RIJEKA   Opasne kemikalije u Dini Petrokemiji država ne da treba zbrinuti u najhitnijem mogućem roku, nego je to već odavna morala i trebala učiniti – komentirala je omišaljska načelnica Mirela Ahmetović najnoviji razvoj događaja u Dini, gdje bi četiri tone otrovnog klora i stotinjak tona drugih potencijalno opasnih spojeva ponovno moglo ostati bez ikakva nadzora, nakon što je stečajna upraviteljica Dine Marija Ružić predala Trgovačkom sudu zahtjev za obustavom stečajnog postupka zbog nedostatka sredstava za njegovu provedbu.

Ružić je, podsjećamo, zahtjev za obustavu stečajnog postupka uputila zbog toga što za njegovu provedbu nedostaje 21 milijun kuna, što se ne mogu namaknuti prodajom imovine Dine Petrokemije, a ta su sredstva u prvom redu potrebna upravo za zbrinjavanje opasnih kemikalija u pogonima, kao i za osiguranje vatrogasnih dežurstava u Dini. Kako je u međuvremenu Primorsko-goranska županija zaključno s 30. rujna prestala financirati rad dežurnih vatrogasnih ekipa, više je nego izgledno da će opasne tvari u Dini ponovno ostati bez ikakva nadzora. S obzirom na to da  pogoni u kojima su uskladištene kemikalije već godinama nisu održavani, time se povećava i opasnost od njihova istjecanja u okoliš i potencijalna ugroza zdravlja okolnog stanovništva.

Hitna sanacija

Načelnica Općine Omišalj ističe kako smatra da stanovništvo još uvijek nije izravno ugroženo, ali i upozorava na zakonske obveze države kada je u pitanju uklanjanje opasnog otpada, koje do sada iz nepoznatih razloga nisu provedene.

– Prije godinu dana smo i ja i župan Zlatko Komadina zatražili od Ministarstva zaštite okoliša i drugih nadležnih državnih tijela da pristupe zbrinjavanju opasnih kemikalija. Ponovili smo svoje zahtjeve u veljači kada su inspekcijske službe utvrdile kako više nije riječ o sirovini, nego o opasnom otpadu, očekujući da će pristupiti hitnoj sanaciji, no to se nije dogodilo. Država je morala zbrinuti opasan otpad, to je stvar poštovanja zakona, a ne nečije odluke ili dobre volje – rekla je Ahmetović, podsjetivši kako je predstavnik Ministarstva zaštite okoliša Hrvoje Buljan na sjednici županijske Skupštine održanoj krajem ožujka najavio kako će hitno zbrinjavanje opasnog otpada biti obavljeno u roku od trideset dana.

– Uvjet za to bio je da tadašnji direktor Dine Fabio Giacometti uputi takav zahtjev Ministarstvu, što je on i učinio istoga dana, a zahtjevu se pridružila i Općina Omišalj i županija. Kako vidimo, od tada je prošlo pola godine, a Ministarstvo nije poduzelo ništa, iako je po zakonu dužno to učiniti – ističe Ahmetović. 

Poštovanje zakona od Ministarstva i Fonda u više je navrata tražio i županijski Stožer zaštite i spašavanja, potvrdio je zamjenik načelnika Stožera Goran Petrc.

– U slučaju da onečišćivač ne može osigurati sanaciju onečišćenja, a u slučaju Dine Petrokemije evidentno je da ne može, to postaje obveza države. U tom smislu obavijestili smo Ministarstvo zaštite okoliša, Fond i sve nadležne službe, jednako kao i o prestanku dežurstva vatrogasaca, koje je županija prestala financirati od 30. rujna, kada završava sezona povećane opasnosti od požara na otvorenom prostoru. Županijsko državno odvjetništvo također je uputilo zahtjev Fondu za zaštitu okoliša, da kao tijelo Ministarstva zaštite okoliša nadležno za provedbu sanacije postupi u skladu sa Zakonom. U ovom slučaju apsolutno je jasno tko je zadužen za sanaciju – rekao je Petrc.

Ignoriranje zakona

Na upit što će Stožer i županija i u kojem roku poduzeti budu li se  državne institucije i dalje oglušivale na zakonske dužnosti, Petrc odgovara kako »prema zakonu, Stožer i županija nemaju daljnje ovlasti«.

– U kontaktu smo sa stečajnom upraviteljicom, pratimo situaciju i poduzet ćemo što možemo u skladu sa zakonskim propisima, ali i interesom okolnog stanovništva – rekao je Petrc, ne precizirajući što Stožer i županija konkretno mogu i kane poduzeti. 

Upit o (ne)zbrinjavanju opasnih tvari iz Dine uputili smo Fondu za zaštitu okoliša, kao instituciji nadležnoj za provedbu zbrinjavanja, pokušavajući saznati koje će mjere i kojem roku poduzeti.Iz Fonda su, umjesto odgovora, telefonom poručili kako je upit preuzelo Ministarstvo zaštite okoliša, koje će odgovore poslati do kraja radnog dana u utorak, no do zaključenja ovog broja nikakav odgovor nije stigao, što očito još jednom pokazuje nonšalantan stav odgovornih u ministarstvu prema potencijalnoj opasnosti koja prijeti stanovništvu Omišlja i drugih naselja u okolici Petrokemije. 

Javno zdravstvo 

Iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo (NZJZ) PGŽ-a  navode kako kontinuirano prate utjecaj Dine na okoliš, te da projekcije pokazuju kako nema izravne opasnosti izvan kruga postrojenja.

– Kroz čitavo razdoblje koncentracije anorganskih klorida i amonijaka u zraku su izrazito niske i kreću se oko 5 µg/m3, što je daleko ispod odgovarajućih graničnih vrijednosti, i može se pripisati prirodnim razinama, s obzirom da se ovi plinovi normalno nalaze u atmosferi, kloridi kao dio morskog aerosola, a amonijak kao produkt razgradnje biološkog materijala. Eventualno povećanje koncentracija ovih spojeva ukazivalo bi na nekontrolirano istjecanje plinova koji se sada nalaze u spremnicima pod tlakom.

Iako se u Prvom svjetskom ratu elementarni klor u nekoliko navrata koristio kao bojni otrov, zbog diskutabilnog učinka i činjenice da je 2,5 puta teži od zraka, vrlo brzo je zamijenjen raznim derivatima klora. Za ilustraciju, trenutne koncentracije anorganskih klorida u zraku izražavaju se u ppb (dio na milijardu), a kod incidenata mogu porasti do razine ppm (dio na milijun). Dosizanje smrtonosnih koncentracija od 1% u vanjskoj atmosferi nije moguće, osim eventualno u zatvorenim prostorima ili neposredno na samom izvoru istjecanja plina, tako da realno ne postoji opasnost takvih razmjera. Ovakvi zaključci temelje se na postojećim projekcijama disperzije onečišćenja u slučaju incidenata iz kojih proizlazi da se ne očekuju štetne posljedice po zdravlje ljudi na udaljenosti većoj od 600 metara od samog spremnika, odnosno takvo onečišćenje zadržalo bi se unutar postrojenja Dine. Unatoč tome, mišljenja smo da je potrebno čim prije pristupiti postupku zbrinjavanja ovih plinova i ostalih kemikalija koje se nalaze u pogonu, tim više što mnogi od njih nisu otpad nego vrijedne sirovine koje se mogu preprodati ili makar besplatno ustupiti industriji koja ih koristi – stoji u dopisu iz NZJZ-a.