Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 19° 3
Sutra: 19° 19° 3
16. rujna 2019.
Zamjenica PGŽ župana

Marina Medarić: 'Regija Kvarner nije zamišljena za masovni turizam. Zato i rastu rezultati u pred i posezoni'

Marina Medarić: 'Regija Kvarner nije zamišljena za masovni turizam. Zato i rastu rezultati u pred i posezoni'
Marina Medarić: 'Regija Kvarner nije zamišljena za masovni turizam. Zato i rastu rezultati u pred i posezoni'
Autor:
Objavljeno: 8. rujan 2019. u 12:03 2019-09-08T12:03:59+02:00

Ulaganjem u kvalitetu turističke ponude s naglaskom na autohtoni doživljaj, tradiciju, kulturno i prirodno bogatstvo, te razvoemj zdravstvenog turizma, postigli smo značajan rast dolazaka u predsezoni i posezoni gdje je broj noćenja u zadnjih osam godina porastao gotovo 90 posto. Također bilježimo trend rasta popunjenosti u najvišoj kategoriji smještaja

Zamjenica župana Marina Medarić u svom resoru pokriva društvene djelatnosti u najširem smislu - od školstva i zdravstva do turizma, ali i pomorskog dobra. No, bliske su joj i otočne teme s obzirom da dolazi sa Cresa. Ovoga puta razgovarali smo o trendovima u turizmu, te novim razvojnim projektima u Primorsko-goranskoj županiji.

Iza nas je turistička sezona za koju su se mogle čuti različite ocjene - od uspjeha do podbačaja. Iz vaše perspektive, kako ocjenjujete sezonu na Kvarneru, te što Županija u narednoj godini još može učiniti na svojim projektima da broj turista bude još veći?

- Mislim da nemamo razloga biti nezadovoljni. Kvarnerski turizam zadnjih je pet godina ostvarivao stalni rast, ulagalo se u kvalitetu smještajnih kapaciteta, brendiranje destinacije i turističkih proizvoda. Nije nam bio cilj dalje povećavati brojke nego kvalitetu i to smo postigli. Naime i u našoj Strategiji razvoja turizma glavni je naglasak stavljen na održivi razvoj. Regija Kvarner nikada nije težila postati destinacija za masovni turizam koncentriran kroz dva, tri ljetna mjeseca.

Ulaganjem u kvalitetu turističke ponude, kreiranje turističkih proizvoda s naglaskom na autohtoni doživljaj, tradiciju, kulturno i prirodno bogatstvo ovoga kraja, ulaganjima i razvoj zdravstvenog turizma, postigli smo značajan rast dolazaka u predsezoni i posezoni gdje je broj turističkih noćenja u zadnjih osam godina porastao gotovo 90 posto. Također bilježimo trend rasta popunjenosti u najvišoj kategoriji smještaja. Kapaciteti s četiri ili pet zvjezdica prvi se pune, postižu bolje cijene i duže su popunjeni od nižih kategorija. I ovaj srpanjski pad o kojem se tako puno polemizira, a na Kvarneru je to bio minus od 3 posto u dolascima i 2 u noćenjima, prema analizama TZ Kvarnera, dogodio se u niže kategoriziranom smještaju. U isto vrijeme obiteljski smještaj s pet zvjezdica u srpnju bilježi rast od 35 posto, kampovi najviših kategorija 18 posto, dok hoteli s pet zvjezdica za prvih sedam mjesecu bilježe rast od pet posto. U istom razdoblju smještaj s tri zvjezdice ostvario je 4 posto manje noćenja, a onaj još jednu kategoriju niži čak 12 posto.

Mi smo i Pet Friendly

 Puno se govori o projektu Kvarner Family, kakvi su tu rezultati?

