Kako je Povjerenstvo ocijenilo gradove - kandidate za EPK 2020.

Riječka kulturna strategija postavlja ambiciozne ciljeve koji se podudaraju s ciljevima  EPK-a, ali povjerenstvo smatra da europska dimenzija pokazana u  riječkoj  prijavnoj knjizi  zahtijeva daljnju  inovativnu doradu

Nakon  objave  da su četiri hrvatska grada – Dubrovnik, Osijek, Pula i  Rijeka – ušla u drugi krug  natječaja  za  naslov  Europske  prijestolnice kulture, na stranicama Europske  komisije objavljeno je izvješće  Povjerenstva  nezavisnih stručnjaka  s ocjenom prijedloga  svih  devet gradova  koji su  se kandidirali  za dobivanje te  prestižne titule.

Četiri grada  koja nastavljaju utrku za  Europsku prijestolnicu kulture  konačne prijave trebaju predati do 11. prosinca. Sljedeći sastanak članova  povjerenstva  održat će se  28. i 29. siječnja 2016. u Zagrebu, nakon čega  će biti donesena konačna odluka.  Neposredno prije sastanka, dva do četiri člana panela posjetit će svaki od četiri predodabrana grada kako bi dobili potpunije informacije.  Povjerenstvo od kandidata  očekuje da svoje  finalne prijedloge prije  konačnog sastanka  objave na svojim interenetskim stranicama zbog  javne odgovornosti i angažmana.

Kao  što je poznato,  Đakovo,  Split, Varaždin, Zadar i Zagreb ispali su  iz  utrke, a  jedan od preostala  četiri grada  ponijet  će  naslov  Europske prijestolnice  kulture  2020. godine,  zajedno s  jednim  gradom u  Irskoj.  Povjerenstvo  u izvješću  ističe glavne  prednosti i  manjkavosti  predloženih  koncepata,  kao i preporuke  na koji način  ih  unaprijediti.  Opći je dojam  da  je  Rijeka  prolaskom  prve selekcije  možda   više zadivila sebe samu  nego europske stručnjake,  iz čijih se  ocjena  dade naslutiti veća naklonost  ponudama  Osijeka,  Pule  i  Dubrovnika.  U  usporedbi  s  konkurencijom  Rijeka je  za  EPK  planirala  potrošiti najmanje:  26 milijuna eura od čega  je  18,5  milijuna namijenjeno  programskim  troškovima.

Najveći budžet  ponudio  je Osijek  s  planiranih  36,5 milijuna eura, od čega  je  razvoju   kulturnih   i  umjetničkih  projekata  namijenjeno   27,5 milijuna,  što je  više od ukupnog riječkog proračuna.  Slijedi  Pula  s  budžetom od  33,25 milijuna eura,  od čega  su   23,25 milijuna  programska, te  Dubrovnik   koji  namjerava  potrošiti   31 milijun eura,  od  čega  23,5  milijuna  za programe.

