Rijeka pred lokalnim izborima

Kandidatkinja Mosta za gradonačelnicu Petra Mandić: ‘Rijeka je spremna za remont proračuna’

Barbara Čalušić

foto: Damir Škomrlj

foto: Damir Škomrlj

– Zbog posla sam i ja u ovom trenutku u Zagrebu, no to ne znači da i Rijeka ne može postati takav grad. Nemam problem s preuzimanjem rizika i odgovornosti i dugoročno gledano, kad pustim ovaj politički dio iza sebe, voljela bih imati svoju privatnu firmu ili udrugu koja će se baviti poticanjem mladih poduzetnika u Rijeci.



Petra Mandić kandidatkinja je Mosta za gradonačelnicu Rijeke i po svemu sudeći jedina žena koja će se na izborima u svibnju naći u utrci za fotelju riječkog gradonačelnika. Njezin predizborni slogan je »Vrijeme je za remont« dok ključnu podlogu za budući razvoj Rijeke vidi u jačanju malog poduzetništva. Druge konkretne planove za Rijeku zasad uglavnom iznosi kroz standardnu Mostovu matricu reformi i transparentnosti. Po struci pravnica, Petra Mandić prije nego što je prije dvije godine pristupila Mostu, radila je u realnom sektoru, a javnost ju je prvi put upoznala prije manje od pola godine kad je postala šefica kabineta predsjednika Sabora.


– Od 2005. godine zajedno sa suprugom vodila sam privatnu obiteljsku tvrtku. Nakon toga prešla sam u jednu veliku riječku firmu u kojoj sam radila rukovodeće poslove, između ostalog i kao menadžer za međunarodno poslovanje, da bih se nakon toga odlučila istinski uključiti u politiku. Most je bio opcija koja mi je u svim pogledima odgovarala, opcija koja mi je u promišljanju politike ulijevala sigurnost i vjeru u poštenje i odgovornost prema građanima. Zbog toga sam se prije dvije godine uključila u rad Mosta. Najprije sam radila osam mjeseci kao pravnica u Mostu, ovdje u Rijeci, suprotno onome što svi misle da sam da sam radila u Metkoviću. Dapače, u Metkoviću sam bila prvi put nedavno kad sam prvi put posjetila taj grad u proputovanju kad sam se vraćala iz Sarajeva. Trenutno radim kao predstojnica ureda predsjednika Sabora. Vjerujem da se to dogodilo jer je prepoznato da stvarno volim raditi i truditi se. I da, imam troje male djece.


Znanje i iskustvo


U vašoj biografiji može se pročitati da ste djetinjstvo proveli u Opatiji, srednju ste školu pohađali u Pazinu, a studirali u Zagrebu. Veći dio formativnih godina zapravo niste proveli u Rijeci?




– Rijeku obožavam. No, činjenica je da sam odrasla u Opatiji, u srednju školu sam išla u Pazin, a studirala sam u Zagrebu. Nakon  fakulteta 2007. godine, udala sam se i vratila u Rijeku. Činjenica da u, kako kažete formativnim godinama, nisam puno vremena provodila u Rijeci, zapravo me veže za ovaj grad. Sve one vikende, sve one trenutke kada osjećate najveću privrženost nekom mjestu, ja sam provela u Rijeci. Rijeka je grad u kojem zauvijek želim živjeti. Trenutno sam u Zagrebu i unatoč tome što sam tamo studirala, praktički propješačila svaku zagrebačku ulicu boraveći u raznim studentskim domovima, mogu jednostavno reći da Zagreb nije moj grad. Ali da, Zagreb nudi puno mogućnosti i rado bih da Rijeka nudi toliko mogućnosti. Rijeka je oduvijek bila prostor u kojem se razmijenjivala kultura, znanje i dostignuća i uvijek je bila naprednija od svih ostalih dijelova Hrvatske i zato mi je žao i ljuti me što to danas nije. Osobno svojim znanjem i iskustvom želim doprinijeti svojoj Rijeci i smatram to svojom dužnošću za sve što mi je dala.


No, Zagreb nudi puno više prilika, pogotovo kad je karijera u pitanju.


