RIJEKA » Obiteljski liječnici pozdravljaju program e-savjetovanja između izabranih doktora obiteljske medicine i bolničkih doktora koji bi u slučaju Kliničkog bolničkog centra Rijeka trebao startati 1. ožujka. Danas će biti održan sastanak obiteljskih i bolničkih liječnika te bi trebali biti poznati liječnici na svakoj od klinika riječke bolnice koji će biti zaduženi za komunikaciju s liječnicima iz primarne zdravstvene zaštite.

  – Zahvaljujući dugoj uspješnoj suradnji sa sanacijskim upraviteljem prof. dr. Davorom Štimcem i zbog njegove spremnosti da sasluša i prihvati kvalitetne i održive prijedloge Koordinacije hrvatske obiteljske medicine za poboljšanje sveukupnog zdravstvenog sustava, dogovoreno je uvođenje novog oblika stručne suradnje između izabranih doktora obiteljske medicine i bolničkih doktora – konzilijaraca, kaže dr. Leonardo Bressan, predsjednik Podružnice KoHOM-a za PGŽ.

  Prema njegovim riječima, praćenjem broja i vrste posjeta u ordinacijama obiteljske medicine, uočeno je nepotrebno puno posjeta, izdavanja uputnica, naručivanja na preglede u KBC Rijeka i posljedično nepotrebno zauzeće resursa u ordinacijama obiteljske medicine, ali i u polikliničkim ambulantama riječke bolnice kad je riječ o stručnim konzultacijama o konkretnim kliničkim pitanjima.

  – Naime, u slučaju nejasnoća, nakon obavljene prethodne obrade na razini primarne zaštite, kada bi izabrani doktor zatražio konzilijarno mišljenje o određenom stručnom problemu, trebao je upisivati i ispisivati uputnicu za odgovarajućeg konzilijarnog bolničkog doktora, potom pokušati naručiti pacijenta u rokovima koji ne bi bili tako kratki i opterećivali liste čekanja.

Potom bi pacijent izgubio cijeli dan u poliklinici da bi bolnički doktor pregledao samu dokumentaciju, ispisivao nalaz i vraćao ponovno pacijenta izabranom doktoru sa zatraženim mišljenjem, objašnjava Bressan i navodi primjer obrade na nuklearnoj medicini gdje se specijalistu zbog određivanja potrebne doze izotopa slalo pacijenta samo da se utvrde njegovi podaci o visini i težini. S tim podacima, ali i brojnim drugim o pojedinom pacijentu raspolaže njegov izabrani liječnik. Sve to bi trajalo predugo i bilo preskupo, a kako ističe Bressan, u ordinacijama obiteljske medicine na takve se posjete odnosi barem deset posto slučajeva dolaska liječniku obiteljske medicine.

  Poseban primjer su i udaljena mjesta u PGŽ-u pa nije bila rijetkost da pacijenti iz udaljenih mjesta poput kvarnerskih otoka sami obilaze bolnice više puta, a sve je to moglo biti riješeno boljom komunikacijom između primarne zdravstvene zaštite i specijalističko-konzilijarne. Na način koji bi od ožujka trebao postati pravilo, riješavali su se u problemi samo u onim slučajevima gdje je postojalo poznanstvo između bolničkog i obiteljskog liječnika.

  Sve bi to svakako moglo smanjiti pritisak na čekaonice, ali i omogućiti bržu komunikaciju i manje gužve. Osim smanjivanja lista čekanja na pojedine preglede i pretrage, na ovaj će se način smanjiti i ukupni troškovi zbog čestog nepotrebnog upućivanja te dupliranje pregleda i pretraga zbog dugih lista čekanja, zaključuje Bressan.