Projekti

Kostrensko reciklažno dvorište na korak je do EU novca

Barbara Čalušić

Foto: Roni Brmalj

Foto: Roni Brmalj

Za europska sredstva prijavljeni su vatrogasni dom u Pavekima i energetska obnova zgrade Dječjeg vrtića »Zlatna ribica«, a Projekt reciklažnog dvorišta ušao je u treći krug ocjenjivanja



KOSTRENA Općina Kostrena na natječaje za sredstva europskih fondova prijavila je tri projekta čija se sveukupna vrijednost kreće oko 15 milijuna kuna, a u ovom trenutku najdalje se došlo projektom reciklažnog dvorišta za koji je jučer u Općinu stigla potvrda iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike da je ovaj projekt prošao treći krug ocjenjivanja. Drugim riječima, Općinu Kostrena od dobivanja europskih sredstava za ovaj projekt sad dijeli još jedan, posljednji korak – konačna odluka o financiranju.


 LAG Vinodol


Osim reciklažnog dvorišta, za europska sredstva prijavljeni su vatrogasni dom u Pavekima i energetska obnova zgrade Dječjeg vrtića »Zlatna ribica«. Prijava projekata na europske fondove već je promijenila sliku proračuna za ovu godinu.


– U svibnju 2018. godine izvršena je prijava na natječaj Ministarstva zaštite okoliša i energetike i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za nabavku spremnika za odvojeno prikupljanje komunalnog otpada. Za EU fondove prijavljeni su vatrogasni dom, reciklažno dvorište i energetska obnova vrtića. Samo u 2019. godini za energetsku obnovu vrtića u proračunu je predviđeno 1,87 milijuna kuna, a najveći dio sredstava ide u 2020. godinu. Za vatrogasni dom u 2019. godini predviđeno je 600 tisuća kuna.




Za reciklažno dvorište predviđeno je milijun kuna. Inače, fondovi ove projekte financiraju u visini od 80 posto. Također, indirektno ćemo za EU sredstva kroz projekt LAG Vindol prijaviti park ispod Rasadnika i za to bismo trebali dobiti 245 tisuća kuna – objašnjava načelnik Općine Kostrena Dražen Vranić koji vjeruje da ako Kostrena prođe na ovim natječajima, dobiva projekte na kojima će moći raditi nekoliko godina, ali i paralelno participirati i na drugim natječajima i raditi druge projekte.


Ovo je, kako dodaje, najveći broj prijavljenih projekata i onih čije su prijave u planu u idućoj godini otkako je preuzeo dužnost načelnika. Općina Kostrena ima u planu prijaviti projekt stambene ceste Paveki na podmjeru 7.2.2. – Ulaganja u građenje nerazvrstanih cesta i projekte energetske obnove za jednu od čitaonica u vlasništvu Općine Kostrena na natječaj »Energetska obnova i korištenje obnovljivih izvora energije i zgradama javnog sektora«. Tu je i prijava projekta Kuća kostrenskih pomoraca kroz urbanu aglomeraciju Rijeka.– Za sve projekte se maksimalno pripremalo i vodilo računa do najsitnijih detalja.

Nažalost, za neke projekte spriječile su nas objektivne okolnosti u njihovoj realizaciji. Razmišljali smo o plažama za pse i invalide, no problem je što treba dostaviti građevinsku dozvolu koju ne možemo ishoditi jer urbanistički plan uređenja tog dijela ne postoji. Zato idemo u izradu UPU-a uz more te u ciljane točkaste izmjene Prostornog plana jer bismo samo tako mogli realizirati neke projekte, ističe Vranić.ž



Među okupljenim članovima Vijeća jasno je bilo vidljivo zadovoljstvo što su na ovaj način postali dijelom EPK projekta. Jedna od članica, Silvija Skorić Vujnović, naglasila je u razgovoru s novinarima kako je kroz rad Vijeća dobila poprilično jasnu sliku o problemima koje muče građane.


– Prijavila sam se za Vijeće građana jer mi se to činilo kao fantastična ideja, da vidimo gdje ide ta Rijeka i što se krije iza te 2020. Iznenadila sam se kad sam došla jer sam osjetila koji su problemi grada i građana i kako su građani zamislili da bi te probleme riješili. Zadovoljna sam jer mi se čini da ima dosta kvalitetnih ideja – rekla je Skorić Vujnović.



Stupanj razvijenosti


Visok stupanj razvijenosti dosad se pokazao kao prepreka Općine Kostrena kod dobivanja sredstava iz europskih fondova pa kod ovakvih prijava dobiva negativne bodove koji umanjuju šanse za financiranje projekata kroz EU fondove. – Ja sam optimist što se tiče dobivanja sredstava, no nama je uvijek kod fondova problem indeks razvijenosti, s obzirom da se ubrajamo u osmu kategoriju po indeksu razvijenosti kao najrazvijenija općina. Mi dobivamo negativne bodove zbog razvijenosti, a općine s malim proračunima ne uspijevaju prikupiti svoja sredstva za prijavu na natječaju, što nas praktički dovodi u istu poziciju – oni ne mogu ispoštovati zahtjeve natječaja, dok mi možemo, ali dobivamo negativne bodove zbog toga – upozorava Vranić.