– Zbog posla sam i ja u ovom trenutku u Zagrebu, no to ne znači da i Rijeka ne može postati takav grad. Nemam problem s preuzimanjem rizika i odgovornosti i dugoročno gledano, kad pustim ovaj politički dio iza sebe, voljela bih imati svoju privatnu firmu ili udrugu koja će se baviti poticanjem mladih poduzetnika u Rijeci. Kroz svoj rad i kontakte stekla sam puno znanja kojima mogu pomoći malim poduzetnicima koji nemaju mogućnosti u svojim firmama imati sve te strukture koje im trebaju kao podrška, od financijskih, preko pomoći oko EU projekata, do pravnih pitanja. Mi imamo razvoju agenciju Porin, no realno, ta agencija ne obavlja svoj posao, niti u njoj rade ljudi koji su radili u privatnom sektoru.


Baza sigurnosti


No, na koji način biste u Rijeci kao gradonačelnica razvijali poduzetništvo?


– Ako gledamo iz aspekta Grada, on daje oko 190 milijuna godišnje kroz proračun za određene usluge. Sve se to u načelu provodi putem postupaka javne nabave, što bagatelne javne nabave, što prave javne nabave. Svi se postupci provode pod ingerencijom grada i to je isto vrlo jednostavan način za poticanje poduzetnika. Gdje god se javna nabava može svesti na manje dijelove, to bi i trebalo činiti, kako bi što više poduzetnika imalo mogućnost prijave na te natječaje. Isto tako sve bi postupke otvaranja ponuda, kako bi se izbjegla svaka sumnja na pogodovanje, trebalo snimati. Time se isto potiče malo poduzetništvo. Tu je primjer škola, vrtića i jaslica i neki kandidati su predlagali njihove centralne kuhinje u kojoj bi bio zaposlen određen broj ljudi. No kad bismo umjesto centralne kuhinje organizirali putem sustava malih javnih nabava dobavu zdrave hrane i dali malim ugostiteljima šansu za prijavu koji moraju pritom zadovoljiti niz uvjeta koji su za takav posao potrebni, ostvarili bismo za njih osnovnu bazu sigurnosti, a uz razvoj turizma, ugostiteljima bi to predstavljalo dodatnu zaradu. Tako bismo poticali njihov razvoj i pritom im ponudili bazičnu sigurnost. To je samo jedan jednostavan način pomaganja poduzetništvu, a moj fokus je apsolutno na malom i mikro poduzetništvu jer nije realno očekivati da se u Rijeci dogodi neka nova reindustrijalizacija uz otvaranja tisuće radnih mjesta.


Što bi sve trebalo u Rijeci ići u remont koji je očito ključna riječ vašeg predizbornog slogana?


– Prva stvar kojoj je potreban apsolutni remont je proračun. On već zadnjih sedam godina bilježi deficit koji se ne sanira. Trpamo ga pod tepih, sad smo već nekih 250 milijuna kuna u dugu, a proračun godišnje iznosi oko 700 milijuna. Deficit je, dakle, oko 35 posto ukupnog godišnjeg proračuna i to je stvarno previše. Moramo se suočiti da smo u lošoj situaciji. No, to ne znači da ne možemo biti proaktivni. Poduzetnici otvaraju firme bez i jedne kune pa postaju uspješni. Mi novac u Rijeci ipak imamo, no trebamo ga stalno ulagati i to upravo u poduzetnike koji bi taj novac kroz razna davanja vratili gradu. Ciljano trebamo ulagati u turističke objekte kako bi ojačali turizam. Treba mudro uložiti u EPK kako bi on imao trajnu vrijednost za grad, tako da Rijeka postane novi Graz, a ne da projekt EPK postane potrošeno vrijeme i potrošen novac.


Grad useljavanja


Opća mjesta svakih riječkih lokalnih izbora su autobusni kolovodor, samanjenje cijena komunalnih usluga, gradska knjižnica…


– To su sve projekti koji su izvedivi i koje treba realizirati. No, naš cilj treba biti i novac koji možemo privući, i to za sve te projekte od kolodvora do uređenja fasada. Namjeravamo privući sredstva koja nisu iz proračuna, već iz EU fondova. Sramotno malo novca povlačimo iz fondova i premalo surađujemo s državnim vlastima. Nitko neće doći k nama, mi moramo kucati na sva vrata.


Kako tumačite depopulaciju Rijeke?


– Nema posla. To je osnovni razlog. Rijeka je oduvijek bila grad useljavanja. U Rijeci su svi željeli živjeti jer su tu imali posao. S ovom geostrateškom pozicijom, a da ljudi imaju posla, nitko ne bi odlazio iz Rijeke.


