Poluge razvitka Rijeke u 2015. JGL, 3. maj i Luka, sve jača i znanost

Industrija ne mora biti teška: Riječka »pamet« izvezla kao dva brodogradilišta

Alenka Juričić Bukarica

Suvremene tehnologije kolač su koji su riječke stručne i znanstvene tvrtke uspješno »zagrizle« / Foto: Foto REUTERS

Suvremene tehnologije kolač su koji su riječke stručne i znanstvene tvrtke uspješno »zagrizle« / Foto: Foto REUTERS

Približno isti iznos od prodaje kao »3. maj« i »Lenac« u inozemstvu su ostvarile tvrtke stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti. Njih 788 uprihodovalo je 1,32 mlrd. kuna, a od čega 616 milijuna u inozemstvu. Najveći dio od prodane »pameti«, gotovo 348 milijuna, odnosio se na znanstveno istraživanje i razvoj



Riječko gospodarstvo ove će godine obilježiti projekti i aktivnosti tri velika sustava. Luka Rijeka kreće u dokapitalizaciju, a u drugoj polovici godine i s prvim radovima na pozadinskom lučkom terminalu na Škrljevu, investiciji vrijednoj oko 50 milijuna eura. Brodogradilište »3. maj« ponovno na svojim navozima gradi brodove, dva će biti isporučena u zadnjem kvartalu ove godine, čime udvostručuju proizvodnju u odnosu na prošlu godinu. Istovremeno, Jadran Galenski Laboratorij sredinom ove godine pokrenut će proizvodnju u novim velikim pogonima na Svilnom, u koje je ova riječka farmaceutska tvrtka uložila oko 360 milijuna kuna. Upravo se farmaceutska proizvodnja upisivala među najjače izvoznike, drugim riječima – JGL s 510 milijuna kuna prihoda od prodaje u inozemstvu te dva velika brodogradilišta, »3. maj« i »Lenac« sa 601 milijun kuna.


   Zanimljivo je da su približno isti iznos od prodaje u inozemstvu ostvarile riječke tvrtke koje su svrstane pod stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti. Upravo je u toj djelatnosti, odmah nakon trgovine, prisutan i najveći broj malih tvrtki, čak 788 te dvije tvrtke srednje veličine. Zajedno su uprihodovali 1,32 milijarde kuna, a od čega 616 milijuna od prodaje u inozemstvu. Najveći dio od prodane »pameti« u inozemstvu, gotovo 348 milijuna kuna, odnosio se na znanstveno istraživanje i razvoj.


   Uvijek isti problemi


Sadašnje poslovne projekcije u »3. maju«, Luci Rijeka i JGL-u pokazuju da bi im ove godine trebali rasti prihodi, ali se značajni pomaci na bolje, općenito gledajući, u riječkom gospodarstvu ipak ne očekuju.




   – Teško je perspektive našeg regionalnog gospodarstva sagledavati izdvojeno iz cjeline nacionalnog gospodarstva i europskih gospodarskih kretanja. Ne vjerujem da će se u ekonomskim pokazateljima išta značajnije promijeniti na bolje ove godine jer imamo iste probleme koje godinama sustavno ne rješavamo. Bio bih sretan da to bude puno više od onoga što svaka predizborna godina u nas obično sa sobom nosi. Postignuti pokazatelji o rastu nacionalnog BDP-a za 0,3 posta jesu bolji od ranijih, ali se s tim pokazateljem ne bih posebno oduševljavao. Sve dok ne dosegnemo rast barem od 3 do 4 posto godišnje, nema pravih razloga za zadovoljstvo. Rast od 3 posto potreban je da redovito vraćamo dug države, kaže predsjednik HGK-Županijske komore Rijeka Vidoje Vujić te dodaje da se, u najboljem slučaju, može očekivati tek stabilizacija gospodarskih aktivnosti.


   Dok grupacija kojoj je na čelu bilježi prve pokazatelje rasta u ovoj godini, predsjednik Upravnog odbora JGL-a Ivo Usmiani prilično je suzdržan u svojim viđenjima riječkih gospodarskih kretanja. »Ne vidim tu puno »drivera« koji mogu izazvati rast za koji je potrebna globalna konkurentnost. Za to, pak, morate imati stratešku kompetentnost, znanje, tehnologiju, proizvod, brend, inovativnost«, smatra Usmiani.


   – Ako smo uz manjak novca i višak brojnih limitirajućih faktora još i birokratizirani i patimo od nekreativnosti, stvarno se nemamo čemu nadati. I uz sve što se poduzima i što se treba poduzeti, put je vrlo dug. Naime, uz gospodarski rast od 1 posto, da bi radniku minimalac od 2.400 kuna neto porastao na 4.800 kuna, treba 80 godina. A od takvog smo rasta još daleko, stav je i predsjednika Obrtničke komore Primorsko-goranske županije Borisa Vukelića.


Opširnije u tiskanom izdanju Novog lista