Tijekom proteklih dvadesetak dana u medijima je prisutan zaglušujuć šum oko prijedloga porezne reforme te nepotpuno i netočno informiranje javnosti o aktivnostima ugostitelja. Slijedom niza senzacionalističkih medijskih objava te paušalnih odgovora zakonodavaca na naše argumente, koristimo ovu priliku da kratkim priopćenjem za javnost jasno i nedvosmisleno u integralnom obliku prenesemo svoje stavove.

1. Medijska slika o ugostiteljstvu kao struci

Hajka na struku postoji još od vremena ministra financija Slavka Linića. Činjenica je da je ugostiteljstvo uz malu trgovinu najkontroliranija i najreguliranija djelatnost, te da medijska slika ne odgovara postojećem stanju. Naravno da, kao i u svakoj struci, postoje iznimke no pozivamo da Vi kao gosti svojim odlukama o neposjećivanju takvih lokala utječete na njihovo poslovanje.

Drugog načina za rješavanje tog problema doista – nema. Ugostiteljstvo je iznimno osoban i javan posao koji se uvijek odvija pred svjedocima. Svaka naša greška je očita i takva nam je priroda posla. No ogromna većina ugostiteljskih objekata je u privatnom domaćem vlasništvu, plaća zakupninu lokalnoj samoupravi ili domaćem vlasniku objekta, te na žalost ili sreću čini okosnicu društvenog života. Molimo Vas da one objekte koji narušuju struku naprosto – zaobilazite.

2. Zašto cijene u ugostiteljstvu nisu pale kada je propisana preferencijalna stopa PDV-a?

Ni jedna ozbiljna vlada kod promjene poreznog opterećenja ne očekuje ni ne želi pad cijena jer ekonomski gledajući deflacija je gora od inflacije. Efekt snižene stope (10% pa 13%) je itekako vidljiv jer su investicije u ugostiteljskom i turističkom sektoru doslovno eksplodirale i jedini su stvarni pokretač izlaska iz recesije. Bilježi se ozbiljan porast broja zaposlenih i veći rast plaća nego u ostalim strukama.

Uz to, cijene u ugostiteljstvu se nisu statistički značajno mijenjale 10 godina. U to doba su ulazne cijene narasle i u konačnici ozbiljno nagrizle posao, te je to tek balansirano s tih 13% – skuplji su i energenti i voda, ali je najveći skok u cijenama dobavljača gdje su sve namirnice poskupjele od 25% do čak i više od 100%. Nadalje, ugostiteljskim objektima čije je poslovanje visoko regulirano sanitarnim i poslovnim propisima ugostiteljskom uslugom konkuriraju drugi ponuđači na tržištu koji posluju izvan tih zakonskih propisa.

Moguće je kavu i hladna pića kupiti i na kiosku tiskovina, uz to i kompletan obrok u trgovačkim centrima gdje, kao što možemo vidjeti u medijima, ne postoji sustavan nadzor nad kvalitetom namirnica. Preferencijalna stopa PDV-a u ugostiteljstvu i turizmu je jedini porezni propis koji je doveo do sva tri pozitivna makroekonomska učinka: povećanje netto priljeva u proračun, rast investicija i povećanje zaposlenosti. I jedini je porezni propis koji se doista ovom poreznom reformom ukida.

3. Udvostručenje poreznog opterećenja, bez razdoblja prilagodbe

Strateški dokumenti su osnova funkcioniranja modernog društva. U Republici Hrvatskoj na snazi je strateški dokument »Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine« koji jasno i detaljno definira kretanja u turističkom i ugostiteljskom sektoru, te propisuje mjere koje je potrebno poduzeti kako bi se osigurao razvoj ekonomske snage države i sektora turizma i ugostiteljstva.

Osnovni preduvjeti kvalitetnog ekonomskog razvoja zemlje su pravna, poslovna i osobna sigurnost, čime se omogućava poslovna predvidivost bar po pitanju zakonskog okvira. Nepoštivanje strateških dokumenata dovodi do poslovne nesigurnosti te zlonamjerno dovodi investitore u zabludu. U tom smislu nebitno je što se to trenutno dešava ugostiteljskom sektoru, takav pristup je pogrešan te narušuje opću investicijsku klimu.

Podsjećamo i na to da je maksimalna stopa PDV-a dozvoljena u Europskoj uniji 27%, a da direktno porezno opterećenje ugostiteljstva kada se uračuna i porez na potrošnju (koji ne plaća niti jedna druga struka u državi) raste na 28%.

