Javna rasprava o Rijeci kao europskoj prijestolnici kulture 2020.

Kultura kao razvojni prioritet

Kim Cuculić

Rijeka je jedini hrvatski grad koji je dosad jasno definirao svoje sudjelovanje u toj utakmici, a želja nam je da to bude kandidatura cijelog grada – svih njegovih građana, predstavnika civilnog društva, sveučilišta, udruga i institucija u Rijeci. Mislim da je riječ o dobroj i poticajnoj inicijativi, koja može pridonijeti međunarodnoj vidljivosti grada, poboljšati kulturnu infrastrukturu te poticati partnerstva i suradnju s drugim sektorima, poput gospodarstva i turizma. Kandidaturom Rijeke za Europsku prijestolnicu kulture želimo stvoriti novu sinergiju grada – istaknuo je Obersnel



RIJEKA Javna rasprava o projektu Rijeka – Europska prijestolnica kulture 2020. održana je jučer u vijećnici Grada Rijeke. Uvjet za kandidaturu Rijeke je skori ulazak Hrvatske u Europsku uniju, a prednost u odnosu na ostale hrvatske gradove koji se namjeravaju kandidirati je što Rijeka jedina ima usvojenu Kulturnu strategiju.


Kako je u uvodnom dijelu rasprave podsjetio gradonačelnik Vojko Obersnel, procedura je takva da će Ministarstvo kulture 2014. objaviti poziv za podnošenje prijava svim zainteresiranim gradovima. Oni će u roku od deset mjeseci morati prezentirati općeniti program za Europsku prijestolnicu kulture, a zatim će 2015. izborna komisija od deset članova (European panel) ocjenjivati i birati kandidature gradova koji ulaze u uži izbor. Izabrani gradovi dorađivat će svoje kandidature, a 2016. godine Vijeće ministara EU službeno će proglasiti dva grada Europskom prijestolnicom kulture. U 2020. slijedi provođenje projekta EPK.


– Rijeka je jedini hrvatski grad koji je dosad jasno definirao svoje sudjelovanje u toj utakmici, a želja nam je da to bude kandidatura cijelog grada – svih njegovih građana, predstavnika civilnog društva, sveučilišta, udruga i institucija u Rijeci. Mislim da je riječ o dobroj i poticajnoj inicijativi, koja može pridonijeti međunarodnoj vidljivosti grada, poboljšati kulturnu infrastrukturu te poticati partnerstva i suradnju s drugim sektorima, poput gospodarstva i turizma. Kandidaturom Rijeke za Europsku prijestolnicu kulture želimo stvoriti novu sinergiju grada – istaknuo je Obersnel.




Pročelnik Odjela za kulturu Ivan Šarar kazao je da je riječ o početku javne rasprave, a do prijavljivanja Rijeke na natječaj tijekom jeseni ove godine bit će održane i druge javne rasprave, kao i razgovori s ciljanim skupinama, no očekuje se da inicijativa krene i od onih koji se žele uključiti. Na prednosti i nedostatke projekta EPK ukazali su Airan Berg, umjetnički direktor projekta Linz – Europska prijestolnica kulture 2009. i Mitja Čander, umjetnički direktor projekta Maribor – Europska prijestolnica kulture 2012.


Čander je podsjetio da su o kandidaturi Slovenije odlučili država i tim domaćih eksprerata, dok su se propozicije u međuvremenu promijenile pa će o kandidaturi Rijeke odlučivati nezavisni međunarodni stručnjaci. Slovenija se kandidirala 2007. godine, međutim zbog recesije se koncept morao mijenjati i budžet je bitno smanjen. Maribor se zbog toga našao u velikim teškoćama, a pojavile su se i tenzije između lokalne i državne politike. No, u konačnici se ovaj projekt Mariboru na mnoge načine isplatio. Vezano uz riječku kandidaturu, Mitja Čander savjetovao je da se kulturu predstavi kao jedan od razvojnih prioriteta, jer je na taj način moguće i dobiti sredstva iz europskih fondova.


Airan Berg kazao je da dobivanje titule Europske prijestolnice kulture potiče veliki proces promjena i da Rijeka, ukoliko dobije kandidaturu, više neće biti ista. Berg se zatim osvrnuo na umjetnički, politički i financijski aspekt EPK, istaknuvši da je za ovaj projekt potrebno animirati različite dijelove populacije, rekavši da je kultura moćno sredstvo okupljanja ljudi.