Izvještaj europskog evaluacijskog panela dragocjen je materijal za nas, a vjerujem i za ostale hrvatske gradove koji su sudjelovali u natječaju. Iskreno preporučam svakom tko je zainteresiran za kulturu da pročita ovaj dokument.  Do sada smo iz velike količine prijavnica drugih europskih gradova, kao i iz izvještaja evaluacijskih panela u drugim zemljama čiji su se gradovi natjecali za EPK, pokušavali učiti i sukladno naučenom kroz duge dvije godine stvarati riječki projekt. Pri tom poslu smo se, bez obzira na savjete brojnih suradnika koji imaju EPK iskustvo, morali voditi vlastitim senzibilitetom za projekt koji je podjednako intuitivan kao i baziran na čvrstim i racionalnim viđenjem što bi EPK projekt trebao biti.Sada je situacija potpuno drugačija. Iz izravnog vrednovanja našeg projekta, kao i vrednovanja drugih naših gradova o kojima ipak znamo puno više nego o stranim gradovima, dobili smo vrlo jasno usmjerenu povratnu informaciju što se od nas očekuje u drugom krugu natječaja. Pritom su evaluacije drugih gradova podjednako korisne kao i evaluacija naše kandidature. Naime, očito je da brojne zamjerke koje su dobili gradovi, prvenstveno oni koji nisu prošli dalje, mi nismo dobili. To znači da smo te dijelove prijavnice dobro odradili. To se prvenstveno odnosi na postojanje strategije razvoja kulture, dugotrajnost u pripremi projekta, prepoznatu kvalitetu i autentičnost koncepta odnosno glavnih tema, za koje se smatra da su čvrsto utemeljene u identitetu grada ali i vrlo pogodne za daljnju marketinšku razradu. Prepoznat je i ogroman rad na terenu koji je uključio sve segmente stanovništva, od profesionalaca, ustanova i udruga u kulturi, pa sve do školaraca i umirovljenika. Generalno, naš je projekt ocijenjen kao autentičan i dobro utemeljen. No to je sada manje važno, puno je važnije poboljšati elemente projekta na koje smo dobili konkretne zamjerke.Od nas se očekuje, kao i od drugih gradova, da vrlo detaljno nastavimo razvijati kulturni program, koji je okosnica kandidature. Pri tom svaki projekt unutar programa mora imati jasan razlog svog postojanja, međunarodne partnere, očekivane rezultate koji moraju biti mjerljivi, proračun. Iz izvještaja je više nego jasno da panel, koji reprezentira Europsku komisiju, ima velika očekivanja od EPK-a, to je najveći europski kulturni projekt i oni jednostavno žele biti sigurni da će ponuđeni program biti realiziran, da će biti atraktivan i međunarodno relevantan. Nemoguće je pobijediti u drugom krugu natjecanja ignorirajući ova očekivanja panela.Na ta očekivanja izravno su vezane i druge dvije zamjerke na našu kandidaturu. Prva je očekivanje da se poveća financijsko učešće grada u programskim troškovima (riječki proračun za EPK je najmanji od sva 4 grada koja su ušla u drugi krug) kao garancija da je projekt zaista bitan za grad. Drugo poboljšanje koje se od nas očekuje je organizacijske prirode. Panel vrlo nedvosmisleno smatra da EPK treba voditi neovisna organizacija s umjetničkim direktorom koji ima respektabilno međunarodno iskustvo. To je preporuka  upućena  svim hrvatskim gradovima.To su ukratko glavne točke u kojima moramo poboljšati našu kandidaturu i osnažiti šansu da postanemo Europska prijestolnica kulture 2020. Nakon prvog kruga intenzivno smo nastavili s radom, a prvi formalni korak koji nas sada čeka je posjet šefu panela Steveu Greenu, početkom kolovoza, s kojim ćemo održati izravne konzultacijske razgovore.

Iako  novac nije  presudan  kriterij,  što potvrđuje i primjer Zagreba koji  unatoč najvećem budžetu (49,7 milijuna  eura)  nije  prošao prvu selekciju, od  Europskih  prijestolnica kulture  ipak se  očekuje  određena   razina  ambicije  mjerena i  financijskim parametrima.  Riječki  budžet  ocijenjen je   dosta  niskim za jednu prijestolnicu   kulture  s europskim  ambicijama.  No, još  više od  toga  Povjerenstvo  je bilo iznenađeno   s relativno niskim  udjelom  Grada  u EPK proračunu:  samo  26 posto  naspram  43 posto  sredstava  od države! 

Novi život za grad

Ta primjedba nije bezazlena, jer  se  na temelju  planiranih izvora  financiranja  procjenjuju izgledi grada  da ostvari najavljene programe i ozbiljnost  kanditadure  uopće.  Najsigurnijima se  smatraju upravo  projekti  koje su  gradovi  spremni financirati  vlastitim sredstvima, dok se  realizacija onih  koji  ovise  o  naklonosti  europskih  fondova  doživljava  neizvjesnijom.  Zbog toga  povjerenstvo  od svih  gradova  izričito  traži  da  u dokumentaciji  za završni krug selekcije  posebno naznače  programe  koje  planiraju  prijaviti  na  EU  natječaje. 

Inače,  svi  pretendenti  na  titulu  Europske  prijestolnice kulture  usuglasili su  se s  Ministarstvom  kulture  da će ono  u programskom dijelu  troška participirati s 10 milijuna eura. Iako  nije formaliziran, to je  dogovor na kojem su  gradili  svoje  kalkulacije.