Izgradnja nove bolnice u Rijeci? Je li i sadašnja vlast tu mogla i može nešto više učiniti?


– Moja stranačka kolegica i kandidatkinja za županicu Ines Strenja Linić na primjeru nove riječke bolnice dokazala je proaktivnost o kojoj pričam. Ona se »satrala« u Zagrebu, kako bi Rijeka dobila novu bolnicu. Da se može brže i bolje, uvijek se može. No, sad smo tu gdje jesmo i trebamo osigurati sredstva da se radovi nastave i da gradska, i županijska, i državna vlast na tom projektu rade zajednički. Ta bi bolnica trebala biti povezana sa zdravstvenim turizmom.


Radite i na etičkom kodeksu Sabora čiji je cilj sprječavanje eventualnih sukoba interesa?


– Etički kodeks je dovršen u roku koji smo obećali.


U kakvom je stanju prema vašem mišljenu Grad Rijeka po tom pitanju? Funkcionira li Grad Rijeka transparentno?


– Grad Rijeka ima izrazito nedemokratski poslovnik Gradskog vijeća. Grad Rijeka na svojim internetskim stranicama ima ciljano određenu razinu transparentnosti, no ona se ne nalazi niti u jednom bitnom elementu. Primjerice, nema otvorenog proračuna. Možete vidjeti nalaz revizije i klasičan proračun iz kojeg praktički ne možete iščitati ništa. Nema transparentno objavljenih zapisnika sa sjednica Vijeća, ništa od toga gdje bi se građani mogli informirati, participirati i dati svoj obol na kraju krajeva. Kroz digitalizaciju gradske uprave i vlasti, definitivno bismo Grad učinili znatno transparentnijim nego što to on sada jest.


Ima li previše zaposlenih u gradskoj upravi?


– Zaposlena je 451 osoba. Vrlo vjerojatno je to previše. To je jedan od problema koje treba riješiti. Hoće li to biti kroz smanjenje plaća čiji su bruto izosi u gradskoj upravi prosječno 11 tisuća kuna po zaposlenom ili je to rezanje broja zaposlenih, treba vidjeti. Oni koji rade nemaju se čega bojati, no oni koji ne rade, trebali bi izaći na tržište i sami se izboriti za svoj novac kao što čine svi njihovi kolege koji su privatnom sektoru.


Marginalizirane žene


Vaši stranački kolege kažu da se bez Mosta neće moći sastavljati vlast u Rijeci i PGŽ. Svojevremeno ste izjavili da vam je politika na trećem mjestu, no ipak koje su vaše prognoze i očekivanja od ovih izbora?


– Vlast se neće moći sastaviti bez Mosta. Moj čvrsti stav je da s onima koji su dosad obnašali vlast i to na način kako su je obnašali, ne bih mogla ulaziti u nikakve postizborne koalicije


Za razliku od nekih drugih gradova, vi ste jedina kandidatkinja za gradonačelnicu Rijeke. Kako ocjenjujete položaj žena u politici, ali i općenito u društvu?


– U politici su žene prilično podzastupljene, a ako i jesu zastupljene, vrlo često su marginalizirane. Imam sreću da sam u Mostu, gdje to ne vidim i ne osjećam, ali u osjećam u svim drugim strankama. Rijetko kada žena u politici ima glavnu riječ. To je tužno jer dokazuje da ne poštujemo različitosti.


Članica ste stranke koju dio javnosi percipira klerikalnom. Jeste li vjernica?


– Vjernica jesam, ali to ne znači da je Most klerikalna stranka. Dapače, demokratičniji smo i progresivniji od niza drugih stranaka. U Mostu svatko ima pravo na svoje mišljenje i svoj svjetonazor, nikada se ne podržava ekstremizam i to su uvjeti u kojima se ja ugodno osjećam. Neka cvjeta tisuću cvjetova.


Vaš stav o zabrani pobačaja?


– Osobno, nikad nisam za pobačaj. S druge strane poštujem mišljenje struke koja u prvi plan stavlja prevenciju. Isto tako sam i protiv bilo kakvog osuđivanja, a poglavito protiv bilo kakvog kažnjavanja. Mislim da je to osobna stvar svakog čovjeka.


A o istospolnim brakovima?


– Imamo zakonodavni okvir koji izjednačuje prava svih osoba koje su u bilo kakvom životnom partnerstvu. Brojni moji prijatelji su homoseksualci.