Na podnesena izvješća osvrnuo se gradonačelnik Vojko Obersnel, koji smatra da bi izvještaje trebalo ujednačiti te jasnije naznačiti broj posjetitelja i korisnika ustanova. Rekao je da generalno poslovanjem ustanova u kulturi možemo biti zadovoljni. Kad je riječ o problemima HNK-a Ivana pl. Zajca, Vojko Obersnel ističe da će Grad Rijeka, kroz načine koji mu stoje na raspolaganju, pokriti sve gubitke iz prethodnih razdoblja i time osigurati normalno funkcioniranje kazališta. Što se tiče gubitaka, o tome će odgovor dati Ministarstvo financija.

   U pogledu financiranja ustanova u kulturi čiji je osnivač Grad, Obersnel je kazao da su okolnosti takve da je teško očekivati značajnije povećanje gradskog proračuna, pa tako i udjela za financiranje ustanova u kulturi. Stoga je, smatra gradonačelnik, zadaća svih ravnatelja i intendanta da povećaju vlastite prihode – od ulaznica, sponzora i putem natječaja.

   Obersnel je također ukazao na to da se skoro sve ustanove u kulturi suočavaju s problemom neadekvatnih prostora za rad, što je problem koji se ne može riješiti preko noći. Vezano uz to, intenzivno se radi na projektu revitalizacije »Benčića«, koji je postao i državni projekt. Realizacija ovog projekta, do 2020. godine, trebala bi riješiti probleme Muzeja grada Rijeke, Muzeja moderne i suvremene umjetnosti te Gradske knjižnice Rijeka. To što je »Zajc« preuzeo upravljanje HKD-om, Obersnel drži tek djelomičnim rješenjem, dok bi prostor Teatra Fenice predstavio dugoročnije rješenje.

   Nabava knjiga u 2014. bila je za oko 20 posto veća no godinu ranije, zbog realizirane uplate sredstava za nabavu građe iz proračuna Grada Rijeke. Povećana je nabava neknjižne građe za 58 posto. Unatoč tomekratkotrajnom povećanju, nabava građe i dalje doseže jedva 50 posto minimuma propisanog Standardima za narodne knjižnice. Ovom prilikom ravnateljica GKR-a ukazala je na problem nedostatka prostora za rezervno spremište, problematično stanje u Središnjem odjelu te kao prioritet naglasila rješavanje infrastrukture.

   Ravnatelj Muzeja grada Rijeke Ervin Dubrović podsjetio je da je 20. godišnjica muzeja obilježena izložbama »Mornarička akademija«, »Giovanni Rubinich«, »More, kamen, grad – iz likovne zbirke Muzeja grada Rijeke«, a vrhunac izložbenog i izdavačkog programa bio je projekt »Riječka industrijska priča« koji je imao velik odjek i kod publike i u medijima. Posebno je važna i peta po redu izložba »Akvizicije«.

   Muzej grada Rijeke u 2014. godini realizirao je 14 izložbi u svom prostoru, tiskana su tri kataloga izložbi, održane su dvije gostujuće izložbe u drugim muzejima u zemlji i inozemstvu, održano je pet edukativno-kreativnih radionica, digitalizirane su dvije zbirke, otkupljena je muzejska građa, nabavljena zaštitna oprema i oprema za preventivnu zaštitu muzejske građe, a nastavljeno je i s programom informatizacije. Muzejske izložbene i edukativne programe, manifestacije, predavanja i projekcije pogledalo je ukupno 18.174 posjetitelja.

  

Koncept novog MMSU-a

Prema izvješću Slavena Tolja, u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u 2014. godini postavljene su 34 izložbe, koje je pogledalo 24.459 posjetitelja. Održani su i brojni edukativni programi te druga događanja. Kao neke od središnjih programa Tolj je izdvojio izložbe »Socrealiza/m/odernizam« i »Gromače« Otona Glihe, zatim projekt »Spajalica« te program »Penzići kustosi« u okviru projekta »Ekstravagantne godine«. MMSU je posebnu pažnju posvetio razvoju suradničkih projekata i otvaranju muzeja prema lokalnoj zajednici te stvaranju mreže suradnika i partnerstva u zemlji i inozemstvu.

   Slaven Tolj istaknuo je i da je MMSU u razdoblju tranzicije i prelaska u novi prostor u bivšem »Benčiću«.

   – Tijekom 2013. i 2014. godine intenzivno se radilo na konceptu novog muzeja i pripremi dokumentacije za rekonstrukciju dijela »H« građevine u bivšoj tvornici »Benčić« sa svrhom rekonstrukcije i prenamjene tog tvorničkog prostora u muzejski prostor. Dovršeni su idejni i glavni projekt, a sad se radi na izvedbenom projektu. Preseljenje u novi prostor otvorit će nove mogućnosti za rad našeg muzeja – kazao je Tolj.