Prijava Rijeke  temelji se na temi »Luka različitosti«. Grad teži  tome da si udahne novi život.  Njegova kulturna strategija teži jačanju  kulturnog identiteta grada i tome  da kulturne aktivnosti  učini  dostupnije građanima i atraktivnije  turistima,  tvrtkama i investitorima. Program za EPK, ugrađen u strategiju,  teži  ubrzati početak modernizacije  kulturnog i kreativnog sektora i predstaviti riječku baštinu  i suvremenu  umjetničku  scenu široj europskoj  javnosti.  EPK  namjerava  funkcionirati  kao  most  pomoću kojeg će grad dostići europsku  i međunarodnu dimenziju, ojačati svoju kozmopolitsku prirodu, kao  i samopouzdanje  i samopoštovanje. 

Pod  kapom »Luke« program ima tri tematska područja:  Voda, Rad i Različitosti.  Povjerenstvo  smatra  da  je riječ o temama koje  se mogu lako pratiti, što je pozitivna  prednost u marketinškom smislu, a  posebno  naglašava  i  njihovu  autentičnost, utemeljenost  u gradskom  identitetu.

Po sudu povjerenstva,  riječka  kulturna strategija postavlja ambiciozne ciljeve koji su podudaraju s ciljevima  EPK-a,  a  primijećeno je i  da  kulturne strategije  regije i Sveučilišta  također  uključuju  EPK.

Promjene u ponašanju

Povjerenstvo  također  cijeni kontekstualnu  analizu grada i izazova s kojima se suočava.  Posebno ga  je  zaintrigirala rečenica  da je »Rijeka hrvatski sinonim za nestandardno, liberalno, antinacionalističko i tolerantno«. 

Uz to kao  posebno važan ističe  komentar  da  »uspjeh Rijeke  kao Europske prijestolnice  kulture  2020.  uvelike  ovisi o  njenom  doprinosu  poboljšanju  međuljudskih odnosa  i društvene kohezije.  To  uvođenje  promjena u  ponašanje  donosi  novu dimenziju EPK-a,  ali povjerenstvo  zanima  kojim sredstvima  Rijeka  to kani  postići  i  stoga  će  je u ostvarenju tog  cilja   pozorno  pratiti.

U  prijavi  je  objašnjeno da je  Rijeka kroz svoju povijest lučkog grada i kroz široko  iskustvo njezinih  kulturnih  djelatnika  već  stekla   snažno  obilježje  europskog  grada  što pokazuje i  s  mnogo  postojećih  međunarodnih  kulturnih   aktivnosti .  No, to je – kako se  ističe  u  evaluaciji –  zajednička karakteristika  gradova u Evropi. 

U takvim okolnostima  jedna  Europska  prijestolnica  kulture  treba  pokazati kako će se razvijati u novim smjerovima,  unaprijeđenjem  vlastitog  kulturnog  identiteta,  ali također  povezujući se  i  istražujući   zajedničke  osobine   s  drugim europskim gradovima i regijama, u čemu je Rijeka u ovom trenutku možda  manje aktivna.

Širok raspon  projekata

Posljedično,  povjerenstvo  smatra da europska dimenzija pokazana u  riječkoj  prijavnoj  knjizi  zahtijeva daljnju  inovativnu doradu,  a  posebno  ne razumije  potrebu da se  u  konceptu  programa  zasebno  izdvoje  »međunarodni programski prijedlozi«.  Naime,  od  većine  se  projekata  u  EPK  i  očekuje  da  imaju  međunarodno partnerstvo u ovom ili onom obliku. Uz to,  Rijeci se  zamjera  i  pomalo geografski ograničen raspon  partnera.

Koncept  kojim  je  Rijeka ilustrirala  svoju programsku orijentaciju,   obuhvaća   širok raspon  projekata  –  od  kulturnog  do  obrazovnog sektora  i  sfere  digitalnih tehnologija,  od  uključenja  LGBT zajednice  do  nastavka  razgradnje  tradicionalnog koncepta nacionalnog teatra i  modernizacije industrijskog nasljeđa.  To je  potencijal,  iako još nerazvijen, za  inovativne  programe.

