Grad: Rijeka
Danas: 14° djelomično oblačno
Sutra: 4° 16° djelomično oblačno
24. listopada 2017.
Jedinstven kraški fenomen

foto Jezero "sad me ima, sad me nema": ploviš između krošanja, iz vode gledaju lija i zec

Jezero "sad me ima, sad me nema": ploviš između krošanja, iz vode gledaju lija i zec
Jezero "sad me ima, sad me nema": ploviš između krošanja, iz vode gledaju lija i zec
Autor:
Objavljeno: 9. ožujak 2014. u 14:34 2014-03-09T14:34:00+01:00

Kraški fenomen u podnožju pitoresknog seoca nadomak Škrljeva, veliko jezero kojeg svako malo ima pa nema, ovih dana privlači znatiželjnike iz svih dijelova Rijeke i »prstena«, a najviše s opatijskog područja. Zahvaljujući Darku Ujčiću, može se i gumenjakom na 12-minutnu vožnju nestvarnom vodom 

Opet je kraški fenomen u podnožju Ponikava, jezero što ga već odavno nazvasmo »sad me ima, sad me nema« u to pitoreskno seoce nadomak Škrljeva privuklo ohohoh znatiželjnika. Toliko da smo nakon prebrojavanja i zbrajanja zaključili kako je jučer uz obale ponikvarskog jezera bilo dva puta više ljudi nego li onih što mjesto nastanjuju. Stigoše iz svih dijelova Rijeke, riječkog prstena, a najviše s opatijskog područja. Netko od njih dobacio je da su došli na studijsko putovanje, odnosno od Ponikvara naučiti kako iz ničega stvoriti atrakciju jer, iako oni u Opatiji imaju sve, polovicu tog svega dali bi za ovakav turistički biser kakav tisućljećima baštine Ponikve. O čemu se zapravo radi? Emotivan odgovor glasio bi – o bajci, a za onaj pravi posegnuli smo u zapis Dragutina Hirca, koji je još 1891. godine u knjizi »Hrvatsko primorje« u vezi s ponikvarskim jezerom, što ga on naziva kukuljanskim, zapisao:

  – Ogromnu i do 300 metra duboku kukuljansku ponikvu obrubilo je 11 kamenih vrhova. (...) Kad bi voda dolazila sa nakoličnih vrhova, rušeć se niz njihove obronke, tad bi to bila obična poplava, nu tome nije tako. Voda, što ovaj kraj u jezero pretvara, dolazi najvećma z dola, a pomanje s vrhova, koji vodu propuštaju. (...) Da ovaj zanimljiv pojav protumačimo, treba nam malo segnuti do Grobničkog polja. Pod Grobničkim poljem ima šupljina, jer da ih ne ima, ne bi ni potoci mogli ponirati, nu te šupljine ne će biti jedne, već razne veličine, a medjusobno sigurno osovim stienama odieljene, koje ih i ogradjuju. Iz ovih šupljina provaljuje voda na Dvorinu, nu pod Malim lugom mora biti i drugih šupljina, u koje se skuplja ona voda, koja probija u Šipačini. I ove će šupljine biti osovnim stienama opasane, pa kad se napune, tad usljed osovna tlaka vodu izbacuju. Kolik je pako tlak vode prema površini, svjedoči u Šipačini oveće razasuto kamenje, koje je voda izbacila. I po tom bi imali prividno dva jezera: jedno na površini, a drugo u utrobi zemaljskoj (...)
 
Tako prije stotinu i nešto godina napisa Hirc, a jučer Darko Ujčić, rođeni Ponikvar i inicijator ove treće vožnje nestvarnom vodom, a prve »na motor«, kaza sljedeće:

  – Evo, već mesec dan, koliko traje ovo jezero, ko ni vajk jednake veličine, a ni dubine, iznajmljujemo ov gumenjak. Da se razumemo, otprli smo obrt Koga Ni d.o.o., kako bi mogli delat. Vožnja jezeron dura 12 minuti. Vozimo četiri ture po četiri osobe, ča muški ča ženske. Po osobe vožnja se naplaćuje po 20 kun plus PDV. Saki radni dan vozimo po šest ur. Vajk puni. Preko vikenda po osan ur, aš je strašna navala, pa sad vi računajte i zračunajte ši nan se to splati ale ne. Kad vodi nestane, zapremo obrt, aš to se danas more. Imamo ideju da za suhoga štajona počnemo delat barki po ponikvarsken projektu, ke bimo iznajmljivali. Nacrti su gotovi, delavci imamo, ma ćemo z ten va javnost zić kad za to dojde vrime.

Jezero Ponikve Foto Sergej DRECHSLER.jpg (11)
Jezero Ponikve / Foto S. Drechsler

  Ono s čim su jučer izašli u javnost bio je pravi »ponikvarski hepening« satkan od sportsko-zabavnih sadržaja, a podvučen sa salvama smijeha. Ujčić je u startu naglasio kako se ponikvarska flota modernizirala i sad umjesto gumenjaka na vesla imaju »Brzog Vlada«, gumenjak na, pazite sad – četverotaktni ekološki motor. Nije Darko zaboravio spomenuti i onog koji im ga je omogućio tj. Interadriju. Potom nas je izvijestio o vodostaju, pa reče kako je jezero prije tri dana bilo duboko 26 metara, te kako je danas njegovo najdublje mjesto od površine udaljeno 22,80 metara te, ako to usporedimo s izmjerima 2000. i 2010. godine, dolazimo do zaključka da je ovogodišnji ponikvarski fenomen vjerojatno potukao rekord iz 1976. godine. Je li ili nije, nikad nećemo saznati jer mjerenja počinju 2000. godine kad se prvi put zaplovilo jezerom. 

Više u tiskanom izdanju Novog lista, u nedjelju, 9. ožujka 2014.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka