Nemaju kamo?

Izgleda kao ilegalni deponij, ali nije: Reciklažno dvorište Pehlin prepuno drvenog otpada

Ljiljana Hlača

U KD »Čistoća« kažu da su povećane količine otpada posljedice nevremena, osobito ledene kiše u Gorskom kotaru zbog čega je potražnja za sirovinom manja



RIJEKA  Reciklažno dvorište Pehlin KD Čistoće prepuno je drvenog otpada. Kubici i kubici zelenog komunalnog otpada rasprostiru se na lokaciji Mihovilići, blizu romskog naselja. Sve izgleda kao da je opet riječ o još jednom ilegalanom deponiju koji niče na rubu grada.


Ali nije. Sve je to legalno. Iako cijela lokacija nije ograđena i nema službene table. Ima tu svega i svačega, od granja, stabala, panjeva, pa do drvenog namještaja, fotelja, dijelova vrata, prozora…


Naš čitatelj koji živi blizu Dvorišta tvrdi da se ova vrsta otpada na ovoj lokaciji sustavno odlaže već treću godinu. A budući da ga KD »Čistoća« nema kome isporučiti, dalje tvrdi naš sugovornik, drvene građe svakim je danom sve više i više.


– Oni jednostavno nemaju rješenje za taj otpad. Otpad se već bliži naselju. A pitanje je zašto ga ne odlažu i na Marinšćini. Barem jedan dio. Ovdje ga odlažu jer tu nitko ne vidi, ne regaira. Ovo je Grad Rijeka. Ovo je službeno, ovo je naša slika, veli nam dalje naš čitatelj. U KD »Čistoći« navode da je taj otpad ponajviše posljedica olujnog nevremena koji je zahvato Rijeku tijekom jeseni 2013. godine i ledene kiše koja je padala zimus te da je on na Pehlinu ipak samo privremeno odložen.   




Usprkos kaotičnoj situaciji na Pehlinu, u »Čistoći« zapravo odbijaju misliti da oni rješenje za takvu građu nemaju – u prilog tome ističu neke svoje aktivnosti, a to su izgradnja Centralnog reciklažnog dvorišta Mihačeva draga, zatim projektiranje i izgradnja sortirnice za reciklabilne frakcije prikupljene u procesu primarne selekcije, te ugradnja kotlovnice za vlastite potrebe na alternativnu vrstu goriva, odnosno sječiku prikupljenu iz procesa redovitog održavanja zelenih površina Grada Rijeke. No, je li to dovoljno? Fotografije našeg fotoreportera pokazuju da je potrebna nadogradnja kada je riječ o krajnjem zbrinjavanju selektiranog drvenog materijala. No, kako je riječ o skupim procesima – ekološko zbrinjavanje odvojenog otpada mogli bi osjetiti krajnji korisnici – a to su građani.



– Nadalje, posebno je ledena kiša u Gorskome kotaru (ali i Sloveniji) uzrokovala nastanak velike količine drvene sirovine na cjelokupnom tržištu drva, što je utjecalo na smanjenje potražnje u tvrtkiama koje takav materijal preuzimaju. Uobičajeni način plasmana drvnog otpada je od tog trenutka znatno otežan. Također na Pehlinu se nalazi otpad koji je rezultat kontinuiranog dovoza glomaznog drvenog otpada prikupljenog od građana.


   U Društvu ističu da usprkos teškoj situaciji ipak nešto se po tom pitanju radi – drvo se usitnjava, a jedan dio će se u sljedeća dva mjeseca isporučiti odabranoj tvrtki. Ne navodi se ime tvrtke ni količina. No, teško je povjerovati da će se baš sve zbrinuti i da će se lokacija u skorašnje vrijeme očistiti i biti kao nekad – zelenilo.


   Odgovarajući na upit našeg čitatelja u »Čistoći« ističu da na Marišćini zapravo i nije predviđeno odlaganje drvene građe jer se ipak radi o materijalu koji ima i svoju vrijednost te ga je moguće, iako trenutno otežano, plasirati.