstavlja dio budućeg muzeja pomorstva u Kostreni, a potpisuje ga akademski slikar Ivan Penzeš Nadalov i umjetnik grafita Edi Gustin



KOSTRENA Lipo mi je pod Kostrenun more – poručuje osamdesetak metara dug mural na cesti koji vodi prema Žurkovu koji je jučer predstavljen javnosti. Mural koji predstavlja dio koncepta muzeja bez zidova i dio budućeg muzeja pomorstva u Kostreni potpisuje kostrenski akademski slikar Ivan Penzeš Nadalov koji ga je u ovom obliku realizirao uz pomoć Edija Gustina, grafit-umjetnika koji je više od mjesec dana oslikavao potporni zid ceste raznim pomorskim i kostrenskim motivima.


»Lipo mi je pod Kostrenun more«, svojevrsna je kriptirana poruka koju može iščitati samo pomorski pismena osoba. Naime, poruka je ispisana pomorskim zastavicama, sustavom međunarodnih pomorskih signalnih zastava koje predstavljaju individualna slova abecede koja služe kao komunikacijski signali te se njima prenose navigacijske i druge operativne poruke s broda na brod ili s broda na kopno.No, za razliku od ove poruke, mnogi će na muralu prepoznati brojne simbole Kostrene i mora koje je jučer novinarima i predstavnicima Općine Kostrena i muzeja pomorstva u osnivanju predstavio sam Penzeš.

– Ovo je prilično zahtjevan zid, ima ga malo više od 80 metara, ima dosta površine, visina mu ponegdje ide i do 3,5 metra. Na tom je prostoru trebalo napraviti jednu gledljivu kompoziciju i vjerujem da smo u tome uspjeli.


I to na slikarski način. Tu nema geometrije i mjerenja, nikakve matematike, već kompozicija, slikarstvo i duša kojom možemo prikazati stoljeća života naših pomoraca. Moram se mnogo zahvaliti Ediju Gustinu u kojeg sam imao beskrajno povjerenje, a on je mural oslikao na način koji mi se jako sviđa. Naše su tehnike dvije različite tehnike, njegova je tehnika sa sprejom, moja su različiti tonaliteti, ali smo uspjeli uskladiti naše slike – kazao je Penzeš.




Mural priziva pomorački život star više stoljeća pa se tako na njemu mogu vidjeti jedrenjaci koji su prije izgradnje Panamskog kanala obilazili rt Horn kako bi došli do Tihog oceana, krize brodarstva između dvaju ratova kada su mnogi kostrenski pomorci plovili riječnim brodovima Dunavom sve do Crnog mora, a tu su religijski motivi.


– Tu je i mornarski križ, primjerice. I ja sam svojevremeno plovio pa vam mogu reći sljedeće: kad si na brodu, iako nikad nisi načio moliti, na brodu kad si u gabuli moliti naučiš jako brzo. Tu su sv. Lucija i sv. Barbara, kostrenske zaštitinice sa svojim simbolima. Barbari sam tako dao pero od pauna, a Luciji nisam htio stavljati one zastrašujuće krvave oči u pjat, već sam joj dao lampadinu – rekao je između ostalog Penzeš.