- Zadovoljni smo s pokazateljima jer su domaćinstva s oznakom Kvarner Family za 30 posto bolje popunjena. Kroz projekt Kvarner Family pokrenuli smo i kreditnu liniju kroz koju je odobreno više od 60 kredita u vrijednosti od 5 milijuna kuna za podizanje kvalitete smještaja. Očito je to bila dobro prihvaćena i dobrodošla inicijativa među iznajmljivačima, a rezultat je taj da smo u 2016. godini imali 1.800 objekata u obiteljskom smještaju s 4 zvjezice te svega 143 objekta s najviših 5 zvjezdica. Već dvije godine kasnije, situacija je bila bitno bolja jer je broj objekata najviših kategorija narastao za preko tisuću. Kvarner Family danas je prepoznatljiv brend u koji je uključeno više od 550 objekata koji nude smještaj standardizirane kvalitete, a od toga ih čak 60-ak nosi oznaku Pet Friendly kao znak da su dobrodošli i kućni ljubimci, a 30-tak objekata prilagođeno je potrebama ljubitelja aktivnog odmora te nose oznaku Bike Friendly i Hike Friendly. Naime naša Županija ima sve preduvjete da privuče turiste koji žele aktivan odmor jer imamo kilometre biciklističkih i planinarskih staza, šetnica, a Gorski kotar tu ima najviše potencijala kao i prostora za turistički rast.

Velika su i konstantna ulaganja u pomorsko dobro - možete li pobrojati što je sve u zadnjih godinu odrađeno, koliko je uloženo i što će se konkretno još ulagati do kraja mandata?

- Ne pretjerujem kada kažem da smo u povijesno najvećem investicijskom zamahu gradnje i uređenja naših luka i lučica. Samo tijekom ove i prošle godine započeto je ili dovršeno gotovo 217 milijuna kuna vrijednih projekata u lučku infrastrukturu. U ovoj i sljedećim godinama planiramo pokrenuti projekte dogradnje luka Punat, Rovenska i Susak, zatim sanaciju Vele Rive u luci Mali Lošinj te druge projekte sukladno razvojnim planovima što ovisi o zatvaranju financijske konstrukcije i osiguranju potrebnih financijskih sredstava za njihovu realizaciju. Računamo naravno i nadalje na europska sredstva. Imamo nekoliko projekata koje planiramo prijaviti za sufinanciranje iz europskih EU fondova. To je projekt dogradnje luke Baška vrijedan 38 milijuna kuna, luke Mrtvaška vrijednosti 45 milijuna kuna. Luku Rab i luku Martinšćica prijavit ćemo na drugi javni poziv za sufinanciranje unapređenja lučke infrastrukture u funkciji obalnog linijskog pomorskog prometa, koji je raspisan u srpnju ove godine i otvoren je do 30. studenog 2020. godine u okviru kojega se dodjeljuju bespovratna sredstva u iznosu od 509 milijuna kuna, od čega je 85 posto europski, a 15 posto udio RH. Dio projekata je već prijavljen dok su preostali u izradi završne dokumentacije potrebne za prijavu, tako da se može očekivati da će biti premašen iznos dobiven 2018. godine od 100 milijuna kuna. Naime, upravo činjenica da smo sve natječaje dočekali sa spremnom dokumentacijom, dovela je našu Županiju u poziciju da imamo daleko najviše ulaganja u lučku infrastrukturu u odnosu na druge jadranske županije.

Nebrojeno puno zahvata u luke

Kada me pitate za dovršene projekte, u prošloj godini kao najveće mogu istaknuti izgradnju sekundarnog lukobrana i produženje operativne obale u luci Klenovica, dogradnju operativnog mola i trajektne rampe u luci Susak, izgradnju luke Kraljevica – lučki bazen Carovo, rekonstrukciju luke otvorene za javni promet lokalnog značaja – luke Selce, proširenje trajektnog pristaništa Mišnjak, a u tijeku su radovi na sanaciji i rekonstrukciji luke Melak u Loparu. Započela je dogradnja luke otvorene za javni promet županijskog značaja – luke Crikvenica za što su dodijeljena bespovratna sredstva u iznosu od 32 milijuna kuna, a nakon završetka turističke sezone kreću radovi rekonstrukcije i dogradnje zapadnog dijela luke Cres za što su osigurana bespovratna sredstva u iznosu od 34,3 milijuna kuna. Krećemo i u sanaciju i produženje postojećeg pristana luke Unije – II. faza za što su nam dodijeljena bespovratna sredstva u iznosu od 34.2 milijuna kuna. U 2019. godini pokrenuti su još i veći projekti izgradnje lukobrana i obale u luci Povile, sanacija dijela gradske rive u Malinskoj, dogradnja obale i izgradnja obalne šetnice u Mošćeničkoj Dragi. Ukupna vrijednost samo ta tri projekata iznosi 31,6 milijuna kuna. Vjerojatno sam nešto i zaboravila, jer kao što vidite gotovo da nema luke ili lučice u našoj Županiji gdje nismo gradili ili započeli s investicijama.

