Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 20° 2n
Sutra: 20° 20° 2n
16. rujna 2019.
Ribe Jadrana

JESTE LI JE IKAD KUŠALI? Neugledna patarača i u nas postala komercijalna riba. Zašto?

foto: arhiva NL
foto: arhiva NL
Autor:
Objavljeno: 30. travanj 2019. u 7:11 2019-04-30T07:11:19+02:00

Patarača se lovi cijele godine, više u hladnijem dijelu, u jesenskim i zimskim mjesecima. Najviše se lovi pridnenom povlačnom mrežom – koćom, a nešto skromno i mrežama potegačama.

Za razliku od većine sugrađana, riječkom Rivom prolazim češće nego Korzom. Volim vidjeti brodove na vezu, je li doplovio koji novi, koji dotad nisam vidio. Također, u tom dijelu grada uvijek ću sresti neke od meni zanimljivih ljudi. Tako se dogodilo i prije nekoliko dana. Susrećem poznanika, a on odmah kreće s pitanjem: »Reci mi kakova je to riba patarača?« Pa objašnjava: »Neki dan bili smo na marendi, tu u centru grada. Konobar nam nudi tu pataraču. Pitamo koja je to riba, je li dobra? On odgovara da je slična listu i ukusnija od njega. Naručili smo tu njegovu preporuku i pojeli. Nije bila loša, ali se ne može uspoređivati s listom«.

Na brzinu, onako s nogu, održao sam kratko predavanje o patarači, a on je dodao: »Napiši nešto o toj ribi!«

Možda sam svojedobno pisao o patarači, ne sjećam se. Ako i jesam, bilo je davno. Stasale su od tada nove generacije. Ipak, patarača nije česta i svima poznata riba. I ranije su se pojedinci o njoj raspitivali. Jednom me iznenadio stariji čovjek, rodom s otoka. Bili smo, i mi, na marendi. Između ostale ribe, na pijatu nam je servirana po jedna patarača. »Što je to, koja je to riba«, pita on. Odgovaram mu: »Patarača«! Nikad čuo…

Sličnost s listom

Posljednjih godina pataraču češće viđamo u ponudi naših ribarnica. Jednog jutra minule zime, u vrijeme lovostaja za malu plavu ribu, za loša vremena i skromnije ponude, patarača je prodavana po 80 kuna za kilogram. Preskupo, komentirali su oni koji poznaju tu ribu. U jednom davnijem vremenu pataraču, ako se i nudila na ribarnicama, naprosto nismo registrirali. Ponuda je bila bogatija i raznovrsnija, sitna i gotovo prozirna patarača nije privlačila pažnju kupaca. Istodobno na talijanskim veletržnicama ribe vidio sam pataraču u standardnoj ponudi, tretirana je poput svih ostalih ribljih vrsta. Ali, vremena su se drastično promijenila… Neugledna patarača i u nas je postala komercijalna riba.

Tri patarače

U dubinama Jadranskog mora borave još dvije ribe koje u narodu, također, nazivaju patarača – patarača oštronoska i patarača crnopjega. Da bismo ih razlikovali, onu prvu, mogli bismo reći pravu, nazivaju patarača platušica. Uvijek je tako, ne samo u nas, gotovo svaka riba ima više narodnih naziva. U stručnoj literaturi, ovisno o autoru, nalazimo jednu ili tri patarače. Patarača oštronoska češće ima naziv plosnatka oštronoska, a patarača crnopjega – plosnatka tuponoska. Zanimljivo je spomenuti da te tri ribe ne pripadaju istoj obitelji. Oblikom tijela dvije su slične – patarača platušica i patarača crnopjega, dok plosnatka oštronoska više sliči iverku.

Patarača, kao i svaka riba iz našeg mora, ima više narodnih naziva. Neki od njih su: platica, platušica, patarača platušica, šiljoglavka, listić, pizdun, plastuša, merikanica... Narodski rečeno, možemo je svrstati među plosnatice, čitatelje nećemo zamarati znanstvenom metodologijom razvrstavanja riba. To nije za dnevne novine. Oblikom tijela patarača je dosta slična listu, čak mu je daljnji rod. Tijelo joj je ovalno, potpuno spljošteno i asimetrično, s očima na lijevom boku. Glava je duga, šiljasta, usta su velika, postavljena poprečno, a u njima razvijeno i jako zubalo, oči velike i lagano strše. Peraje su dobro razvijene, repna je romboidnog oblika, bočna crta vidljiva, ljuske velike, tanke i oštro obrubljene.

Boja tijela baš nije očaravajuća. Na gornjem boku je poluprozirno sivožućkasta, sivoružičasta ili pepeljastocrvenkasta, na stražnjem dijelu nalaze se tamniji obodi ljusaka, eventualno i dvije tamnije mrlje na korijenu repa, dok je donji, slijepi bok bezbojan. Patarača maksimalno naraste do 30 centimetara i težine 25 dekagrama, a prosječna joj je težina tri dekagrama i dužina 10 do 20 centimetara.

Ulov iz koča

Patarača je stanovnik čitavog Jadrana, isto tako Sredozemnog mora i istočnog dijela Atlantskog oceana. Boravi na dubinama od 10 do 400 metara, najčešće do 100 metara. U Jadranskom moru najčešća je u unutarnjim kanalima Dalmacije i juga Jadrana, dok je na sjevernom Jadranu rijetka. Tako stoji u stručnoj literaturi i tako je, vjerojatno, nekad bilo. U moru se, međutim, mnogo toga promijenilo, pa očito i patarača mijenja staništa. Sudeći po ponudi u ribarnicama, sve je češće i na sjevernom Jadranu. Staništa su joj na muljevitom, pjeskovitom i muljevito-pjeskovitom dnu. Dakle, u arealu koćarskog ribolova.

Patarača se lovi cijele godine, više u hladnijem dijelu, u jesenskim i zimskim mjesecima. Najviše se lovi pridnenom povlačnom mrežom – koćom, a nešto skromno i mrežama potegačama.

I logično pitanje: što s ulovljenom pataračom? Moram reći da ne djeluje baš privlačno. Meso joj je jestivo, zadovoljavajućeg ukusa, bijelo, ali se nikako ne može uspoređivati s listom. Sitna je, nema na njoj previše mesa, teško bi se netko najeo od jedne patarače, pa i nekoliko njih. Najbolja je frigana u ulju. Nije mi poznato da je netko drugačije priprema? Uostalom, ne spada u ribu koja se masovno konzumira!

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.