– Nisam ja kriv što u ovom kraju ne stanuje baš puno simpatizera desnice, pa birači rado glasaju za lijevu opciju – kaže Zlatko Komadina koji kreće po nove glasove.

– Da osjećam da sam ljudima dosadio ili da ne ispunjavam planove koje sam obećao, ja bih sam otišao. Ne bi me trebalo micati ni objašnjavati mi. Kad bude tako, ja ću se sam maknuti. Ali ja doista i dalje osjećam podršku ljudi. Ne samo svoje stranke i koalicijskih stranaka nego građana, gdje god dođem. Imam osjećaj da radimo dobar posao i da nam ljudi vjeruju. Što je drugo potrebno za izbornu pobjedu? To je taj recept – kaže Komadina.

Na pitanje da komentira moguću kandidaturu Tomislava Klarića, SDP-ov župan naravno nerado o tome govori:

– Neću reći HDZ-u koga da kandidira, nek’ se sami pomuče. Ali da, kolega Klarić ispunjava tražene kriterije, mogao bi biti kandidat, ima iskustvo u lokalnoj politici, poznaje ovaj kraj, a poznaje i državnu politiku. No, ponavljam, to je njihova odluka. Ja sam siguran u sebe, kako god bilo – zaključuje Komadina.

HDZ u nedoumici

Malo spekulacije: s obzirom na to da je dužnost župana nespojiva s mjestom saborskog zastupnika po zakonu, za pretpostaviti je da Strenja-Linić neće biti kandidat za župana. Kako bilo, Most je dosad bio »stručan« za izmišljanje nepoznatih kadrova i imena, a svejedno je postizao relativno dobre rezultate, pa je sigurno to da će oni naći ljude spremne ući u tu utrku. Da je riječ o nekim poznatim licima, to bi se već znalo. Dakle, za pretpostaviti je da će to biti kandidati »nižeg profila«, no Most nikako i nikada ne treba potcjenjivati.

No, budući da HDZ o tome ništa ne zna, onda je jasno da HDZ i Most na te izbore neće ići zajedno, i da to što su u koaliciji na nacionalnoj razini zapravo ništa ne znači lokalno. HDZ zasad, kako nam je potvrđeno, nema definiranog kandidata za župana – do 3. veljače sve lokalne organizacije moraju županijskoj razini dostaviti popis kandidata za lokalne izbore u 36 jedinica PGŽ-a, i dotad će se znati i kandidat za župana. Idući tjedan vjerojatno će se održati sjednica županijskog predsjedništva, a do početka veljače vodit će se i razgovori s potencijalnim kandidatima. HDZ na izborima u Županiji uvijek ima kandidata, posljednji put je to bio Dinko Beaković sa solidnih 25 posto glasova.

Da li će to ovoga puta biti gradonačelnik Bakra i zastupnik Tomislav Klarić, nije još izvjesno. No, činjenica je da bi ga mnogi rado vidjeli u toj utrci, a također i da bi time Komadina dobio dostojnog protukandidata. Klarić, unatoč nekim aferama koje su ga svojedobno pratile, uspješno vodi Bakar niz godina, naročito u smislu razvoja poslovne zone, a dobro kotira i u sadašnjoj nomenklaturi HDZ-a te je aktivan i prepoznatljiv saborski zastupnik.

Posvećen Bakru

Klarić kaže da je zasad koncetriran na Bakar, ali i da je vojnik svoje partije:

– U ovom trenutku još uvijek sam maksimalno posvećen Bakru i ne razmišljam ni o čemu drugome, ali od osnutka stranke 1989. godine do danas ja sam vjeran vojnik svoje partije – kaže Klarić, čime doista ne otklanja mogućnost da se nađe nasuprot Komadini.

Na pitanje čiji bi ga poziv mogao nagovoriti na kandidaturu, Andreja Plenkovića ili županijskog predsjednika Olega Butkovića, kaže:

– Ja sa svima prijateljski razgovaram, nema nagovaranja niti pritiska. Ali do početka veljače će se znati više – govori Klarić.

