Izložba je najavljena u galerijskom prostoru, u pauzi postavljanja radova / Foto S. JEŽINA
Izložbu čine radovi iz fundusa MMSU-a te oni pozvanih umjetnika, a nastavlja se na izložbu »Industrijski krajolik«, održanu u MMSU-u 2005. godine. Riječ je o jednom od posljednjih projekata u sadašnjem prostoru MMSU-a
RIJEKA Umjetnički radovi posvećeni deindustrijalizaciji pretopljenoj s pretvorbom i privatizacijom, što su procesi koji su višestruko utjecali na pitanje rada i radnog sustava uopće, sačinjavaju novi, jedan od posljednjih projekata riječkog Muzeja moderne i suvremene umjetnosti na njegovoj staroj adresi prije preseljenja u H-objekt bivše tvornice »Rikard Benčić«. Izložba nosi naziv »Iz trbuha diva«, prema radu Luize Margan iz 2013. godine o upitnom statusu brodogradilišta »3. maj«, a njeno otvorenje zakazano je za večeras u 20 sati, kao zasad misteriozan performans.Najavljeno je to na jučerašnjoj konferenciji za novinare u MMSU-u, na kojoj su projekt predstavili kustosica izložbe Ksenija Orelj, ravnatelj MMSU-a Slaven Tolj te autori Marijan Crtalić, Marin Lukanović i Marko Marković.
Umjetnici iz zbirki MMSU-a: Darko Bavoljak, Dušan Džamonja, Sergije Glumac, Edo Kovačević, Pawel Kowzan, Mila Kumbatović, Zlatko Kutnjak, Gabriele Mucchi, Nadija Mustapić & Marin Lukanović, Rene Rusjan, Vjekoslav Parać, Sava Šumanović, Romolo Venucci.
Pozvani umjetnici: Marijan Crtalić, Boris Cvjetanović, Matija Debeljuh, Josip Pino Ivančić, Harun Farocki, Alen Floričić, Mikhail Karikis & Uriel Orlow, Zlatko Kopljar, Siniša Labrović, Kristina Leko, Luiza Margan, Marko Marković, Jenny Perlin, Goran Škofić.
Izložbu čine podjednako radovi iz fundusa Muzeja, kao i oni pozvanih umjetnika, nastavljajući se na izložbu »Industrijski krajolik«, održanu u MMSU-u 2005. godine. Radovi nisu u specifičnom žanru, objasnila je Orelj, budući da ih ima izravno angažiranih pa sve do poetičkih i alegorijskih. Razni su i mediji, pa tako ima skulptura i instalacija, kao i zvučnih radova i performansa.Radovi triju umjetnica svojevrsna su referenca izložbe, ujedno uz naznaku da je umjetnički prostor o kojem je ovdje riječ obično bio rezerviran za muškarce. No Mila Kumbatović sa svojim aluzivnim skulpturama, Luiza Margan sa svojom instalacijom i Jenny Perlin s filmom »Upornost i kako je razviti« iz 2003. to mijenjaju.
– Izložba je i komparativna priča između različitih modela rada, okoliša, sustava, a napravljena je s minimalnim budžetom i uz participaciju umjetnika bez nekih naknada – zaključila je Orelj.Lukanović je predstavio film koji je snimio s Nadijom Mustapić 2008. godine o memoriji T-objekta »Rikarda Benčića«, naručen radi skorog preseljenja MMSU-a. No to se, dakako, nije dogodilo, pa film danas ima neke sasvim nove dimenzije, smatra Lukanović.
Crtalić se predstavlja nagrađivanim projektom »Nevidljivi Sisak – fenomen Željezara«, i to dokumentarnim filmom »Industrijski raj« i fotografijama iz ciklusa »Sadašnjost povijesti«, u funkciji rehabilitacije kulturne baštine grada.
Marković dolazi u Rijeku s fotodokumentacijom performansa iz 2012. godine u kojem se bavi posttranzicijskom stvarnošću rada na temelju dvaju indikativnih splitskih industrijskih slučaja: »Tekstila Uzor« i »Dalmacijavina«.
Izložba ostaje otvorena do 7. rujna u radnom vremenu Muzeja od utorka do petka od 17 do 21 sat te subotom i nedjeljom od 11 do 14 i od 18 do 21 sat.
