Grad na Rječini uspješan u turizmu

Mladi gosti napunili turističku Rijeku

Alenka Juričić Bukarica

Foto Marko GRACIN

Foto Marko GRACIN

U strukturi gostiju najveći dio čine oni od 19 do 40 godina. Rijeka je u deset godina uspjela potpuno preokrenuti strukturu s obziromna to da je tada većina gostiju bila starija od 55 godina. Tome je svakako pridonio boom hostelskog smještaja



RIJEKA  Rijeka je lani jedina na Kvarneru imala dvoznamenkasti rast fizičkih pokazatelja turističkog pometa, s time da je većina velikih turističkih destinacija godinu zaključila u minusu. Naravno, riječko područje i dalje čini mali udio ukupnog ostvarenja regije, tek šest posto te je iza Rijeke još jedino Gorski kotar. Ipak, podaci Turističke zajednice grada Rijeke govore o 19 posto više dolazaka i noćenja gostiju, pri čemu je u Rijeci boravilo blizu 91.000 turista, a ostvareno je 173.000 noćenja. Najveći promet, odnosno više od polovice turističkog kolača ostvareno je u hotelima, ukupno oko 93.000 noćenja, slijede hosteli s oko 36.500 noćenja, privatni smještaj s 33.000 noćenja te kamp Preluk s oko 11.000 noćenja.


Izrada Strategije


Komentirajući ove brojke Petar Škarpa, direktor TZG-a Rijeke, kazao je kako su se u gradu pojačale pred i posezona. – Top je rezultat sinergijskih akcija koje su provodili svi koji sudjeluju u stvaranju riječkog turističkog proizvoda. Lani smo tako u prvih pola godine imali rast od 17 posto, s time da smo u srpnju, unatoč lošem vremenu, imali dva posto više noćenja. Tako nam se ukupan rezultat sa srpnjem nešto smanjio, ali je zato zadnji kvartal opet bio dobar. Samo u prosincu smo imali rast od 36 posto, odnosno oko 7.500 noćenja što je za prosinac jako dobra brojka. Vjerujem da je i Rijeka Advent pomogao tom ostvarenju te ćemo ove godine još aktivnije pristupiti osmišljavanju ove manifestacije kako bismo je digli za još jednu stepenicu, kazao je Škarpa te dodao kako je glavna sezona bila dobra što je rezultat zajedničkog rada svih u turizmu. Podsjetio je kako se lani krenulo u izradu strateških planova za pojedine turističke proizvode, pri čemu se kao najveći problem iskristaliziralo to da turistički djelatnici ustvari premalo razgovaraju i»ne znaju što onaj drugi radi ili nudi«.

Nakon Riječkog karnevala će se ići i u izradu Strategije razvoja vjerskog turizma, na kojoj će raditi stručnjaci Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji, na čelu s prof. dr. sc. Zdenkom Cerovićem. Strategija bi ove godine trebala biti gotova tako da će se u 2016. Rijeka promovirati i kao važna destinacija vjerskog turizma. Krajem ove godine bi se krenulo i u izradu strategija za city break i poslovni turizam.


Inače, lani se riječki TZ reorganizirao kao DMO organizacija, odnosno prema projektima. Već nekoliko gdina pri TZG-u djeluju radne skupine sastavljene od predstavnika turističkog sektora što je, reći će Škarpa, dalo rezultate. Tako je prošle godine, na inicijativu Ferda Hitreca, predsjednika radne skupine za ronilački turizam, napravljen plan mogućih umjetnih podvodnih lokacija za cijeli Kvarner, i to u suradnji sa županijskim Zavodom za prostorno planiranje.




– Sada očekujemo da Županija operativno provede plan. Naime, s desetak takvih podvodnih lokacija produžili bismo sezonu ronjenja na cijelu godinu, ukazao je direktor TZG-a Rijeke te podsjetio kako je 2014. ustvari bila godina udruživanja s Opatijom.


Projekt 365


 I to kroz projekt Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Hrvatska 365. Od ovog se projekta puno očekuje jer je HTZ dao bezuvjetnu podršku. U okviru projekta dvije su se destinacije već lani predstavljale u Beču, Milanu i Luganu. U ovoj godini će raditi zajedničku business to business internetsku stranicu na kojoj će se po proizvodima prikazati ponuda Rijeke i Opatije. Ova će suradnja u konačnici donijeti to da će se stvarati paketi s ponudom oba grada koji će se ponuditi agencijama i touroperatorima.


– Opatija i Rijeka zajedno zaista imaju kvalitetan turistički proizvod i mogu privući svakoga gosta. Najveći problem hrvatskog turizma je nedostatak proizvoda, a mi ih zajednički imamo puno. Ovako ćemo ih bolje staviti u funkciju, a u konačnici će ova suradnja vjerujem dovesti i do stvaranja novih turističkih sadržaja, kazao je Škarpa.


Podsjetio je i kako je 2014. obilježilo to što u strukturi gostiju, najveći dio čine oni od 19 do 40 godina. Kazao je kako je Rijeka u proteklih deset godina ustvari uspjela potpuno preokrenuti strukturu s obzirom na to da je tada većina gostiju bila starija od 55 godina, dok su mladi bili u manjini. Tome je svakako pridonio boom hostelskog smještaja.


Sve bolji pokazatelji


 Hosteli su lani tako imali stopu rastu od nevjerojatnih 79 posto u noćenjima. Iako i dalje najveći dio noćenja ostvare hoteli koji su imali pet posto više noćenja nego 2013. Škarpa je kazao kako podaci pokazuju da prošla godina nije donijela samo bolje fizičke pokazatelje već kako je ukupan prihod od turizma u porastu i iznosi 585 milijuna kuna. Iz godine u godinu raste i broj zaposlenih u turističkim djelatnostima, kao i investicije u dugotrajnu imovinu, reći će.


Što se tiče turističke 2015., direktor TZG-a Rijeke kazao je kako očekuje da bi Rijeka mogla doseći 100.000 dolazaka turista.