Foto Marko GRACIN
Tad će u more biti postavljeni prvi kesoni kojih je do sada proizvedeno pet od ukupno 45. Paralelno s izgradnjom prvih 400 metara obale, u pripremi je i projekt izgradnje dodatnih 280 metara iz EU fondova
RIJEKA Gradnja novog kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali odvija se u skladu sa zacrtanim rokovima, a veliki posao koji je dosad obavljen bit će dodatno prepoznatljiv za tri mjeseca, jer se krajem studenog očekuje postavljanje prvih kesona u more, što znači da će tada i prve konture nove obale izroniti iz mora. Jedno od najvećih gradilišta na području Rijeke odnosi se na projekt vrijedan 70,58 milijuna eura koliko iznosi vrijednost ugovora o gradnji ukupno 400 metara Zagrebačke obale, koji je potpisan s konzorcijem talijanskih tvrtki u kojem se nalaze Grandi lavori Fincosit, Nuova Co. Ed. Mar. i Impresa di Costruzioni Giuseppe Maltauro.
Natječaj za koncesiju
No, prava vrijednost projekta izgradnje novog kontejnerskog terminala riječke luke je daleko veća, jer cjelinu čini i prometna infrastruktura koju je neophodno izgraditi kako bi terminal bio kvalitetno povezan sa zaleđem. Paralelno se provode pripreme za izgradnju ceste D-403, koja će povezati čvor Škurinje i Zagrebačku obalu, zatim i za gradnju drugog riječkog kolosjeka u Rijeci, te modernizaciju teretnog željezničkog terminala Rijeka, a svi ti projekti mjerljivi su u milijardama kuma.
Lučka uprava Rijeka je dobila odobrenje za projekt rekonstrukcije željezničke stanice Rijeka-Brajdica i izgradnju modernog intermodalnog terminala za ukrcaj/iskrcaj vagona. Investicija je vrijedna 35,56 milijuna eura od kojih je za sufinanciranje putem CEF-a odobreno 30,22 milijuna eura, što čini 85 posto investicije. Potpisivanje ugovora o sufinanciranju s Europskom komisijom očekuje se u listopadu ove godine dok se početak realizacije projekta planira koncem ove ili u prvim mjesecima naredne godine.
Kako ističe ravnatelj Lučke uprave Rijeka Vlado Mezak, izgradnja Zagrebačke obale odvija se u skladu s planovima, a paralelno se priprema i projekt izgradnje dodatnih 280 metara obale. Riječ je o drugoj fazi izgradnje koja predviđa produženje terminala do ukupne dužine pristaništa od 680 metara, čime bi se ostvario kapacitet od 400.000 TEU-a godišnje u prvoj fazi (400 metara), odnosno ukupno 650.000 TEU-a godišnje u trenutku kad terminal bude izgrađen u cijelosti. Procjena vrijednosti izgradnje druge faze za dodatnih 280 metara obalnog zida iznosi oko 70 milijuna eura plus PDV prema projektantskim vrijednostima.
Dva kesona na mjesec
– Mi smo za sufinanciranje putem CEF-a prijavili projekt Rijeka Port upgrading, a riječ je upravo o drugoj fazi Zagrebačke obale. Međutim, realizacija projekta je ocijenjena preuranjenom te nije prihvaćen za sufinanciranje, ali je također preporučeno da se uz određene dopune projekt prijavi na slijedeći poziv CEF-a koji je planiran za kraj ove godine. Ukupna procjena vrijednosti cijelog projekta, koji uključuje izgradnju druge faze Zagrebačke obale te rekonstrukciju teretnog dijela kolodvora Rijeka iznosi 140,33 milijuna eura. Ukoliko projekt bude odobren, ukupno 95,52 milijuna eura financiralo bi se putem putem CEF-a. Kad je riječ o ponovnoj objavi natječaja za koncesiju na kontejnerskom terminalu Zagrebačka obala, planiramo objaviti novi natječaj kada se steknu uvjeti za povezanost terminala sa željezničkom i cestovnom infrastrukturom, što je u obvezi Hrvatskih cesta i HŽ Infrastrukture, ističe Mezak.
Na gradilištu Zagrebačke obale radi se praktično non-stop, posao je organiziran u dvije smjene, a zasad je već proizvedeno ukupno 5 od ukupno 45 divovskih kesona, koji će biti ugrađeni u buduću obalu. Svaki od njih dug je 20,8 metara, širok 11, visok 22,9 metara, te težak do 4.000 tona.
Postrojenje za proizvodnju kesona u moru započelo je s radom početkom lipnja, te bi se svakog mjeseca trebala proizvesti dva kesona. Talijanske tvrtke trenutno upošljavaju oko 40 radnika, a od mehanizacije je najvažnije spomenuti tri angažirana radna broda, ponton, platformu za proizvodnju i dvije dizalice. Trenutno je obavljen veći dio posla na postavljanju šljunčanih stupova (pilota), koje specijalizirani radni brod ugrađuje u postojeće morsko tlo na dubine nerijetko veće od 60 metara. Također je obavljeno oko 80 posto nasipavanja podmorskog temeljnog nasipa, koji je sada izložen opterećenju kako bi se ubrzalo slijeganje tla. Ukupno je predviđeno polaganje oko 1,1 milijuna kubika materijala u temelje budućeg terminala, koji bi po dubini od 20 metara, trebao imati tehničke karakteristike s kakvima se trenutačno ne može pohvaliti niti jedna luka na Jadranu, te omogućiti prihvat najvećih kontejnerskih brodova na svijetu. Najveća vizualna promjena na gradilištu zasad se odnosi na obavljeno rušenje dijela lučkog skladišta na Bratislavskom pristaništu, gdje traje posao rušenja vrha pristaništa nakon čega slijedi jaružanje, uređenje pokosa i temeljnog nasipa za postavljanje kesona, posao koji bi trebao biti završen u svibnju 2017. godine.
Sve navedeno ukazuje kako postoje vrlo dobri izgledi da prva faza Zagrebačke obale (400 metara) bude završena krajem 2017. godine, ali je isto tako razvidno kako je zasad teško preciznije odrediti rokove izgradnje ceste D-403, drugog željezničkog kolosjeka kroz Rijeku, te rekonstrukcije željezničke stanice Rijeka-Teretna za koju je ugovorena izrada projektne dokumentacije.