U prijavnoj  knjizi  se ističe da će nekoliko  događaja biti posebno atraktivni za EU  posjetitelje i šire.  Kao  primjer navedena  je  izložba o Klimtu koja  ima potencijal privući široku publiku.  Neki elementi programa kao npr.  »Subverzivne različitosti«  vrlo  su provokativni i obilježeni jakom kritičnošću.   

Iz   izvještaja je  razvidno da  se  Rijeka  pohvalila  kako već sada ima  gotovo spreman  umjetnički  program, ali  joj je  povjerenstvo  uzvratilo  da  takvu vrstu samozadovoljstva  smatra preuranjenom.  U  sljedećoj  fazi kandidature  o tome  treba  podastrijeti detaljnu  elaboraciju.

Pozitivno je  ocijenjeno   što su  konzultacije  o  prijedlogu  kandidature   uključile  široki   krug  javnosti.  U  prijavnoj  knjizi grafički je prikazan širok raspon lokalnih kulturnih djelatnika  i umjetnika koji su uključeni u diskusije  o  EPK  i svojim prijedlozima   utjecali  na  koncepciju programa.  Očekivanja  su ispunjena i time  što  se  poseban  naglasak  stavlja  na  pitanje  kako doći do građana koji  nisu uobičajeno uključeni u kulturne aktivnosti.

Dodatno,  povjerenstvo   se  osvrnulo i  na  programe  vezane  za različite manjine,  zbog dojma  da  su   povremeno  u  sukobu  jedni s drugima:  kao  primjer naveden  je program  podučavanja  romske djece  klasičnoj glazbi   kojim se   na neki način   umanjuje   vrijednost  njihova  folklora  i  tradicijske kulture.

Problem upravljanja

Prijedlog  riječke kandidature  uključuje i susjednu  regiju te  njezine  gradove.  Povjerenstvo zna  da  kandidatura  ima  podršku relevantnih političkih vlasti,  gradonačelnika Rijeke,  kao  i   opatijskog gradonačelnika te  primorsko-goranskog  župana.   No,  bez obzira na tu  podršku  nije mu  posve jasna  uloga u programu gradova iz  okruženja,  niti  kakve to  koristi  donosi.  