4. Preferencijalna porezna stopa na pansionsku ponudu

Stručnjaci se slažu da je slaba točka domaćeg turizma izvanpansionska potrošnja. Domaći gost čini dvije trećine ukupnog ugostiteljskog prometa u Republici Hrvatskoj, dok samo trećina otpada na turizam. Ministarstvo financija je kroz medije plasiralo poruku da je namjera ovakve promjene poreznog opterećenja rasterećenje proračuna na teret stranog gosta, dok je istina u potpunosti suprotna. Cjelokupni teret izuzećem pansionskog gosta iz porezne reforme pada isključivo na domaćeg gosta. Bitno je naglasiti da turistička ponuda svojom prirodom doista treba poslovati unutar preferirane stope PDV-a, no ugostiteljstvo je integralni dio turističke ponude, i to dio koji treba dodatno ojačati.

5. Održivost porezne reforme

Stav Ministarstva financija koje je jasno i nedvosmisleno dalo do znanja da bez udvostručenja poreznog opterećenja u ugostiteljstvu nije moguća porezna reforma. Tjedan dana kasnije se vrši rebalans proračuna zbog 2 milijarde viška u državnoj blagajni. Istina je, nažalost, da se porezno opterećenje jednom od najvećih poduzetničkih sektora udvostručuje kako bi se za isti iznos povećali izdaci za plaće u državnoj upravi.

6. Uskraćivanje javne rasprave, otvorenog dijaloga i argumentacije

Uz sve navedeno, najveći problem je u načinu na koji se trenutno postupa prema jednom od najvećih poduzetničkih sektora u državi. Porezna reforma najavljena je bez ikakve detaljne dokumentacije u roku od nekoliko dana od kada je formirana Vlada, sa primjenom bez odgode. Nije pokrenuta javna rasprava niti je ijedna struka uključena u izradu porezne reforme.

Ministar turizma, kao ministar resora koji daleko najviše doprinosi BDP-u RH, nema nikakvih saznanja o poreznoj reformi te svoje mišljenje javno daje tek tjedan dana kasnije, te ga pobija već nekoliko dana nakon toga. Svo to vrijeme ugostiteljski sektor poziva na dijalog te se okuplja u cijeloj državi na skupovima kojima prisustvuju stotine lokalnih ugostitelja te pokušava dostaviti argumentaciju zakonodavcu no bez ikakvog uspjeha. Od dužnosnika čija je odgovornost da na najbolji način upravlja zajedničkim poslovima građana – vodi državu, najveći poduzetnički sektor dobiva tek paušalne odgovore putem medija, te se kompletna komunikacija vrši kroz površne medijske objave.

Taj dio nas najviše brine. Ukoliko smo u krivu, zaslužujemo da nam se to argumentirano prezentira, a ako smo u pravu, dužnost je zakonodavca da uoči pogrešku. Posebno pogađa činjenica da je ministar turizma u posljednji čas otkazao davno dogovoreno prisustvo na nacionalnom forumu ugostitelja 28.11.2016., kako bi se i dalje izbjegao dijalog.

Zaključno, Vlada RH je potezom pera izuzela sve bitne elemente porezne reforme iz zakonom propisane procjene učinaka propisa, mjere koja je propisana kako bi se sa određenom sigurnosti mogli predvidjeti efekti poreznih propisa kako se porezna politika ne bi vodila improvizacijom. Vlada se obvezala u naredne dvije godine napraviti procjenu učinaka propisa no takva analiza više neće biti procjena, već samo evidentiranje učinjenog.

7. Podizanje minimalne plaće

Koordinacija ugostitelja PGŽ-a pozdravlja podizanje minimalne propisane plaće, i to čak u većem opsegu od sada propisanog. Nedvojbeno je da osnovicu ugostiteljskog proizvoda čini usluga, te sektor ugostiteljstva u najvećoj mjeri upravo počiva na ramenima naših kolega i djelatnika.

Predlažemo da se pozicija zaposlenika dodatno ojača, te da se odustane od udvostručenja poreznog opterećenja primarno kako bi se zaštitili interesi naših zaposlenika te njima osigurala stabilna primanja i sigurnost radnog mjesta.

Štoviše, pozivamo zakonodavca da se minimalna plaća poveća na 4100 kn brutto. Neophodno je da se dodatno ojača realni sektor i potrošnja, te da se smanji jaz primanja između poduzetništva – koje pokreće ekonomiju, i državnog sektora čija je jedina zadaća da osigura najbolje uvjete za život svojim sugrađanima. Takvu reorganizaciju poslovnog opterećenja pozdravljamo sa dobrodošlicom, stoji u poruci koju potpisuju Ivan Jagičić, Igor Marjanović, Stipe Dunatov, Anđelina Macan Todorović, Ivan Alaupović i Zoran Lukić u ime koordinacije ugostitelja PGŽ-a.