Tjedan upoznavanja groblja

Instruktivna šetnja: Groblja su svojevrsni muzeji na otvorenom

Nela Valerjev Ogurlić

Foto M. Gracin

Foto M. Gracin

Uz stručno vodstvo povjesničarke umjetnosti Daine Glavočić na groblju Trsat održane su dvije edukativne šetnje tijekom kojih su Riječani imali priliku upoznati povijesni razvoj Trsatskog groblja, najznačajnije mauzoleje i grobnice, njihova stilska obilježja, ikonografiju i simboliku te znamenite osobe koje ondje počivaju



Prigodnim programom na groblju Trsat Rijeka se ove godine prvi put uključila u manifestaciju »Tjedan upoznavanja groblja Europe«, koja groblja promovira kao bitan dio europskoga kulturnog naslijeđa i zanimljivih turističkih destinacija. Groblja nisu samo mjesta smrti i žalosti, već svojevrsni muzeji na otvorenom, zeleni parkovi bogati spomenicima i sjećanjima na ljude.


   Na Trsatskom se groblju nalazi velik broj kvalitetnih grobnica i grobova izvedenih po projektima eminentnih hrvatskih i lokalnih, riječkih i sušačkih arhitekata i kipara. Također, postoji i veći broj grobova osoba značajnih za riječku, hrvatsku, pa i evropsku povijest. Groblje na današnjoj lokaciji djeluje od 1901. godine, a grobni se očevidnici vode od 1915. pa je ovom prigodom ujedno obilježena i stota godišnjica vođenja knjiga ukopa na Trsatskom groblju.


   Uz stručno vodstvo povjesničarke umjetnosti Daine Glavočić održane su dvije edukativne šetnje tijekom kojih su Riječani imali priliku upoznati povijesni razvoj Trsatskog groblja, najznačajnije mauzoleje i grobnice, njihova stilska obilježja, ikonografiju i simboliku te znamenite osobe koje ondje počivaju.


Sjajni primjeri grobne arhitekture




Na ulazu u groblje postavljena je i izložba fotografija koja prikazuje osam najistaknutijih mauzoleja, kapela i obiteljskih grobnica, uglavnom djela sušačkog klesara Rude Matkovića i hrvatskog kipara Ivana Rendića, što ih je Konzervatorski odjel u Rijeci izdvojio kao grobove spomeničke vrijednosti prve kategorije. Uz svaki od osam grobova postavljena i zasebna legenda s osnovnim informacijama kako bi se posjetiteljima olakšalo snalaženje u individualnim obilascima groblja i približile njegove baštinske vrijednosti.


   Na prvom mjestu ističe se raskošno oblikovan mauzolej obitelji Ružić pravilnog tlocrta s dvokrakim stepeništem, baldahinom i kriptom, izgrađen od pravilo slaganih i sitno štokanih klesanaca s dekorativnim elementima prepoznatljivim za opus Ivana Rendića. Na platou baznog dijela mauzoleja uzdiže se baldahin s obiljem dekorativnih elemenata i lunetama čije su površine bile ukrašene višebojnim mozaikom koji krasi i svod baldahina. Ispod njega smještena je skulptura djevojke »Vjera« prirodne veličine koja sjedi na pravilnom bloku kamena i u zagrljaju drži oveći križ.


   U grobu su sahranjeni Gjuro Ružić, veletrgovac kožom i tvorničar, Gjuro Ružić mlađi koji je od 1929. do 1939. bio gradonačelnik Sušaka, zatim dr. Viktor Ružić, ban Savske banovine i Viktor Ružić mlađi, tehnički direktor u riječkoj Tvornci papira.


   Rendićevo je djelo i monumentalna kamena grobnica obitelji Haramija s impresivnom kamenom stelom koja podsjeća na obrise pagode i kipom »Moli za nas«.


   Opusu Rude Matkovića pripadaju kamena kapela obitelji Frlan, monumentalna kamena grobnica obitelji Hreljanović, kao i dvije grobnice obitelji Stošić s naglašenim stilskim odlikama secesije. Kao posebna vrijednost izdvaja se i reprezentativna kamena grobnica Stanka Mikuličića, sa skulpturom stojeće žene koja rukom prekriva oči – djelo klesara Ivana Rubeše. Među najvrjednije primjere grobne arhitekture nepoznatog autora, ubraja se i mauzolej Volarić – Marač u kojem počivaju Petar Marač, sušački i riječki poduzetnik, investitor i trgovac nekretninama, kao i Milan Čalogović, profesor statike i mostogradnje, projektant zgrada Carine, Kapetanije i skladišta u luci Baroš te jedan od osnivača Tehničkog fakulteta u Zagrebu.


Grob s masonskim simbolima


U šetnji Trstatskim grobljem Daina Glavočić je skrenula pažnju na još niz vrijednih primjera grobne arhitekture i znamenitih pokojnika, poput kipara Vinka Matkovića; prvog ortodonta u bivšoj Jugoslaviji i osnivača Stomatološkog fakulteta u Zagrebu dr. Živka Bolfa; liječnika i graditelja violina Franje Kersnika; nogometaša Pere Radakovića; padobranke Jasne Krebelj; povjesničara Danila Klena, novinara i književnika Nikole Polića; kazališnog intendanta i kritičara Đure Rošića; arhitekata Zdenka Sile i Igora Emilija…


   Između ostalog, na Trsatskom se groblju nalazi i jedina do sada poznata grobnica u Rijeci s istaknutim masonskim simbolima – viskom, kutnikom, čekićem i zidarskom lopaticom. Grobnica pripada obitelji La Grasta, a u njoj je sahranjen i Conrad La Grasta, građevinski poduzetnik na Sušaku dvadesetih godina prošlog stoljeća.


   Riječka groblja Kozala i Trsat od 2006. godine trajno su zaštićena kao kulturno-povijesne cjeline, a pojedine grobnice poput mauzoleja Manasteriotti, Gorup i Whitehead na groblju Kozala imaju i status pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara. Groblje Kozala, osnovano 1838. godine, ujedno spada i među najstarija groblja Europe, odmah iza Beča, Budimpešte i Londona. Njihovu spomeničku i ambijentalnu vrijednost prepoznalo je i Međunarodno udruženje značajnih groblja Europe (ASCE) koje okuplja 179 groblja iz 22 europske zemlje. Od hrvatskih groblja, članstvo u asocijaciji imaju još zagrebački Mirogoj te groblja u Varaždinu i Karlovcu.