Varaždin je  kandidaturu bazirao na »Spajanju nespojivog«,  zajedno s devet gradova partnera Hrvatskog sjevera:  Čakovcem, Ivancem, Koprivnicom, Krapinom, Lepoglavom, Ludbregom, Novim Marofom, Prelogom i Varaždinskim  Toplicama.  Planirao je  budžet  između 18,4 i 19 milijuna eura, od čega  15,1 milijuna za programsku djelatnost.  Povjerenstvo je iskazalo  oduševljenje  regionalnim planiranjem i zajedništvom prikazanim u prijavi,  ali je  zaključilo  da izloženom programu nedostaju  europska komponenta i umjetnička vizija. Tradicionalno i baštinski orijentirano shvaćanje kulture prevladalo je nad suvremenim,  unatoč  početnoj ideji produktivne  borbe između tradicionalnog i suvremenog. Izražena je i  bojazan da grad i regija nemaju dovoljno upravljačkih kapaciteta, niti kulturne i turističke infrastrukture  za provedbu  projekta. U skromnom budžetu gradovi partneri predvidjeli su  participirati s  22 posto  zbog čega je zaključeno je da im EPK  nije prioritet. Prijava  Đakova  predstavljena je  pod naslovom »Srce Europe«, uz predviđen budžet od 7 milijuna eura.  Kao glavne  adute  grad je  Europi  planirao  ponuditi  Panonizam, mješavinu  različitih kultura i religija, značajan centar komorne glazbe, Lipicanere  i Strossmayerovo nasljeđe. Skroman budžet i  program  koji  stavlja snažan naglasak na nasljeđe i tradicionalne oblike umjetnosti,  s mnogo kvalitetnih događaja  ali  bez jasne  umjetničke vizije i  atraktivne  europske dimenzije – nisu uvjerili  povjerenstvo  da  Đakovo  može  iznjedriti   program  međunarodnog  značaja,  kakav se očekuje od EPK.Splitska  kandidatura  bazirana je  na temi »Cijepanje  kulturnog atoma«.  Uključila je  niz susjednih gradova i otoka. Predložen  je  proračun  u iznosu  od 32,1 milijun eura,  od čega s 20,8 milijuna  za programe. Povjerenstvo je  pozdravilo  uključivanje  zaleđa i otoka u prijavu, kojima trenutno nedostaju kulturne mogućnosti,  a svidjela mu se i  analiza  grada  u kojoj je  Split opisan  kao »blokiran grad«, introvertan i defenzivan. Međutim,  uz  najavljenju  »deblokadu«   kulturnih institucija,  Split  nije predočio i mehanizme  kojima  bi  to izveo.   Europska dimenzija projekta  opisana je  kao »dar«, »učenje« i »dijeljenje«, ali  s  nedovoljno   konkretnih  primjera  kako će ti  ciljevi biti pretvoreni u projekte.    Isto tako,  najavljena je »studentifikacija«, kao  iznimno potreban proces u gradu s velikim brojem studentske populacije,  ali  iz  prijave nije bilo  dovoljno  vidljivo  kako bi studenti bili uključeni u  projektne   prijedloge koji  su mogli biti i inovativniji.  Povjerenstvo je bilo vrlo razočarano i  zbog   neuključivanje  šireg kruga  građana u prijavu.Zadar je ponudio program pod nazivom  »Vrijeme je«  uz predviđen budžet  od 21,3 milijuna eura, od čega  14,9 milijuna za programe. Program za EPK temeljio  se na pet tema: »Urban re-loading« ,  »co-work and co-create«, »in-cloud and respect«, »Zadar4Young« i  »Share«. Povjerenstvo  je pohvalilo  iskrenu i samokritičnu analizu nedavne prošlosti  i trenutačne situacije gradu. Kao naročito pamtljiva  istaknuta je  fraza  »pizza-cut turizam«  i tvrdnja »da kulturnom scenom Zadra vladaju institucije kojima upravlja javni sektor koji je uglavnom orijentiran na stalnu publiku koja čini mali postotak ukupne populacije«.Zadarani  su postavili   ambiciozne ciljeve »ostvarivanja dubokih i značajnih promjena u kulturnoj i društvenoj sceni grada«,  ali je  povjerenstvo  ocijenilo da  konkretni  projektnih prijedlozi  ne slijede te ambicije  i da programu nedostaje  europska dimenzija. Podatak da  Grad  planira  financirati  samo  13 posto  troškova  EPK-a  nije  uvjerio  povjerenstvo  da  kandidatura  ima  podršku  Grada.Zagreb je prijavio  kandidaturu  pod sloganom »Mirenje naših suprotnosti: učinimo to sami«.  Programom  EPK  želio  je  utjecati  na urbani,  kulturni, ekonomski i društveni razvoj,  a jedan od glavnih ciljeva  bio je omogućiti građanima južno od Save  da se uključe u kulturni život. Unatoč proračunu  od 49,7 milijuna eura, od čega  36,3  za programe, te  najavljenom  sudjelovanju  velikog broja eurpskih umjetnika,  povjerenstvo je  uputilo  mnoge zamjerke nedovoljno  razrađenom  programu u kojem nije prepoznalo ni europsku dimenziju.  Zagreb  nije  pružio dovoljno  dokaza da će  ostvariti  visokokvalitetan program koji bi mogao privući međunarodnu publiku,  na istoj razini ili jačoj  od standardne kulturne i turističke ponude.

Rijeka  u prijavnoj knjizi  ističe   da  ima  kulturnu i menadžersku  infrastrukturu  sposobnu  da ponese kompleksnu organizaciju EPK.  Navodi se  i  da  je  60 posto građana zadovoljno s kulturnom ponudom,  ali podaci pokazuju da kulturne institucije gube publiku.  Povjerenstvo bi  stoga  voljelo  vidjeti na  koji će   način  promijeniti svoje programe  da bi  poboljšali  situaciju.