Ove godine obilježava se i dvadeseta obljetnica osnivanja županijskih lučkih uprava. Kakva je opća ocjena razvoja?

- Taj se sustav sve te godine razvijao, unapređivao, rastao prostorno, kadrovski i financijski, te je bez sumnje danas jedan od najuređenijih sustava hrvatskih obalnih županija. Do danas je broj luka kojim upravlja naših osam županijskih lučkih uprava povećan na 103, od početnih 55. Svjesni smo da je dobro organiziran lučki sustav u funkciji prometne povezanosti otoka i priobalja, razvoja nautičkog turizma, ali i očuvanja tradicije, načina života uz more. Nove obale, lukobrani, vezovi, uređena lučka infrastruktura, sve je to obilježilo proteklih 20 godina. Realizacija svih tih projekata rezultat je dobro osmišljene razvojne politike, pripremljenih strateških i provedbenih dokumenata, te dobre suradnje s jedinicama lokalne samouprave i resornim ministarstvom.

Novi Vinodolski - novi DZ

Pokrivate društvene djelatnosti u cjelini - ima li novosti i u sektoru zdravstva i školstva, koje su velike investicije u tijeku ili u planu?

- Kada sam u vašem prethodnom pitanju istaknula snažan investicijski iskorak u lučku infrastrukturu, ništa manji intenzitet nije i naših ulaganja u sektore zdravstva i školstva, a traje već niz godina. Županija je osnivač osam zdravstvenih ustanova: Dom zdravlja PGŽ, Zavod za hitnu medicinu PGŽ, Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ, Thalassotherapia Opatija, Thalassotherapia Crikvenica, Psihijatrijska bolnica Rab, Lječilište Veli Lošinj i Ljekarne Jadran. Sve te ustanove pozitivno posluju, a kontinuiranim ulaganjima značajno smo poboljšali standard i kvalitetu usluga i dostupnost zdravstvene zaštite, pogotovo kada je riječ o našim ustanovama na otocima. I u ovom trenutku imamo u tijeku niz kapitalnih projekata kao što je izgradnja novog Doma zdravlja u Novom Vinodolskom, sanaciju zgrade Fizijatrije u opatijskoj Thallassotherapiji itd. Pripremamo i projektnu dokumentaciju za rekonstrukciju i nadogradnju objekta Istra u Thalassotherapiji Crikvenica čime ćemo značajno povećati smještajne kapacitete. Nakon što smo završili obnovu svih bolničkih paviljona u Psihijatrijskoj bolnici Rab, sada upravo krećemo u 6. fazu, dovršetak preostalih unutarnjih radova. U tijeku je i treća faza projekta revitalizacije Lječilišta Veli Lošinj, a radi se o rekonstrukciji i nadogradnji objekta parka 2 i aneksa kuhinje. U tijeku su i radovi na uređenju okoliša.

Škole i EU projekti

Kada su u pitanju ulaganja u školstvo, samo u ovom trenutku imamo preko 60 milijuna kapitalnih investicija. Najveća je započeta dogradnja i rekonstrukcija osnovne škole u Dražicama i izgradnja sportske dvorane, što je vrijednost od 40 milijuna kuna. Započeli su i 12 milijuna kuna vrijedni radovi na dogradnji osnovne škole u Matuljima, krećemo s izgradnjom sportske dvorane Medicinske škole i čekamo građevinsku dozvolu za dogradnju osnovne škole u Rabu. Kroz prijavu za Regionalne centre kompetentnosti, a taj su status dobile tri naše srednje škole, opatijska Ugostiteljska te Elektro i Medicinska škola u Rijeci, očekujemo povući 38 milijuna kuna koje ćemo uložiti u uređenje i opremanje tih školskih ustanova. Kao što vidite, jako se puno gradi i ulaže kako u ustanove zdravstva tako i školstva po cijeloj Županiji čime se značajno podiže standard i kvaliteta usluga te uvjeti školovanja naša djece.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.