Snimio Damir ŠKOMRLJ
Milanović je istaknuo da se Hrvatski interes u EU može svesti na to koliko smo u stanju iskoristiti financijske mogućnosti. "Riječko Sveučilište u tome ima uspjeha. U tom smislu je uzor za Hrvatsku, ali i izvan Hrvatske. Sveučilište koje radi, napreduje i stalno se giba, provokativno je kada treba i otvoreno poput grada", istaknuo je premijer
RIJEKA Rijeka je grad koji je u zadnjih nekoliko desetljeća uspio razviti jedno ozbiljno sveučilište. I u akademiji kao i u politici percepcija nešto znači. Nekada je percepcija, u moje vrijeme kada sam bio student, bila da se jedino ima smisla školovati u Zagrebu. Danas je percepcija, ali i činjenica, da Hrvatska ima nekoliko kvalitetnih sveučilišta – kazao je danas premijer Zoran Milanović na svečanoj sjedinici Senata Sveučilišta u Rijeci kojom su obilježene 42 godine postojanja te ustanove.
Današnji posjet premijera bilo je njegovo treće gostovanje na riječkom Sveučilištu u ovoj godini, a dodajući kako je kao predsjednik Vlade nezadovoljan količinom ulaganja u obrazovanje i znanost Milanović je istaknuo da se Hrvatski interes u EU može svesti na to koliko smo u stanju iskoristiti financijske mogućnosti.
– Riječko Sveučilište u tome ima uspjeha. U tom smislu je uzor za Hrvatsku, ali i izvan Hrvatske. Sveučilište koje radi, napreduje i stalno se giba, provokativno je kada treba i otvoreno poput grada, istaknuo je premijer.
Svečana sjednica Senata okupila je cijeli niz uglednih gostiju među kojima su bili predstavnici svih hrvatskih sveučilišta, kao i rektori sveučilišta iz Mostara, Maribora i Trsta, a prema ocjeni riječkog gradonačelnika Vojka Obersnela Rijeka ne bi bila grad kakav je bez riječkog Sveučilišta.
Iznoseći pak sve uspjehe Sveučilišta u proteklih godinu dana rektor prof.dr. Pero Lučin istaknuo je da smatra kako Sveučilište može biti zadovoljno i ponosno s onime što je do sada napravilo, no ipak smatra da se može i više, bolje i brže.
Svečana sjednica Senata bila je prilika i za uručenje niza zahvalnica, ali i dodjele počasnog zvanja i titule professor emeritus za 2015. koja je pripala Vinku Kandžiji s Ekonomskog fakulteta, Mati Sršenu s Građevinskog te Miljenku Uraviću s Medicinskog fakulteta. Dobitnici zahvalnica umirovljeni su redoviti profesori: Žarko Violić, Bruno Grbac, Vinko Kandžija, Igor Brajdić, Ivan Vrkljan, Mira Ćuk, Eris Materljan, Žarko Mavrić, Jasminka Rupčić, Miljenko Uravić te Jasna Peter Katalinić, dok su u trajno zvanje redovitih profesora izabrani: Mile Pavlić, Branko Šestan, Jasminka Pavelić, Željka Crnčević Orlić, Dinko Vitezić, Gordana Zamolo, Nikica Gabrić, Željko Reiner, Maja Krašević, Damir Miletić, Elvira Mustać, Lada Badurina, Nenad Smokrović, Marija Kaštelan – Mrak, Dean Crnković i Nenad Hlača. Ujedno su dodijeljene i rektorove nagrade za izvrsnost koje su dobili: Kristina Habunek, Ivana Pajković, Nika Čunović, Josipa Ždravac, Kruno Topolski, Daniel Brusić, Domagoj Vučić, Katarina Balen, Iva Parenta, Sandra Kvaternik, Sandra Crnko, Ivan Pribanić, Viktor Jurčić, Ivona Jerbić i Hana Grubišić – Krmpotić, dok su rektorove nagrade za studentski stručni, znanstveni i umjetnički rad dobili: Lara Saftić, Erol Šehu i Monika Rajkovača, a studentom volonterom proglašena je Andreja Matošević. Studentom aktivistom proglašen je Diego Sušanj, a rektorova nagrada za sport pripala je Ani Matković, dok je zahvalnicu za izniman doprinos studentskom aktivizmu dobila Ema Karmelić.
Najavljujući kako Sveučilište u narednoj godini očekuje još više izazova rektor je istaknuo da se čim prije mora pokrenuti Centar za cjeloživotno učenje i doktorska škola, no kao najvažniji projekt za ovaj kraj i za Sveučilište apostrofirao je integraciju s KBC-om i osnivanje sveučilišne bolnice.
– Usprkos dugogodišnjoj tradiciji i značajnim dometima riječke medicine, riječko zdravstvo je u krizi. Posebno zabrinjava zaostajanje u razvoju kliničkih medicinskih znanosti, čemu svakako negativno doprinosi narušavanje sustava vrijednosti i sustavno kršenje temeljnih akademskih načela u radu i razvoju sveučilišne bolnice. Zbog nedostatnog ulaganja i loše kadrovske politike Rijeka zaostaje i u onim segmentima vrhunske kliničke medicine u kojima je nekada predvodila. Sveučilišna bolnica strateško je pitanje za riječko zdravstvo i za ovo Sveučilište i tu nam je potrebna snažna potpora lokalne i županijske vlasti. Principi su nam uglavnom svima poznati, samo ih se trebamo pridržavati i puno više raditi na ostvarenju ciljeva zacrtanih u našim strategijama. Uz sveučilišni Kampus, sveučilišna bolnica mora biti jamstvo razvoja riječkog Sveučilišta i riječke medicinske znanosti, struke i zdravstvene industrije. Moramo biti kritični i prema sebi samima i priznati da nismo radili ono što se od nas očekivalo i očekuje, upozorio je rektor.
Ujedno je istaknuo da još jednom želi upozoriti političare i širu javnost da vremena više nemamo i da moraju iskoristiti pamet sveučilišta, jer će u protivnom posljedice biti sve drastičnije i ogledati se u odlasku mladih i školovanih ljudi.
Posebno je izrazio i zabrinutost zbog razine financiranja istraživanja, koje nije dostatno, a razvoj istraživačkih karijera skoro je zaustavljen te je dodao da danas na Sveučilištu radi dvije tisuće zaposlenih te studira 17 tisuća studenata, od kojih polovica dolazi izvan Primorsko-goranske županije, a od toga živi skoro pet tisuća riječkih obitelji.