Jedna  od  najvećih  primjedbi  tiče se  predloženog načina  upravljanja  kompleksnim  aktivnostima  Europske prijestolnice kulture.  Povjerenstvo  smatra da  bi  taj posao trebala voditi  posebna  agencija  koja će se baviti isključivo  s EPK-om.  Ona bi trebala  imati vlastitu pravnu osobnost  i djelovati  potpuno  neovisno  od  gradske  vlasti.  U dosadašnjoj praksi  EPK-a  takav  se  model pokazao najuspješnijim.  Također,  očekuje   se  snažna   figura  umjetničkog  direktora kojeg bi  bilo  preporučljivo  odabrati  javnim pozivom.

No, Rijeka je  očito  posložila stvari  na način koji  povjerenstvo ne smatra primjerenim. 

Predložena organizacija vodstva EPK-a ima širok raspon odgovornosti, uključujući mnoge elemente kulturne strategije kao i provedbeno upravljanje glavnim kulturnim kompleksom.  Nejasna je  i predložena struktura viših djelatnika,  a  posebno  uloga  glavnog programskog  koordinatora  sa skupinom  nezavisnih umjetničkih  direktora, pretpostavljamo  ravnatelja  postojećih kulturnih  institucija.  Povjerenstvo  smatra da  takvoj  strukturi nedostaje  upravljačka  snaga  koju  bi  umjetnički direktor  EPK-a  trebao imati da zadrži koherentnu umjetničku viziju.  Postoji  veliki rizik da program  postane serija paralelnih programa.

Između ostalog, povjerenstvo se  osvrnulo i  na kapitalne  infrastrukturne  projekte  revitalizacije  »Benčića«  i »Hartere«  koji  ne  ulaze  u programski  budžet  EPK-a  i  bit će  financirani  zasebno iz  EU fondova,  ovisno  o tome kakav  uspjeh poluče na   natječajima.   No,  povjerenstvo očekuje da mu se  objasni  u kakvom odnosu ti projekti stoje  s predloženim  programom EPK-a.  Vjerojatno  ih  zanima  jesu  li to  prostori  u  kojima  bi se  planirani programi  trebali održavati.

Europska dimenzija

U cjelini,  povjerenstvo   cijeni  autentičnost predloženog  riječkog   programa. Smatra da  prijavna  knjiga  sadrži kvalitetne  prijedloge koje  je moguće razvijati.  Jasno progresivno razmišljanje i  slika grada  » otvorenog  različitostima«  mogla bi biti dobrodošla  i za druge evropske  gradove. Predložen koncept  posjeduje  potencijal za razvoj  projekata  relevantnih  ne samo za Rijeku nego i za EU građane.  Međutim,  povjerenstvo  ozbiljno brine  o europskoj dimenziji i predloženim organizacijskim planovima.

Europska  dimenzija projekta  generalna je  slabost  apsolutno  svih kandidata u  utrci za EPK.  Nema  niti jednoga  grada  koji je ostao pošteđen  takve primjedbe.  Da bi  se  u tom smislu  poboljšali,  trebaju  dodatno  poraditi na  međunarodnom umrežavanju  unutar i  izvan granica  EU-a,  kao  i povezivanju s  irskim kandidatima.

Uz  to,  kandidati moraju  uvjeriti povjerenstvo da  imaju  programe s  jedne strane dovoljno jake  da  privuku  europsku  publiku, a  s druge strane  takve  da  domaćem stanovništvu  osvijeste  europsku  kulturnu  različitost.  Također,  treba  pružiti uvjerljive dokaze  da  će   EPK  programi  imati   jasnu prepoznatljivost  i  dodatnu  privlačnu moć   u odnosu  na  postojeću  kulturnu  i turističku ponudu,   koja ih ne smije zasjeniti. Taj dio  Rijeci neće biti previše težak,  ali bi  mogao biti  Dubrovniku. 

