Jadranska vrata

Kontejnerski terminal riječke luke sprema se za najveće brodove: Evo što sve treba napraviti

Marinko Glavan

Foto V. Karuza

Foto V. Karuza

Pri kraju je natječaj za izvođača radova na povećanju dubine mora uz obalu vrijedan više od 100 milijuna kuna. Do sredine iduće godine dubina mora bit će 15 metara uzduž 438 metara obale



RIJEKA – Povećanjem dubine mora uz pristanište kontejnerskog terminala Brajdica u Rijeci na 15 metara, te projektom rekonstrukcije ranžirnog kolodvora uz terminal i nabavkom nove prekrcajne opreme, među kojom su i dva super post-panamax kontejnerska mosta, terminal će dosegnuti puni kapacitet od 600 tisuća TEU-a godišnje, objavljeno je iz filipinske tvrtke ICTSI, većinskog vlasnika tvrtke Jadranska vrata (AGCT), koncesionara na Brajdici.


Ulaganje u novu opremu


U suradnji s Lučkom upravom Rijeka, AGCT priprema projekt povećanja dubine na operativnoj obali, i to kroz dvije faze. U prvoj fazi, vrijednoj preko sto milijuna kuna, za koju je već pri kraju natječaj za odabir izvođača, dubina će se povećati duž 130 metara obale kako bi bila dobivena dubina mora od 15 metara uzduž 438 metara operativne obale Brajdice. Povećanje dubine će, ističu iz ICTSI-ja, omogućiti privez brodova dužine do 400 metara, a završetak radova predviđen je za sredinu iduće godine. Financiranje je osigurano iz sredstava Lučke uprave i EU-a, a ICTSI će osigurati sredstva za sve ostale potrebne investicije, poput opreme za prekrcaj kontejnera i IT sustava.


U drugoj fazi, koja je tek u pripremi, dodatnim iskapanjem morskog dna dubina će biti povećana na 16,5 metara, a kada i ti radovi budu završeni, Brajdica će, poručuju iz ICTSI-ja, postati prvi terminal na sjevernom Jadranu koji će moći prihvatiti brodove kapaciteta 20.000 TEU-a, duljine 400 metara i širine 59 metara. Kada je planiran završetak druge faze, te hoće li radovi biti gotovi prije puštanja u operativni rad Zagrebačke obale koja ima dubinu mora od 20 metara, za oko dvije do tri godine, nismo saznali ni iz AGCT-a ni iz Lučke uprave, s objašnjenjem da se o tom dijelu projekta tek vode razgovori.– Odlučili smo se na ove projekte zbog stabilne potražnje tržišta te, što je još važnije, kako bismo održali korak sa zahtjevima i potrebama naših klijenata i to po pitanju veličine brodova, kao i rasta intermodalnih aktivnosti, objašnjava Wojciech Szymulewicz, direktor riječkog kontejnerskog terminala, dodajući kako će rast kapaciteta pratiti i povećanje učinkovitosti na svim razinama. Sve će biti popraćeno nabavkom nove opreme, u prvom redu dviju novih Super post panamax dizalica, s dosegom od barem 24 reda kontejnera u širinu, kao i novih mosnih dizalica za manipulaciju kontejnerima na samom terminalu te novih željezničkih mosnih dizalica. Navedena oprema na Brajdicu će stići koncem ove godine.


Nakon prošle, rekordne, godine s prekrcanih 227.375 TEU-a, na Brajdici je zabilježen još jedan rekord – u svibnju ove godine prekrcano je ukupno 23.953 TEU-a, što je najveći mjesečni promet u povijesti terminala. Ako je suditi po ukupnom prometu u prvih pet mjeseci ove godine, i ona će biti rekordna, s obzirom da je od 1. siječnja do 31. svibnja prekrcano 106.302 TEU-a, što je 13,6 posto više nego u istom razdoblju lani. Značajno je rastao i promet kontejnera željeznicom, kojom je otpremljeno ili dopremljeno 35.704 TEU-a, što je gotovo 29 posto više nego lani.





Optimalna povezanost


Rekonstrukcijom i dogradnjom ranžirnog kolodvora Brajdica kapacitet prekrcaja kontejnera na željeznicu bit će povećan na 360 tisuća kontejnera godišnje, a svi navedeni zahvati, ističu u ICTSI-ju, rezultirat će povećanjem ukupnog kapaciteta terminala na 600 tisuća TEU-a, što je »u skladu s potražnjom«.Potpredsjednik ICTSI-ja i prvi čovjek kompanije za Europu, Bliski istok i Afriku, Hans-Ole Madsen, ističe kako su riječki terminal i AGCT »vrlo kompetitivna opcija u Jadranu«.– Promet kontejnera AGCT-a rastao je umjereno, iz godine u godinu, a program širenja će osigurati terminalu budućnost u smislu novih kapaciteta, dovoljnih za dulje vremensko razdoblje, uz zadovoljavanje svih zahtjeva sustava transporta kontejnera, posebno po pitanju pružanja usluge prekrcaja za veće brodove, uz povećanje željezničkog kapaciteta. Program uključuje blisku suradnju s partnerima i studije svih relevantnih faktora na tržištu pa smo uvjereni kako će AGCT zadovoljiti potrebe kontejnerskih brodskih linija koje dotiču Rijeku, kao i vlasnika tereta u doglednoj budućnosti – rekao je Madsen.Iz ICTSI-ja naglašavaju kako je kontejnerski terminal na Brajdici konfiguriran tako da osigurava optimalnu povezanost s cestovnom i željezničkom mrežom, kojom se trenutno odvija oko 40 posto prometa kontejnera, ali je planirano povećanje udjela željezničkog transporta na čak 60 posto. Željeznički promet najvećim dijelom je usmjeren prema Mađarskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini te unutrašnjosti Hrvatske, posebno Zagrebu.– S obzirom da željeznica ima još slobodnih kapaciteta, te uz potpunu liberalizaciju željezničkog prometa kojom se omogućuje rad privatnih željezničkih operatera, AGCT je uvjeren kako će, u suradnji s brodarima i operaterima, nastaviti povećavati svoj doseg na tržištu i povećati udio terminala na dijelu tržišta koji pokriva željeznica – poručuju iz AGCT-a.