Vodeće kino

– U prvoj godini rada, 2009., imali smo 19.000 posjetitelja i od tada broj posjetitelja neprestano raste. Broj publike postaje još značajniji u svjetlu činjenice da se naš program ne sastoji od komercijalnih naslova, već isključivo od vrijednih ostvarenja iz povijesti filma i recentne umjetničke filmske produkcije. U Art-kinu je u protekloj godini održano 1.208 javnih projekcija, prikazana su 264 dugometražna filma i 369 kratkometražnih filmova.

   Po broju projekcija i naslova Art-kino Croatia je vodeće art-kino u Hrvatskoj, a po broju publike vodeće gradsko kino. I ove brojke valja sagledati u kontekstu naše programske raznovrsnosti koja vodi brigu o svim dobnim skupinama i različitim interesima naših sugrađana. Izdvojila bih i program »Škola u kinu«, u kojemu je sudjelovalo 7.000 djece. I dok smo s osnovnim školama uspjeli ostvariti izvrsnu kontinuiranu suradnju, preostalo nam je dosta rada na uspostavljanju slične suradnje sa srednjim školama.

   Kad govorimo o financijskom aspektu poslovanja, važno je napomenuti da prihodi od Grada Rijeke čine 68,8 posto budžeta Art-kina, dok smo preostalih 31,2 posto osigurali iz drugih izvora i vlastitih sredstava. Struktura prihoda i rashoda je usklađena i smatramo da je Art-kino ogledni primjer dobrog poslovanja u području kulture. Važno je napomenuti da se Art-kino nalazi u iznajmljenom prostoru i da je potrebno razmišljati o dugoročnom rješenju prostornog smještaja – osvrnula se Mišković, najavljujući novi program – Medijateku, specijalnu javnu filmsku knjižnicu koja će se sastojati od knjižne, periodične i audiovizualne građe. Za ovu je namjenu Grad Rijeka nedavno osigurao prostor te je time ostvaren posljednji preduvjet za pokretanje projekta.

Kazališni diskontinuitet

Riječki lutkari u 2014. sudjelovali su na sedam domaćih i jednom inozemnom festivalu s 20 izvedbi, te je ostvarilo 16 gostovanja s 24 izvedbe. U prošloj godini odigrano je 330 predstava koje je gledalo 40.000 gledatelja. Gradsko kazalište lutaka Rijeka također se suočava s manjkom prostora za rad.   

   Za razliku od ostalih ustanova u kulturi Grada Rijeke, HNK Ivana pl. Zajca u 2014. godini našao se u specifičnoj situaciji. Kako je podsjetio Marin Blažević, nova uprava kazališta naišla je na diskontinuitet u etičkom, estetskom, političkom i poslovnom smislu.

   – Stupanjem na dužnost 1. rujna 2014. godine, nova uprava morala je snositi financijsku odgovornost prethodne uprave. Kao što je poznato, tranzicija je prošla prilično turbulentno. Sezonu smo počeli ranije, što se pokazalo uspješnim. Od početka sezone imamo velik broj rasprodanih predstava, a unatoč skepsi pokazalo se da na predstave dolazi i tradicionalnija publika. Posebna pažnja i pogodnosti uvele su se prema različitim skupinama slabijeg imovinskog stanja i nezaposlenima, a ostvarena je i suradnja s ostalim udrugama čiji članovi imaju pravo na besplatne ulaznice. Povećao se i broj tribina, tematskih okruglih stolova, edukacijskih programa…

   Povećan je broj građanske pretplatničke publike za 190 pretplatnika, odnosno za otprilike 15 posto. Od 1. siječnja ove godine HNK Ivana pl. Zajca preuzeo je koordinaciju programa u HKD-u na Sušaku, čime se povećao i mjesečni broj programa. Dogodila su se i neka nova zapošljavanja u Operi i Drami, a glazbeni i operni program ponudio je veću raznolikost. Dolaze nam novi dirigenti i pjevači i kazalište se obnavlja u svakom smislu – naglasio je Blažević.

   U izvješću za HNK Ivana pl. Zajca kao napomena stoji da je 31. kolovoza 2014. evidentiran gubitak od 4,247.956 kuna, od čega je 1,937.657 kuna ostvareno u 2014. godini. Vezano uz to, Marin Blažević kazao je da se uz podršku Odjela za kulturu i Grada Rijeke krenulo u sanaciju duga, a uskoro bi mogli i javno biti obznanjeni rezultati Državne revizije koja još uvijek nije završila kontrolu poslovanja kazališta