Otuđeni grad Dubrovnik

Dubrovačka kandidatura počiva na temi  »Grad u nastajanju«, a program se temelji na četiri stupa – ponovnom  osvajanju  javnog prostora, oslobađanju kreativne energije, redefiniranju identiteta i povezivanju  s  Europom.  Povjerenstvo  cijeni  što su Dubrovčani  sami  ukazali da se grad takvog povijesnog nasljeđa suočava sa sve većom dominacijom turista i  slabom kulturnom ponudom u  zaleđu  i na otocima. Sve je u centru i podređeno turistima.  Otuđenje grada od građana i utjecaj masovnog turizma na  mali prostor grada samo su neke  od  zanimljivih  tema kojima se Dubrovčani  kane pozabaviti. 

Pritom  namjeravaju   angažirati umjetnike iz cijele Europe,   planiraju   suradnju  s  brojnim  međunarodnim  partnerima  i stavljaju   naglasak  na  razvijanje  koprodukcija, što  povjerenstvo  posebno pozdravlja.  Uz ostalo,  Dubrovnik  planira   razvijati  zajedničke projekte  s  gradovima u Hrvatskoj i regiji, a povjerenstvo  posebno  ističe  suradnju  s  Bosnom  i Hercegovinom  i Crnom  Gorom,  kao  i  s Osijekom,  s  kojim  dijele slične probleme, ali u različitim okolnostima.

Sveukupno,  povjerenstvo je impresionirano prvom fazom  kandidature Dubrovnika. Ambicije za poboljšanje kulturne ponude izvan stare gradske jezgre na otoke i zaleđe izrazito su pozitivne,  a nacrt programa pokazuje potencijal da se  one  i ostvare.  Ipak,  postoji  bojazan  da će  EPK  programi  ostati  zasjenjeni  uobičajenom  turističkom  ponudom  i postojećim  dubrovačkim atrakcijama. 

Baština i  digitalne tehnologije

Osijek  se natječe  s temom  »Oxygen2020«  koja  uključuje  četiri   tematske osi:  Culture Park (Park kulture),  Living Fields (Živuća polja),  Hacking the Future (Hakiranje budućnosti) i Bridges over Water (Mostovi preko vode).

Povjerenstvo smatra  da  su  odabrane  programske  teme  vrlo koherentne i sadrže jasnu umjetničku viziju.  Pristup pojedinim  temama  vrlo  je inovativan,  osobito  u  »Hakiranju  budućnosti«  gdje  se  spajaju  baština i  digitalne tehnologije.

Povjerenstvo  naročito cijeni želju Osjeka  da  se  uhvati ukoštac  s  teškim  nasljeđem  rata i  da  diskurs  konflikta  prevlada  kulturom dijaloga.  Pohvaljen je  potencijal grada s 22 manjine i programski dio posvećen pomirbi  i dijalogu te uspostavi nove platforme za društvo bez sukoba.  Naglasak na djecu i mlade  u  temi  »Panonski izazovi«  ocijenjen je  kao  inovativan način da se potakne  razvoj  publike, kombiniran s promjenom ponašanja. 

Europsku dimenziju  Osijek je  pokazao  partnerstvom s Pečuhom, Novim Sadom  i Tuzlom.  Na  temelju predočenih projekata  može se steći dojam o širokom uključivanju umjetnika diljem Europe,  ali  još mora  raditi na drugim aspektima europskog  dimenzioniranja.

Najveće zamjerke odnose se  na  premali angažman građana u  pripremnoj fazi projekta,  nejasno predstavljen  budžet i kojeg nije  razvidan  točan  udio  Grada,  kao i  prijedlog  organizacijske strukture koji izaziva zabrinutost.  Neprihvatljivo  je da  agencija koja vodi EPK bude odgovorna i za upravljanje kapitalnim projektima i kulturnim sektorom gradske uprave.

Vojni objekti i grad

Pula je  punudila  temu  »Demilitarizacija: Od tvrđave do foruma« kao nepovratan  proces kulturalne i socio-političke transformacije. U  njihovu  prijedlogu izraženo je šest jakih  ambicija:  utjecaj  na  dugoročne  politike,  transformacija kulturnih institucija, integracija bivših vojnih objekata  u moderan grad, pružanje jakog kulturnog  poticaja lokalnoj ekonomiji,  promjena svakodnevnog  načina  života i zajedničko  stvaranje  mogućih  novih  scenarija. Nakana je odmaknuti se od vojničkog  načina razmišljanja i ponašanja  prema građanskom,  nadići strah i socijalnu pasivnost, te  manjak želje za akcijom  koji  se  naziva »tapija«.