U stranci objašnjavaju da bi on doista bio vjerodostojan kandidat, no da mu je situacija lagodna ako ostane vjeran Bakru:

– Tada vjerojatno pobjeđuje bez problema i ostaje zastupnik, a ovako je to niz novih obaveza za njega – kaže jedan od čelnika županijskog HDZ-a.

Pobijediti SDP i njihovu ogromnu koaliciju još nikome nije uspjelo nikada u Gradu, a od 2001. ni u Županiji. Pritom, ranije je Županiju vodio HSLS-ov župan Josip Roje, a onda i PGS-ov Milivoj Brozina, no uvijek u savezu sa SDP-om. U zadnjem mandatu župan Komadina imao je iza sebe veliku koaliciju sa HNS-om, IDS-om, ARS-om, Zelenima i raznima drugima. Često su za njegove prijedloge glasali i PGS te Akcija mladih, tako da većina u Skupštini nikada nije došla u pitanje.

Podrška SDP-u

Kako stvari sada stoje, HNS i IDS svakako ostaju uz SDP. HNS će ponovno dobiti i mjesto podžupana, ali novost je PGS. Razgovori traju, ali PGS i u Rijeci i u Županiji u ovom ciklusu želi podržati SDP, odnosno Obersnela i Komadinu. Prema svemu sudeći, razgovori su pri kraju i PGS bi mogao stati uz Komadinu, te se odreći svog kandidata za župana, a dobiti neko od mjesta u samom vrhu koalicije – ili šefa Skupštine ili jednog podžupana.

Čini se da je PGS-u dosadilo glumiti opoziciju, a dogovor se bazira i na činjenici da je PGS sada nacionalno gledajući u savezu sa IDS-om i Listom za Rijeku. Zajedno su bili na izborima za Sabor i 2015. i 2016. i zamalo dobili zastupnika. Sada sa SDP-om pregovaraju kao dio tog paketa te je dogovor da PGS podrži Komadinu i njegovu koaliciju, a da se onoga trenutka kad SDP na nacionalnoj razini bude sastavljao vlast (ako ikad) u paketu sa IDS-om nađe mjesta i za PGS i Listu za Rijeku.

Ako bi se tako dogodilo, Komadinina koalicija bila bi nikad veća, a samim time i njegova kandidatura nikad jača. Inače, PGS-ov kandidat za župana na izborima 2013. bio je Amir Muzur, i kampanja je bila protekla uz puno teških riječi. No, u međuvremenu Županijska skupština je postala mjesto na kojem se politički razgovara na vrlo konstruktivan način, i gdje su i opozicija i vlast umjereni u retorici.

– Već smo se dvaput našli i razgovaramo, i to dosta uspješno, rekao bih. Početkom veljače ćemo sve znati. Mi pregovaramo kao paket s IDS-om i Listom za Rijeku, želimo biti istinski partneri, a i imati vidljivost u izvršnoj vlasti ili Skupštini – kaže predsjednik PGS-a Darijo Vasilić.

Real-politika

Jasno je da župan Komadina mjesta podžupana čuva za jednog svog SDP-ovca i HNS-ovca Marka Borasa Mandića, pa je realnije da bi PGS mogao dobiti predsjednika Skupštine. No, to sigurno neće biti Vasilić jer on opet ide na izbore za Grad Krk.

U PGS-u priznaju da nemaju kandidata koji može pobijediti Komadinu, pa su zato i skloni biti u ovoj novoj koaliciji. Na neki način, tragedija je da birači u ovom kraju imaju sve manje kandidata, mada su izbori za župana neposredni. Umjesto da su neposredni izbori potaknuli veći interes i ambicije pojedinaca, pa i nezavisnih, real-politika je ubila tu čar. Koalicije, dogovori, zrno trgovine i ziheraštvo samih potencijalnih kandidata pomalo su borbu sveli u okvire igre na sigurno.

Naravno, kampanju nikad ne treba potcjenjivati, sigurno će i ova biti zanimljiva kao i svaka, no ako se ne dogodi čudo, više-manje znamo što nas očekuje u svibnju.