Župan komentirao neuspjeli referendum

Komadina: Hrvatskoj treba termoelektrana na plin i to u Urinju

Marinko Glavan

Termoelektrana u Urinju radi samo u vršnim periodima najveće potrošnje / Foto: D. ŠKOMRLJ

Termoelektrana u Urinju radi samo u vršnim periodima najveće potrošnje / Foto: D. ŠKOMRLJ

Pitanje je bi li nam u tom slučaju drugi kapaciteti uopće trebali. Sve to treba gledati i u kontekstu budućeg LNG terminala, kao i činjenice da se plinske elektrane i inače grade u urbanim područjima, gdje se njihova otpadna toplina koristi za grijanje, rekao je župan Komadina



RIJEKA » Hrvatskoj je potrebna jedna velika bazna elektrana, koja bi smanjila ovisnost o uvozu, ali ona ne mora biti u Plominu. Smatram da bi to trebala biti termoelektrana Urinj na plin, komentirao je župan Zlatko Komadina neuspjeli referendum u Labinštini o izgradnji TE-a Plomin na ugljen.


  Komadina je istaknuo kako bi HEP trebao rekonstruirati TE Urinj, koji sada kao gorivo koristi mazut, pri čemu u sustavu služi kao vršna elektrana koja se pokreće samo u trenucima najviše potrošnje, a nakon rekonstrukcije bi kao gorivo koristio prirodni plin.



Komadina se osvrnuo na reagiranje više udruga proizašlih iz Domovinskog rata na njegov komentar ankete o raspoloženju građana spram prosvjeda u Savskoj 66.




  – Pozvali su me da ne dijelim branitelje te prozvali da sam naručio anketu koju sam i komentirao na jednom od prethodnih kolegija. Tu je anketu, međutim, naručio Đuro Glogoški te je i komentirao riječima da najmanju podršku njegov prosvjed dobiva u županijama koje su bile najudaljenije od bojišnice. Time Glogoški diskvalificira branitelje iz Primorsko-goranske i Istarske županije, gdje je bio najveći odaziv na mobilizaciju u Hrvatskoj. O odnosu ove županije prema braniteljima, pored svega učinjenog od rata naovamo, govori i podatak da će uskoro biti otvoren stalni Spomen-postav zbirke Domovinskog rata u Pomorskom i povijesnom muzeju, kao prvi u državi, rekao je Komadina



  – Pitanje je bi li nam u tom slučaju drugi kapaciteti uopće trebali. Sve to treba gledati i u kontekstu budućeg LNG terminala, kao i činjenice da se plinske elektrane i inače grade u urbanim područjima, gdje se njihova otpadna toplina koristi za grijanje, rekao je Komadina.


 


 Zrak i more čisti


  Inače, valja podsjetiti kako je iz HEP-a još 2013. bilo najavljivano da će u roku od četiri godine započeti rekonstrukcija TE-a Urinj te njegovo prebacivanje na plin, no zasad još ništa po tom pitanju nije učinjeno.


  Župan je prezentirao i izvješće o provedbi javno-zdravstvenih mjera zaštite zdravlja od štetnih čimbenika, pa je tako naveo kako izvješća nastavnog zavoda za javno zdravstvo po pitanju monitoringa kakvoće zraka, čistoće mora te zdravstvene ispravnosti vode za piće, kao i namirnica pokazuju da je stanje vrlo dobro.


  – Kakvoća zraka bolja je nego proteklih godina. Gotovo na svim područjima je prve kategorije, s povremenim ispadima u drugu kategoriju na području oko Rafinerije nafte Rijeka. Voda za piće je u svim vodovodnim sustavima zdravstveno ispravna, s tim da je u četiri sustava – Rijeci, Opatiji, Krku i Rabu ocijenjena besprijekornom, dok su, uvjetno rečeno, najlošiji rezultati na području Gorskog kotara, posebno grada Čabra, zbog već poznatih problema nedostatka sustava odvodnje, ali i iznimno male potrošnje zbog čega je slab protok vode kroz cjevovode. More je na svim točkama iznimno čisto, što je dobra vijest uoči početka turističke sezone, rekao je Komadina.


  Na području Gorskog kotara pokrenute su nove inicijative na polju podizanja društvenog povezivanja, izvijestila je pročelnica županijskog odjela za socijalnu politiku i mlade Dragica Marač.


 


 Pomoć Goranima


– Putem Centra za rehabilitaciju »Slava Raškaj« osigurana je usluga logopeda, četiri puta mjesečno – dva puta mjesečno u Delnicama i dva puta mjesečno u Čabru, za što je osigurano 80 tisuća kuna iz proračuna županije. Također, započinje edukacija iz društvenog poduzetništva, koja uključuje 25 sudionika s područja Gorskog kotara, od razvojnih agencija do OPG-ova i poduzetnika, s ciljem da se osmisle barem dva kvalitetna socijalno poduzetnička programa koji će aplicirati za sredstva iz EU fondova, rekla je Marač.


  Županija je i ove godine osigurala sredstva za subvencioniranje linija županijskog javnog cestovnog prijevoza putnika na području Gorskog kotara, kao i za pomoć u održavanju nerazvrstanih cesta na tom području, u iznosu od milijun kuna.