Povjerenstvo cijeni konkretnost prijedloga kao i inovativan način kako  su  povezani s gradskim kulturnim  identitetom.  Također, cijene  evidentan entuzijazam i predanost projektu.

Značajan  naglasak u programu  stavljen je  na promjenu  mentaliteta »tapije«,  stanja  društvene i gradske pasivnosti koja  nije  svojstvena  samo Puli  već  i  mnogim drugim gradovima.  Povjerenstvo smatra  da je to  vrlo ambiciozan izazov, ali zahtijeva  dodatnu razradu  da  bi se  jasnije  vidjelo  kako  to  Pula  kani  postići.  Europska dimenzija  izražena  je  sintagmom  »Dovođenje Pule Evropi«.  Taj prijedlog se na više  mjesta referira na suradnju s evropskim umjetnicima,  ali ga treba dalje razvijati.  Jedan od najvećih izazova  je kako  privući  širu europsku publiku.

Povjerenstvo  je  primijetilo dvojezičnost i  multietničnost grada. Smatraju  da  to  može biti  snažan faktor.  

U čast  Hermanu  Potočniku Noordungu,  malo  poznatom europskom vizionaru i prvom svemirskom arhitektu, Pula je  najavila i  »kulturnu  okupaciju svemira«,  što  povjerenstvo  smatra  potencijalno zanimljivim,  ali  nije   sigurno  koliko je  povezano s  ciljevima i  narativima  EPK-a. 

No, zato je   impresionirano  aktivnim angažmanom,  suradnjom i razmjenom projektnih ideja s irskim EPK kandidatima.

Vitalnost i energija

Pulski program  za EPK izgrađen je  oko  četiri  osi:  »Re-map”, »Com-pass«,  »Uni-forms« i  »Hori-zon«. Ne dovodeći  u pitanje značenje,  povjerenstvo  se pita kao će  ti naslovi  zvučati  u  PR  i marketinškoj  kompanji  kad  se prevedu  na hrvatski.

Pohvaljen  je  inovativan pristup  baštini i tradicionalnim umjetničkim formama, a  jednako  tako  reference na  »zabavu« i »razigranost«  naspram vojničkom svjetonazoru.  Povjerenstvu se  sviđa i  nakana  da  se  bivše vojne  lokacije  prenamijene  u kulturne svrhe te  smatra da  EPK može poslužiti  kao  laboratorij za nove  urbane transformacijske strategije.  No, zamjera Puli što je zanemarila potencijal partnerstava sa  sličnim sredinama,   bivšim  vojnim  centrima  kojih  ima diljem Evrope.

Povjerenstvo je s odobravanjem  pozdravilo što je  u  programske ciljeve uključen rad s  djecom,  nemoćnima,  starijima i potrebitima te subkulturnim skupinama.  Program uživa podršku grada  i regije,  a  35 posto ideja proizašlo je iz širokog procesa konzultacija, što kazuje da su na dobar način doprijeli do građana.

Umjetnički sadržaj programa dobro  je  odvagan,  barem financijski,  ali  koncentrira se oko pet vodećih programa što bi moglo dovesti do programske neravnoteže.

Također,  povjerenstvo  je  steklo  dojam da  je postojeća suvremena i kulturna scena Pule živa,  zanimljiva, ali relativno mala, što bi  mogla postati slabost ako se ne postigne šira angažiranost i uključenost  kulturnih djelatnika i umjetnika u razvoj  programa.  Financijski planovi su adekvatni, a  privatni sektor  namjerava se  uključiti  s vrlo visokih 59 posto budžeta! 

Predloženi  organizacijski model  slijedi najbolju praksu dosadašnjih Europskih  prijestolnica kulture.

U cijelosti,  povjerenstvo je  impresionirano  vitalnošću i energijom  pulskog  prijedloga.  Njihova  ambicija da promijene već duboko ukorijenjeno  kulturno ponašanje je na liniji  nastojanja dosadašnjih EPK-a i predstavlja  suvremen i  inovativni izazov kulturnom i društvenom  sektoru.