Tradicija maškaranja

Jedina sušačka tradicijska karnevalska skupina – Krimejski feštari: Začin svim feštami još od 1701. leta

Slavica Mrkić Modrić

Foto S. Drechsler

Foto S. Drechsler



Jedina tradicijska karnevalska skupina »s lijeve strane Rječine«, odnosno sa Sušaka, Krimejski su feštari. Njih četrdesetak već godinama čuva, nosi i pronosi tradiciju maškaranja ne samo na Sušaku ili Rijeci već djelić posebnosti »riječke maske« brojnim gostovanjima prezentira ostatku Hrvatske i Europe. Sa Sašom Čauševićem zvanim Pinelić, prvim kapom Krimejskih feštara već punih 27 godina, popričali smo o Krimeji i Krimejskim feštarima nekad i sad, a bogme smo se dotakli i budućnosti. 


– Priča o Krimjeskim feštarima višestoljetna je priča. Prvi zapis o Krimejskim feštarima datira iz 1701. godine. Dugo vremena su feštari Sušakom feštali neslužbeno, bilo je i boljih i gorih dana, čak i godina u kojima je pusna tradicija feštara apsolutno zamrla, da bi 1986. godine ponovo pokrenuli feštarsku priču, kaže Pinelić i dodaje kako se uniforma koju nose današnji feštari u svemu oslanja na onu »nekadanju«. Nastala je na temelju običaja koji je nekadašnjim feštarima nalagao da za ophod odjenu staru mornarsku uniformu. Nikakvo čudo ako znamo da su Sušak i Rijeka oduvijek bili »tvornica pomoraca«.


Na upit kako su i kada Krimejski feštari započinjali pust Pinelić odgovara:


– Pusta dižemo na Antonju, ča će reć 17. prvoga. Podizanju je nekada prethodilo puhanje va volovski ili kravlji rog, čin z ken je najavljeno da počinje pusno vrime. Narod je užal reć – hode zvat pusta i pusno vrime najavit. I tako j’ počinjalo, a nastavljalo se je tancimi. Tancalo se j’ na sto mileh mest. Najprvo uz sopele i meh si va kokoru ili va kolo, a kada j’ došla armunika, onda su meh i sopile šle va kraj. Najprvo se j’ tancalo po oštarijami. Kašnje u nekadašnjemu domu Mjesnoga odbora Krimeja, a tamo j’ bila i feštarimi jako draga oštarija »Velebit«. Rabi spomenut i dječje redute ke su vavek bile dobro posjećene.  

Smotra za pet




Krimejski feštari su godinama u sklopu Riječkog karnevala organizirali i smotru tradicijskih maškara. Na tzv. tradicijskoj trasi znalo bi se okupiti tridesetak tradicijskih karnevalskih skupina iz Primorja, Istre, Slovenije…, te od Krimeje, preko Vojaka, do Trsata prošetati svo bogatstvo različitosti pusnih odora i običaja.


– Ja, bili su to lipi dani, puno grup, puno gledatelji, šušur od Krimeje do Trsata, ma jednostavno, kod i puno drugeh lipeh i dobreh stvari i ova j’ radi nedostatka financij šla mater ženit. Četrnajst let smo zdurali ma onda ni bilo više soldi i prestali smo s ten. Znan da je šteta, ma protiv više sile se ne more. Sad po Krimeje, Trsatu i Vežice obahajamo mi. Na saki Pust se pospravimo i obajdemo vrtići, škole, oštarije, jogi i neke familje ke nas pozovu. Bude lipo i veselo.


Osim obilaska svog kraja u vrijeme Pusta, Krimejski feštari su i nezaobilazni dio publike svih manifestacija vezanih uz ovaj kraj. Kako onih sportskih, tako i glazbenih.


– Ki ne voli svoj zavičaj, ne voli ni samoga sebe. To je naše geslo, pa smo dio tribina NK Rijeke, tribina našeg vaterpolo kluba ili plivačkih natjecanja, svim smo srcem uz naš »Orijent«, a i dio smo mikovske publike ne samo u Rijeci već smo tamo gdje on putuje, a kad je u Gračišću onda smo kao gosti Gračišća uvijek uvršteni u program dočeka mikovske karavane. 


Naravno, dugogodišnji su sudionici i Međunarodne povorke Riječkog karnevala.


– Ne more to bez nas pasat. Ovo leto ćemo proć kod grupa broj 93 zad Grobničkeh dondolaši, a prvo Labinjonske kumpanije Domaće folšarije. Bit će nas trejsetak i kako i vavek ćemo se dobro zabavit.


Jedna od ikona Krimejskih feštara dugo vremena je bio Frane Pitur, a potom i Josip Šegota Joja.


Ni Pitura, ni Joje


– Ja, nažalost, obadva su pokojni. Frane Pitur je zadnjeg dana karnevalskog ludovanja Krimejun jahal na magarcu popituranon va belo. K tomu je bil i glavni inicijator i organizator legendarnih utakmica između »Suhih« i »Debelih« koje su bile pravi nogometni spektakl na Orijentovomu igralištu. A Joja, pa Joja je bil naš kralj, naša maskota i njegovon smrću umrl je i del nas. Va spomen na njega naš pust će se i dalje zvat Joja.


Kad smo već kod pusta, pitamo za što je sve kriv njihov Joja?


– Za se ča nevalja na ovomu svitu. Od politiki, preko kulturi do zabavi. Ma, kriv je i za globalno zatopljenje. I zato će lipo još do utorka viset va Mjesnomu odboru kamo smo ga stavili da se na bure ne prehladi ili, ne daj Bog, odleti na krilimi vjetra, a utorak, na Mesopust poć će va vječna lovišta. Sprogod mu je na sedan ur večer, a pokle toga su karmine ke j’ omogućil MO Krimeja, na čen njin hvala.Krimejski feštari su, za razliku od pojedinih stranaka, ali i ostalih feštara popunili zakonom propisanu kvotu nježnijeg spola u svojim redovima.

– Ja, zač med feštarimi ne bi bile i feštarice? Zbilja ne postoji razlog, smo ravnopravni ili ne? Mi smo njin oprli vrata još pred više od dvajset let i moran priznat da smo njihovim dolaskom puno dobili. Uostalon tr uz mene kako prvog kapa tu je još jedan – Ante Kivela, ma badava nan se da ni naše organizatorice gospe Jelice Grdinić, kaže Saša Čaušević Pinelić i poziva sve ljude dobre volje i zaljubljenike u pusnu tradiciju da im se u utorak, 9. ožujka priključe na njihovom tradicionalnom pohodu koji počinje u 10 sati ispred pekare na Vojaku, a završava paljem pusta i veselicom u MO Krimeja, u 19 sati.