Sjednice Koordinacijskog odbora Grada Rijeke za borbu protiv ovisnosti

”Legal highs”: Hrvatska uvodi generičke liste za nove droge?

Barbara Čalušić

I u Hrvatskoj se sumnja na smrtne slučajeve uslijed konzumiranja novih droga, pa bi se uvođenjem generičke liste opijata, prema mišljenju  Sanje Mikulić iz Ureda za suzbijanje zlouporabe droga, takav vid zlouporabe droge poznate i kao »legal highs« stavio pod kontrolu



RIJEKA Nove droge koje se prodaju putem interneta i smart shopova, jedan su od najnovijih trendova zloupotrebe droga s kojima se susreće vladin Ured za suzbijanje zlouporabe droga, rečeno je na jučerašnjoj sjednici Koordinacijskog odbora Grada Rijeke za borbu protiv ovisnosti. Kako su istaknule Sanja Mikulić i Josipa Lovorka Andreić iz Ureda za suzbijanje zlouporabe droga, ovaj trend zlouporabe opojnih sredstava prisutan je već nekoliko godina i u Hrvatskoj, a velik problem u borbi protiv ovakvog vida zlouporabe opojnih droga predstavlja činjenica što ove tvari nisu pod zakonskom kontrolom.


Primjer Poljske


Naime, u sintetskoj strukturi ovakvih tvari koje se prodaju putem interneta i u smart shopovima najčešće se mijenja jedna molekula kojom se izbjegava zakonska kontrola dok je učinak isti poput ilegalnog sredstva, primjerice marihuane. Poznate još kao i »legal highs«, predstavljaju velik problem u cijeloj Europi, a među zemljama koje prednjače u njihovoj zlouporabi na vrhu se nalazi Poljska. U Poljskoj je zabilježen i velik broj smrtnih slučajeva od novih droga te su uvedene drastične kazne.



Institut »Ruđer Bošković« proveo je istraživanje otpadnih voda u Zagrebu kojim su dobiveni novi podaci o trendu korištenju droga. Ispitivani su urinarni biomarkeri i prisutnost odabranih uzroka droga u otpadnim vodama, pri čemu se ispitivalo šest vrsta droga te metadon i kodein. Istraživanje je pokazalo da potrošnja marihuane i amfetamina kontinuirano raste, a heroina pada.




Drugo istraživanje među mladima starijim od 16 godina pokazalo je da je više od dvadeset posto mladih koristilo inhalate poput ljepila i raznih otapala. Prema riječima Sanje Mikulić, ovaj je podatak prilično iznenađujući budući da se već neko vrijeme smatra da je zlouporaba ovih sredstva prilično »out« među mladima.



Prema riječima Sanje Mikulić, i u Hrvatskoj se sumnja na smrtne slučajeve uslijed konzumiranja novih droga, a razmišlja se o uvođenju generičke liste opojnih sredstava kojim bi se ovakav vid zlouporabe droge i u Hrvatskoj stavio pod kontrolu. Kolike su dimenzije ovog novog trenda u zlouporabi droga, dovoljno svjedoči činjenica da je samo 2011. u Hrvatskoj otkriveno 37 novih tvari dok je u ovoj godini u cijelom svijetu zabilježeno čak 30 novih derivata.


Broj novopridošlih ovisnika u programima liječenja u 2012. godini iznosio je 1.120 osoba dok u ukupnom broj participiraju opijatski ovisnici sa čak 80 posto.


– Ured svake godine radi procjenu zlouporabe droga, a ona pokazuje stvarni broj osoba kod kojih postoji problematična zlouporaba droga. Ovi podaci trebali bi poslužiti kod izrade programa. Zasad je većina programa fokusirana na opijatske ovisnike dok se manje prepoznaju ovisnici o kanabisu i kokainu. Procjena je da imamo između 8.000 i 14.000 problematičnih ovisnika od čega ih intravenozno uzima drogu od 1.000 do 1.800, kazala je Mikulić.


Istra prva, PGŽ peti


Na prvom mjestu po stopi broja ovisnika je Istarska županija dok se PGŽ nalazi na petom mjestu. U Hrvatskoj sedam županija ukupno ima veći broj registriranih ovisnika od prosjeka.


– U 2012. godini od droge je umrlo 165 osoba, od toga 36 zbog predoziranja. Velik problem pritom je da se samo 25 posto ovisnika predoziralo heroinom, a ostalo metadonom što je jako zabrinjavajuća pojava i pokazatelj slabe kontrole nad metadonom koji dijelom završava na crnom tržištu, upozorila je Mikulić.


U 2012. godini zabilježeno je 7.300 kaznenih djela vezanih uz droge. Trećinu čine složeniji oblici zlouporabe dok je ostatak vezan uz posjedovanje. Izmjene Kaznenog zakona kojima se posjedovanje za osobnu uporabu mijenja iz kaznenog djela u prekršaj prema njezinim riječima nije povećalo konzumaciju, no osim novčane kazne, prekršajni sudovi vrlo rijetko određuju mjeru liječenja što je još jedna od odredbi izmijenjenog zakona.